Predsjednik Vlade Andrej Plenković: Nastavljamo s gospodarskim rastom, smanjenjem deficita i javnog duga, a mirovine će rasti za 2,1 posto

Na sjednici, Vlade Republike Hrvatske, usvojene su Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018.-2020.

„Hrvatska nastavlja sa smjerom i ciljevima ekonomske politike koje smo provodili prošle i ove godine, a to je provođenje fiskalne konsolidacije, koja neće narušiti temelje ekonomskoga rasta“, naglasio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Dobrim je ocijenio što se u 2017. godini očekuje još manji proračunski deficit nego što je planirano, odnosno 1,3 posto umjesto ranije planiranih 1,6 posto.

„Što se tiče projekcija rasta za 2017., vjerujemo da će one biti oko 3,2 posto. Vladina je ambicija da proračunski deficit u 2018. godini bude 0,8 posto, a rast BDP-a 2,8 posto“, istaknuo je predsjednik Vlade.

Što se tiče samih projekcija, predsjednik Vlade izdvojio je nekoliko točaka.

,,Za provedbu postojećih i novih mjera koje će Vlada donijeti u kontekstu politike demografske revitalizacije planirano je 223,5 milijuna kuna. Dodatno će biti izdvojeno milijardu i 350 milijuna kuna za umirovljenike, pri čemu se očekuju dvije indeksacije i porast mirovina za 2,1 posto tijekom 2018. godine. Dodatnih 500 milijuna kuna planirano je i za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje’‘, poručio je Plenković.

Predsjednik Vlade posebno je važnim istaknuo što ovaj proračun predviđa kvalitetnu provedbu svih prava koja će proizaći iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja i njihovih obitelji. Naglasio je da ovaj proračun predstavlja iskorak i za Ministarstvo obrane s obzirom da su u 2018. predviđena i sredstva za prvi dio troškova koji će se odnositi na nabavu novih zrakoplova.

„Odlučni smo u namjeri da osiguramo sposobnost Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u narednih 25 do 30 godina. To je strateška odluka, dogovorena i s predsjednicom Republike i čelnicima Hrvatskoga sabora. Vjerujem da o tome imamo čvrsti konsenzus ključnih političkih aktera u zemlji“, istaknuo je predsjednik Vlade.

Ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da su Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018.-2020. dokument koji je Vlada dužna donijeti prema Zakonu o državnom proračunu do kraja srpnja.

„Radi se o dokumentu strateške prirode koji između ostaloga definira okvir i smjer fiskalne politike“, kazao je Marić.

Dodao je da rezultati 2016. godine i prvih 6 mjeseci 2017. sugeriraju da je Vlada na pravom i dobrom putu, kao i da su te rezultate prepoznale i međunarodne i domaće institucije. Naveo je da je Hrvatska, upravo temeljem odgovorne fiskalne politike izašla iz procedure prekomjernog deficita te da je po prvi put od 2007. dobila pozitivnu vijest vezanu uz kreditni rejting o stabiliziranim izgledima.

U dokumentu od tri osnovna poglavlja, prvi dio tiče se makroekonomske politike. Naglasio je da su makroekonomske projekcije za ovu godinu i za iduće tri godine, u smislu ukupne razine i predviđenih stopa rasta BDP-a, gotovo istovjetne onima usvojenima prije nekoliko mjeseci u Programu konvergencije.

„Uzimajući u obzir kretanja makroekonomskih pokazatelja do sada i naša predviđanja i pretpostavke koje uključujemo, a u ovom dokumentu posebno je obrađen između ostalog i rizik restrukturiranja koncerna Agrokor, za ukupnu stopu rasta smatramo da i dalje za 2017. godinu imamo na razini od 3,2 %, a za iduću je to 2,8%. Ono što se mijenja u odnosu na projekcije otprije par mjeseci iz Programa konvergencije je dekompozicija pojedinih stavki rashodne strane BDP-a, dakle nešto niži, iako i dalje dominantan utjecaj domaće potražnje, poglavito investicija i osobne potrošnje, ali nešto niži u odnosu na prethodne projekcije, te nešto viši utjecaj neto izvoza, s obzirom na pokazatelje kojima do sada raspolažemo. Ovaj oporavak i gospodarski rast imat će određene reperkusije i na kretanja na tržištu rada, što nam je svima itekako važno”, naznačio je ministar financija.

