Virovitičko-podravska županija (Uvijek otvorenih vrata)Virovitičko-podravska županija

24. veljače 2009.

Sastanak Hrvatsko-mađarske radne skupine za prekograničnu suradnju jedinica lokalne samouprave

U Gradskoj knjižnici i čitaonici u Virovitici održan je 2. sastanak Hrvatsko-mađarske radne skupine za prekograničnu suradnju jedinica lokalne samouprave. Sjednici su između ostalih nazočili: Antun Palarić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu, Péter Szaló, državni tajnik u Ministarstvu lokalne samouprave Republike Mađarske, Tomislav Tolušić, župan Virovitičko-podravske županije, Ivica Kirin, gradonačelnik Grada Virovitice, Ivan Roštaš, gradonačelnik Grada Slatine, predstavnici Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Mađarskoj i Veleposlanstva Republike Mađarske u Republici Hrvatskoj,…

U sklopu sastanka, župan Virovitičko-podravske županije, Tomislav Tolušić održao je prezentaciju kojom je upoznao nazočne s glavnim karakteristikama Virovitičko-podravske županije, njezinim prirodnim i gospodarskim potencijalima, prostoru koji se naslanja na Republiku Mađarsku s kojom je dijeli, ali i zbližava rijeka Drava, o nazivu Virovitičko-podravske županije kao “najslađe hrvatske županije”… Osim toge, o održivom razvoju Virovitičko-podravske županije, nazočne je kroz prezentaciju upoznala Sanja Bošnjak, ravnateljica Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske Županije – VIDRA. Ivica Kirin je u svom govoru nazočnima između ostalog govorio i o Gospodarskim zonama – terminalima za plin, prekograničnoj povezanost, izgradnji pruge Barcs-Virovitica, brzoj cesti Gradec-Virovitica-Barcs-Sigetvar-Pečuh i mosta preko Drave… Osim toga, o “gospodarskim mogućnostima Grada Virovitice” govorio je Boris Horvat, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i razvoj Grada Virovitice.

Prezentaciju o “Gospodarskim osobnostima Virovitičko-podravske županije” prezentirao je Milan Vanđura, tajnik HGK, Županijska komora Virovitica. Na sastanku je bilo govora i o Centru za rad južne transdunavske regije – “Djelotvornost i kvaliteta usluga u mađarsko-hrvatskoj organizaciji tržišta rada”; Infrastrukturnim pitanjima prostornog planiranja i regionalnog razvoja; Zakonodavnom okviru prostornog planiranja u Republici Hrvatskoj; Razvoju mreža među gradovima. Govorilo se i o unapređivanju suradnje u turizmu; Šumarstvu i prerada drva i proizvodnja namještaja Republike Hrvatske; Lovstvu i vinskim cestama; Biciklističkim stazama i rijeka Drava; Eko turizmu; Razvoju kulturnog turizma; Suradnji Mađarsko-hrvatskog programa IPA CBC…

Share Button