Održana sjednica Vlade: Proizvođačima mlijeka za potporu osigurano 22,7 milijuna kuna

Financijska struktura omotnice za iznimnu potporu utvrđena u ukupnom iznosu od 22.707.839 kuna, od čega je 50 posto osigurano iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi te 50 posto iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

S današnje sjednice Vlade Republike Hrvatske, Saboru je upućen Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o upravnim sporovima. Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Maja Grubišin izvijestila je da se predloženom izmjenom i dopunom propisuje mogućnost da Vlada Republike Hrvatske, kao tuženik u upravnom sporu, može ovlastiti za poduzimanje radnji u sporu službenu osobu pojedinog ministarstva ili drugog središnjeg tijela državne uprave iz čijeg djelokruga je predmet upravnog spora. Pojasnila je i da se predloženom izmjenom odredbi koje se odnose na troškove upravnog spora postupa sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske od 27. rujna 2016. godine, koji je ukinuo odredbu članka 79. Zakona o upravnim sporovima. Novim zakonskim uređenjem predloženo je, kao pravilo, da svaka stranka prethodno sama podmiruje troškove koje je uzrokovala svojim radnjama, a stranka koja izgubi spor u cijelosti je dužna podmiriti sve troškove spora. „Mislim da je to mudra odluka i da slijedimo dobru ideju Ustavnog suda“, dodao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Ministar mora prometa i infrastrukture Oleg Butković predstavio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije iz Nairobija o uklanjanju podrtina iz 2007. godine, kazavši da Konvencija predstavlja međunarodni instrument kojim se propisuju unificirana pravila o lociranju, označavanju i uklanjanju podrtina koje mogu predstavljati iznimnu opasnost za sigurnost plovidbe i morski okoliš i čija sanacija često iziskuje veliki financijski trošak. Dodao je da radi pokrića takvih troškova, Konvencija predviđa obvezno osiguranje ili drugo financijsko jamstvo, kao što je garancija banke ili druge relevantne institucije, za sve upisane vlasnike plovila bruto težine 300 tona i više. „S obzirom da su države stranke u skladu s ovom Konvencijom ovlaštene izdavati svjedodžbe o postojanju takvog osiguranja, i hrvatska bi nadležna tijela, po stupanju na snagu Konvencije za Republiku Hrvatsku, mogla izdavati takve svjedodžbe“, zaključio je ministar.

Obrazlažući Uredbu o pružanju iznimne potpore za prilagodbu proizvođačima mlijeka, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić izvijestio je da se njome osigurava provedba Delegirane uredbe Komisije od 8. rujna 2016. o pružanju iznimne potpore za prilagodbu proizvođačima mlijeka i poljoprivrednicima u drugim sektorima stočarstva. Pojasnio je i da se Uredbom utvrđuje financijska struktura omotnice za iznimnu potporu, korisnici iznimne potpore, uvjeti za dodjelu potpore, razmjena podataka, specifične obveze Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatske poljoprivredne agencije i Savjetodavne službe u provedbi Uredbe te obveze izvješćivanja. Naveo je da je financijska struktura omotnice za iznimnu potporu utvrđena u ukupnom iznosu od 22.707.839 kuna, od čega je 50 posto osigurano iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi te 50 posto iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Dodao je da jedinični iznos potpore proizlazi iz omjera ukupne omotnice i broja prihvatljivih grla, a može iznositi maksimalno 300 kuna.  Rekao je i da Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju utvrđuje korisnike i iznos iznimne potpore po korisniku te donosi odluku o isplati iznimne potpore i isplaćuje potporu.

Na sjednici je prihvaćeno poslovno i financijsko restrukturiranje cestovnog sektora. Predsjednik Vlade istaknuo je da je riječ o važnoj odluci koja je plod dijaloga s predstavnicima međunarodnih financijskih institucija. „Važna je zbog obveza koje imamo u financiranju cestovne infrastrukture“, dodao je.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ponovio je da cestovni sektor karakterizira visoka zaduženost i nemogućnost otplate kreditnih obveza. Naveo je da ukupna zaduženost sektora iznosi 5,2 milijarde eura ili približno 39 milijardi kuna, od čega ove godine na naplatu dolazi 1,14 milijardi eura ili 7,8 milijardi kuna. Dodao je da ukupni dug ovog sektora predstavlja nešto više od 13,5 posto ukupnog javnog duga države. Pojasnio je da uz postojeće prihode koji su u 2016. prema 2015. rasli za 7 posto, nije moguće isplaćivati kreditne obveze idućih 5 godina, istaknuvši da se restrukturiranjem 13,5 posto ukupnog duga države stvaraju i uvjeti ukupne fiskalne konsolidacije i makroekonomske stabilnosti države.