Naglasio je kako su za sljedeću godinu, 2018. planirani projicirani prihodi od 127 milijardi i 965 mil. kuna, što je u usporedbi s planom za 2017. povećanje od 5,3%.

,,Međutim, treba posebno izdvojiti i apostrofirati segment poreznih prihoda koje planiramo na razini od 74,6 milijardi kuna uz godišnji rast u odnosu na 2017. od 2,5%. Već iz toga možemo odgonetnuti da preostali dio tog rasta do 5,3% dolazi od korištenja prije svega europskih sredstava i fondova za koje u ovim smjernicama predviđamo rast od gotovo 24%’‘, kazao je Marić.

„Gledano po pojedinim kategorijama poreznih prihoda“, nastavio je ministar Marić, „sigurno da uvijek posebno uzimamo u obzir PDV. Za iduću godinu projiciramo ga na razini od 48,2 milijardi kuna, i to je i dalje, pojedinačno gledano, naš najznačajniji izvor prihoda. Također je važno spomenuti da temeljem makroekonomskih kretanja i očekivanja nezaposlenosti, očekujemo porast doprinosa od 4,2%.“

Poručio je kako u pogledu rashodne strane proračuna tiče, Vlada nastavlja s daljnjim jačanjem fiskalne održivosti i konsolidacije uz provođenje mjera u svrhu poticanja adekvatne skrbi za sve građane, ali isto tako i s poticanjem razvoja.

,,Što se tiče elementa društvene uključivosti, tu se poglavito misli na skrb i odnos prema hrvatskim braniteljima, i u okviru novoga zakona, koji će se, prema očekivanjima donijeti na jesenskom zasjedanju Hrvatskoga sabora. Jedan dio mjera stupa na snagu 2018, a drugi u godinama koje slijede, poglavito u 2019. godini’‘, najavio je Marić.

Govoreći o povećanju prava umirovljenika, ministar Marić je ponovio kako su predviđene dvije indeksacije u travnju i rujnu, sukladno postojećoj zakonskoj regulativi, po tzv. švicarskoj formuli, polovičnom ponderu ili udjelu rasta plaća odnosno rasta cijena.

„Što se tiče Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, sukladno općenito situaciji u zdravstvu, predvidjeli smo povećanje tog transfera za oko 500 milijuna kuna“, kazao je ministar financija, dodavši da to neće u potpunosti riješiti sve probleme zdravstvenog sustava, ali će to biti dodatni poticaj da se kvalitetno pripremi program restrukturiranja.

Kada se radi o rashodima za zaposlene, ministar je podsjetio na sporazum i dogovor sa sindikatima državnih službenika iz prosinca 2016.

,,Temeljem toga dogovora i onoga što se događa u 2017. godini, radi se o povećanju osnovice plaća u tri navrata za po 2 posto, pa se cjelogodišnji efekt 2018. godine, računa kao povećanje mase plaća na iznos od oko 474 milijuna kuna’‘, podsjetio je Marić.

Najavio je i kako će ovo biti zadnja godina plaćanja obveza po programu restrukturiranja brodogradnje tako da se u tom resoru očekuje smanjenje proračuna, a smanjenja se očekuju i u proračunu Ministarstva financija u kojem se čine veliki napori da se aktivnim i odgovornim upravljanjem javnim dugom nastavi trend smanjivanja ukupnih kamata na dug.

„Ukupni rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka doprinosa i namjenski, u odnosu na plan 2017. godine, bilježe rast od milijardu i pol kuna, odnosno, 1,4%. Tome svakako treba dodati povećanje rashoda koji se financiraju iz sredstava vlastitih i namjenskih, pa rashode za iduću godinu planiramo i projiciramo da rastu za oko tri milijarde kuna. Dakle, ukupno su u 2018. godini očekivani rashodi državnoga proračuna od 132,9 milijardi kuna“, rekao je ministar financija.

