04. veljače 2013.

Dvorci Virovitičko-podravske županije: Dvorac Janković u Cabuni

U malenom naselju Cabuna u općini Suhopolje svoje je mjesto našao jedan od dvoraca obitelji Janković, koji je, unatoč činjenici da je zaštićen kao kulturno dobro, u izuzetno lošem i derutnom stanju i svakoga dana sve više i više propada. Naselje Cabuna smjestilo se sjeveroistočno od grada Virovitice, od kojega je udaljeno oko 18,5 km.

Nedugo nakon oslobođenja od Turaka koncem 17. stoljeća, Cabuna je postala dijelom voćinskog imanja. Godine 1817. voćinsko se imanje dijeli na Voćin i Suhopolje, a Cabuna ostaje dijelom Voćina. U drugoj polovici 19. nastalo je cabunsko imanje, kao sjeverni dio ponovno podijeljenoga Voćina. Krajem 19. stoljeća Cabuna se rasprostirala na izuzetno plodnom zemljištu površine 9.566 ha. U tom se vremenskom razdoblju u Cabuni uzgajalo kukuruz, zob, pšenicu i stoku, a zanimljiva je činjenica da se na imanju godišnje uzgajalo oko 1.000 fazana za lov. Druga značajna činjenica je da je grof Aladar Janković u Cabuni imao svoju farmu lipicanaca. Lipicansku pasminu konja je u Hrvatskoj prvi počeo uzgajati grof Janković na svojoj ergeli u Terezovcu, današnjem Suhopolju. Upravo su lipicanci postali dio slavonske tradicije te se i danas pojavljuju na smotrama folklora, konjičkim natjecanjima i drugim manifestacijama, koje svjedoče o kulturnoj i povijesnoj baštini ovoga kraja.

Bribirski i voćinski grof Aladar I Janković, carski i kraljevski komornik i državni savjetnik, bio je u posjedu Cabune od kraja 19. stoljeća sve do 1919. godine.

Prema povijesnim podacima, dvorac je izgradio grof Aladar I Janković oko 1880. godine.

O izgledu nekadašnjega dvorca u Cabuni danas svjedoče povijesne fotografije i preostali zidovi, koji ukazuju na otmjenost te velebne građevine izgrađene u historicističkom stilu, dok preostali dijelovi pročelja nose oznake neoklasicizma. Sklop dvorca tvori središnja pravokutna građevina koja se sastoji od podruma, prizemlja i kata, na koju su dodana dva prizemna krila i to:sjeveroistočno krilo tlocrtnog «L» oblika i jugoistočno krilo «U» oblika.

Povijesne fotografije su i jedini preostali dokaz koji svjedoči o izgledu pripadajućeg vanjskog prostora dvorca. On se sastojao od pejsažno uređenog perivoja s ornamentalnim historicističkim vrtom ispred same kuće, koji je uređen u drugoj polovici 19. stoljeća.

Dvorac Janković počeo je propadati već u razdoblju između dvaju svjetskih ratova, dok je potpuno uništem u 60-im godinama 20. stoljeća. Krajem Drugog svjetskog rata dvorac je stradao u požaru, nakon čega je uslijedila djelomična obnova i pokušaj da se spasi stavljanjem u funkciju osnovne škole u 60-im godinama 20. stoljeća, međutim, bio je to neuspio pokušaj. Dvorac je konačno posve napušten i ostavljen da propada u 70-im godinama 20. stoljeća.

Virovitičko-podravska županija prošle godine postala je vlasnikom dvorca Janković u Cabuni

Današnje stanje dvorca je izuzetno loše. Unatoč činjenici da je zaštićen kao kulturno dobro, od dvorca je preostala jedino njegova vanjska ovojnica i unutrašnji pregradni zidovi. Donedavna je dvorac bio potpuno obrastao zbog samoniklog raslinja koje je nekontrolirano raslo oko dvorca i u njegovoj unutrašnjosti, što je uzrokovalo dodatna oštećenja i ovako oštećene građevine.

U tijeku su pripreme za provedbu geodetske izmjere i 3D laserskog skeniranja ostataka dvorca i izradu arhitektonske snimke postojećeg stanja dvorca, koja će poslužiti kao podloga za izradu projektne dokumentacije koja bi dvorac Janković u Cabuni stavila u funkciju hospicija. Povoljan položaj i ugodan ambijent, kao i nedostatak sadržaja koji bi pružao njegu za bolesne i nemoćne koji završavaju svoj životni put, bili su osnovne vodilje za ideju obnove i revitalizacije ove vrijedne građevine koja spada u kulturno-povijesnu baštinu Virovitičko-podravske županije. (K.Lukačević/www.vpz.hr)