„Kako bi se izbjeglo koncesioniranje ili privatizacija autocesta te nekontrolirano povećanje cijena cestarine od strane privatnih koncesionara pristupilo se poslovnom i financijskom restrukturiranju cestovnog sektora“, kazao je ministar, naglasivši da ovu reformu ima namjeru podržati i Svjetska banka izdavanjem jamstva koje će Republika Hrvatska koristiti prilikom refinanciranja ili reprogramiranja duga cestovnog sektora. Kazao je da je reforma cestovnog sektora podijeljena u tri područja, a to su: upravljanje sektorom, planiranje, financiranje i provedba investicija u sektoru te upravljanje i poslovanje poduzeća.

Naglasio je da je osnovni cilj reforme dugoročna stabilnost cestovnog sektora, pojasnivši da će se navedeno postići ograničavanjem budućih zaduživanja, optimizacijom poslovanja cestovnih tvrtki, te povećanjem prihoda, sigurnosti prometa i ekoloških standarda cestovnog sektora te standardizacijom u planiranju investicija i održavanju na svim razinama cestovnog sektora, od autocesta do državnih, županijskih i ostalih cesta. Kazao je i da će se reforma najvećim dijelom provesti 2017. i 2018.  godine, a cjelokupna reforma bit će završena implementacijom unaprijeđenog, novog sustava naplate cestarine, što se očekuje 2020. godine.

Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da je prosječna ročnost duga tog sektora 3,5 godine, odnosno da gotovo tri četvrtine ukupnog duga dospijeva ove i u iduće tri godine. Istaknuo je da je nužno napraviti adekvatno financijsko restrukturiranje, u čemu imamo veliku podršku Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.

Govoreći o Uredbi o prestanku važenja Uredbe o osnivanju Agencije za opremu pod tlakom, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić podsjetila je da je Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o preoblikovanju ustanove Agencije za opremu pod tlakom u trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću koja je stupila na snagu 9. veljače 2017. godine, a primjenjivala bi se od dana upisa u sudski registar. Kako bi se proveo upis u sudski registar novoosnovanog društva s ograničenom odgovornošću, potrebno je da s radom prestane  Agencija za opremu pod tlakom što će omogućiti donošenje ove Uredbe. Potpredsjednica Dalić izvijestila je da je Uprava postojeće Agencije donijela odluku o smanjivanju cijene sata rada za 20 posto pa će s tom sniženom cijenom početi poslovati i novo trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću.

Donesena je Odluka o imenovanju EU koordinatora i njihovih zamjenika, a državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić pojasnila je da je razlog imenovanja osiguranje kontinuiteta u radu Međuresorne radne skupine za europske poslove i Koordinacije za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević predstavio je Odluku o pokretanju postupka za ustrojavanje posebnog studija „Vojno pomorstvo“, istaknuvši da se ustrojavanje navedenog studija pokreće radi jedinstvenog obrazovanja pomorskih časnika za sva državna tijela koja djeluju u području pomorske sigurnosti, a koje je preduvjet integriranog djelovanja u zaštiti i promicanju nacionalnih interesa Republike Hrvatske na moru. Kazao je da je, s obzirom da uz Hrvatsku ratnu mornaricu i Obalnu stražu u zaštiti Jadrana sudjeluju i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo unutarnjih poslova i druga državna tijela, ovakvim integriranim sveučilišnim studijem moguće provoditi jedinstveno obrazovanje pomorskih časnika za potrebe svih državnih tijela. Naveo je da bi se koncept studija temeljio na tri smjera: vojna nautika, vojno brodarstvo i vojna elektronika, a trajao bi deset semestara, odnosno pet godina. Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“ i Hrvatska ratna mornarica u suradnji sa Sveučilištem u Splitu i s Pomorskim fakultetom, Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje i Filozofskim fakultetom, započeli su izradu elaborata integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija “Vojno pomorstvo”, čiji se početak izvođenja predviđa za akademsku godinu 2018./2019. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić izrazili su zadovoljstvo ovakvom odlukom.

Vlada Republike Hrvatske dala je prethodnu suglasnost na Godišnji program rada Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2017. godinu, kao i na Godišnji financijski plan Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za 2017. godinu.

Dano je i odobrenje Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture za zapošljavanje na određeno vrijeme, od najviše godinu dana, 65 državnih službenika srednje stručne spreme na radno mjesto stručnog referenta, radi obavljanja poslova čiji se opseg privremeno povećava tijekom turističke sezone u lučkim kapetanijama i ispostavama.

Na kraju, ovlašćuje se Zvonimir Novak, pomoćnik ministrice u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, da u ime Vlade Republike Hrvatske, na sjednici Glavne skupštine društva Đuro Đaković Grupa d.d., Slavonski Brod, koja će se održati 21. ožujka 2017. godine, glasa po predloženim točkama dnevnog reda.