Osnovni podaci o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji i nacrtu Prijedloga Zakona o postupanju s nezakonitim zgradama

Vlada Republike Hrvatske prihvatila je na svojoj 133. sjednici nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji i nacrt Prijedloga Zakona o postupanju s nezakonitim zgradama i uputila ih u saborsku proceduru.

Prvenstvena namjera i svrha koja se želi postići donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07, 38/09, 55/11), koji je nakon sveobuhvatnih konzultacija s udrugama urbanista, komorama građevinara, arhitekata i geodeta, Hrvatske udruge poslodavaca, sindikatima, udrugama gradova, općina i županija izradilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, pojednostavljenje je i ubrzavanje postupka izrade i donošenja prostorno-planskih dokumenta, te izdavanja akata za građenje. Naime, praćenjem postupaka donošenja dokumenata prostornog uređenja i rješavanja prvostupanjskih i drugostupanjskih upravno-pravnih postupaka u protekle četiri godine od kada je predmetni Zakon stupio na snagu, uočene su određene nedorečenosti, pravne praznine koje usložnjavaju proceduru donošenja prostornih dokumenta i izdavanja akata za građenje.

Analizom postupka donošenja približno 3.000 prostornih dokumenata na razini županija, gradova i općina usvojenih od stupanja Zakona na snagu, utvrđeno je da taj postupak traje od 450 do 510 dana, što će se prihvaćanjem ovih izmjena i dopuna skratiti za prosječno 210 dana, odnosno 40%. Također, skratiti će se procedura za dobivanje lokacijske i građevinske dozvole, te potvrde glavnog projekta.

Predloženim izmjenama i dopunama donošenje prostornih dokumenta učiniti će se jednostavnijim i fleksibilnijim, što će pridonijeti pokretanju brojnih investicija u Republici Hrvatskoj i provedbi Plana gospodarskog oporavka Vlade RH. Pritom se osnovni sustav i koncepcija upravljanja prostorom, kao jednim od najvažnijih hrvatskih resursa neće mijenjati, budući da ga postojeći model štiti na odgovarajući način.

U cilju konačnog rješavanja pitanja problema nezakonite gradnje, Vlada RH prihvatila je i Prijedlog Zakona o postupanju s nezakonitim zgradama, kojim će se omogućiti legalizacija velikog broja od približno 150.000 objekata koji nemaju akt o građenju i rješavanje stambenog pitanja za približno isto toliki broj obitelji. Također, predviđa se i mogućnost legalizacije objekata koji posjeduje akt o građenju, ali su građeni protivno tom aktu. Pritom valja naglasiti da se ne radi o sveopćoj legalizaciji, već da postoje određeni izuzeci. Objekti izgrađeni u nacionalnim parkovima, parkovima prirode, regionalnim parkovima, infrastrukturnim koridorima, na pomorskom i javnom dobru, područjima predviđenim u prostornim planovima za posve drugu namjenu neće se moći legalizirati. Isto tako, neće se moći legalizirati niti svi objekti građeni izvan građevnih područja, u zaštićenom obalnom području mora.

Zakonom je predviđeno da objekt mora biti izgrađen do 30. studenog 2009. godine kako bi mogao ući u postupak legalizacije. Budući da Državna geodetska uprava posjeduje ortofoto karte koje su izrađene na temelju aerofotogrametrijskog snimanja cijele Hrvatske, jednostavno će se utvrditi da li je pojedini objekt bio izgrađen u to vrijeme, te će se na taj način bitno pojednostaviti procedura utvrđivanja izgrađenosti pojedinog objekta.

Zahtjev za legalizaciju moći će se podnijeti do kraja 2012. godine uz prilaganje geodetskog elaborata, arhitektonskog snimka i mišljenja o mehaničkoj stabilnosti i otpornosti objekta. Podnositelj zahtjeva dužan je platiti jedinici lokalne samouprave komunalni doprinos, Hrvatskim vodama vodni doprinos i naknadu za zadržavanje u prostoru koja će predstavljati prihod jedinica lokalne samouprave u iznosu od 25% i prihod državnog proračunu u iznosu od 75%. Spomenuta naknada nije zamišljena kao kazna, već će se tako prikupljena sredstva iskoristiti za dodatno uređenje prostora u RH. Dio sredstava iskoristiti će se za novu geodetsku izmjeru teritorija Republike Hrvatske koja će omogućiti izradu novog katastra nekretnina i zemljišnih knjiga. Naime, jedan od bitnih razloga nelegalne gradnje je i nesređeni katastarski operat i nesređene zemljišne knjige. Drugi dio naknade koja će biti prihod državnog proračuna bi se usmjerio prema podizanju energetske učinkovitosti zgrada kroz uređenje pročelja. Planira se provođenje programa koji će omogućiti kreditiranje građanima koji nisu dovršili uređenje svojih objekata ili žele podignuti njihovu učinkovitost a time i standard stanovanje i izgled naselja.

Posebne odredbe Zakona odnose se na poljoprivredne objekte, za koje će se olakšati postupak ishođenja rješenja o izvedenom stanju. Ovo ozakonjenje omogućiti će brojnim poljoprivrednim domaćinstvima aplikaciju za bespovratna sredstva europskih fondova i dobivanje subvencija koje će moći ostvariti ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Dodatne informacije u vezi navedenog mogu se dobiti na službenoj Internet stranici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva www.mzopu.hr.