Analiza zastupljenosti žena na kandidacijskim listama, njihova zastupljenost nakon provedenih izbora
Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Virovitičko-podravske županije u okviru svoga djelovanja ima i praćenje zastupljenosti žena u predstavničkim tijelima i izvršnoj vlasti u jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Shodno tome izvršena je analiza zastupljenosti žena na kandidacijskim listama i njihova zastupljenost nakon provedenih izbora 17. svibnja 2009. Podsjećamo da je Zakonom o ravnopravnosti spolova preporučena zastupljenost žena na listama od 40 posto, što se u ovom izbornom ciklusu nije poštovalo. Od ukupno1646 kandidata /kandidatkinja koji su sudjelovali na izborim za župana, gradonačelnika, načelnika i ulazak u predstavnička tijela županije gradova i općina svega 367 osoba bile su žene što čini udio kandidiranih žena od 22,3 posto. Muških kandidata bilo je 1279 što čini udio muškaraca od 77,7 posto na kandidacijskim listama. Niti jedna žena nije bila kandidatkinja za županicu ili dožupanicu. Nakon provedenih izbora od 367 žena koje su bile na listama samo je njih 32 izabrano na neku od dužnosti u izvršnoj vlasti ili u predstavničko tijelo ili 8,7 posto žena od kandidiranih je izabrano. U županijsku skupštinu izabrano je 6 žena ili 14,63 posto, u gradska vijeća (Virovitica, Slatina, Orahovica) izabrano je 7 žena ili 17,50 posto, u općinska vijeća (13 općina) izabrano je 16 žena ili 8,69 posto. Samo je jedna žena izabrana za načelnicu općine (općina Suhopolje) i dvije žene na dužnost dogradonačelnice. Nakon opsežne analize i usporedbe podataka o zastupljenosti žena u prijašnjim lokalnim izborima Povjerenstvo je ocijenilo:
Broj žena na kandidacijskim listama za izbor predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i na listama za izbor župana, gradonačelnika i načelnika u Virovitičko-podravskoj županiji nije zadovoljavajući niti se približio brojci od 40 posto žena kako je to određeno Zakonom o ravnopravnosti spolova. Uočen je mali pomak u broju kandidiranih žena, ali ne i u njihovom izboru odnosno ulasku u predstavnička tijela ili na dužnosti u izvršnoj vlasti – pozicionirane su na mjesta u drugoj polovini lista ili na posljednjim mjestima na listama. Takovo stanje proizlazi iz činjenice da ih njihove stranke ili koalicije stranka nisu niti isticale u dovoljnom broju te da postoji zamjetno nerazumijevanje političkih čelnika stranka i njihovih vodstava o potrebi veće zastupljenosti žena u politici. Analiza je pokazala da su na mali postotak povećanja žena na listama u odnosu na izbore 2005. godine utjecale, uvjetno rečeno manje stranke i nezavisne liste. Oni su na svojim kandidacijskim listama imali zastupljenost većeg broja žena, dok su političke stranke koje sudjeluju u vlasti u većini JLS u pravilu kandidirale manji broj od očekivanog. Povjerenstvo također ističe činjenicu da se o problematici zastupljenosti i sudjelovanja žena u izborima govori samo u predizborno ili postizborno vrijeme što upućuje na nezainteresiranost za ovu problematiku izuzev na nivou puke statistike o podacima koliko je žena na listama te potom koliko je njih izabrano na neke od izbornih dužnosti. S ovim ocjenama i stavovima Povjerenstvo će upoznati središnja tijela državne uprave, Vladin ured za ravnopravnost spolova kao i javnost.