Naznačio je da u godinama koje slijede, poglavito uslijed dodatnog očekivanja još bolje iskoristivosti europskih sredstava, ukupna rashodna strana proračuna raste na 135,5 milijardi u 2019. odnosno na 136,6 milijardi na kraju projiciranog razdoblja 2020. godine.

„Temeljem ovih projekcija prihoda i rashoda, uzevši u obzir izvanproračunske korisnike, za iduću godinu projiciran je deficit ili manjak ukupnog obuhvata opće države od 0,8% BDP-a, dakle, istovjetna projekcija kao što je bila u Programu konvergencije. To je na tragu naših najava i u skladu s preporukama EK nakon izlaska iz Procedure prekomjernog deficita”, naveo je Marić.

Kazao je da je u nastavku srednjoročnog razdoblja, za 2019. projiciran deficit od 0,3 posto a 2020. suficit od 0,5 posto.

„Zajedno s našim projekcijama gospodarskog rasta, s ovim proračunskim manjkovima i viškovima te uz aktivaciju državne imovine, mi u nadolazećem razdoblju očekujemo nastavak trenda smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u. Tako ove godine, 2017., očekujemo razinu od 81,1 posto, što je za 2,6 postotnih bodova niže od kraja 2016. Tom dinamikom gledamo cijelo sljedeće razdoblje, razinu od 72,1 posto u 2020., što je čak i bolje od zacrtanog od ekonomskog programa Vlade”, poručio je Marić.

Dodao je kako Vlada srednjoročno ne vidi samo smanjivanje duga u BDP-u, nego projicira i suficit državnoga proračuna i blago nominalno smanjivanje javnog duga.

Potpredsjednica Dalić dodala je da proračun utemeljen na ovim smjernicama ima iznimnu važnost, jer se one donose u situaciji uzlaznog ekonomskog ciklusa, u dobrim vremenima u kojima se ostvaruju dobri prihodi. Upozorila je, međutim, da je opasnost dobrih vremena linearna projekcija da će ona dugo trajati te da su dobra vremena ona u kojima je fiskalnu situaciju potrebno pripremiti za vrijeme koje neće biti tako dobro, a sigurno će doći u budućnosti.

Kazala je da je ministar financija proračun utemeljio ispravno, tako da pridonosi smanjivanju javnoga duga, jer je on i dalje visok, i glavni je cilj fiskalne politike smanjiti ga do razina koje će Hrvatsku ukloniti s popisa visoko zaduženih država.

Naglasila je da se u pojedinim resorima treba pregledavati svaka stavka, štedljivo i racionalno. Kao jedan od resora značajnog smanjenja proračuna navela je Ministarstvo gospodarstva, koje će prestati, istekom toga programa, uplaćivati subvencije za brodogradnju, s ciljem da ukupni rezultat bude samoodrživa brodogradnja nakon 2017. godine.

„Boljim iskorištavanjem bespovratnih europskih sredstava, možemo osigurati značajan poticaj gospodarstvu, te pomoći i u području prirodnih katastrofa, izgradnje infrastrukture i investicija, što bi osiguralo smanjivanje proračunskog deficita“, naglasila je.

Ministar Marić obrazložio je i drugu točku današnje sjednice Vlade. Prihvaćenim Prijedlogom zakona o reviziji, provodi se usklađivanje s direktivama Europskoga vijeća i Europskoga parlamenta. Cilj je reforma sustava zakonske revizije kroz povećanje transparentnosti i neovisnosti, jačanje učinkovitosti sustava sankcioniranja, poboljšanje sustava izdavanja odobrenja revizoru, jačanje javnog nadzora ovlaštenih revizora i revizorskih društava, izricanja nadzornih mjera, povećanje prekogranične mobilnosti, poticanje prijavljivanja povreda propisa i slično. Zakonom je predviđeno da će nadležno tijelo za nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora postati Ministarstvo financija. Odbor za javni nadzor revizije prestao bi s radom, dok Hrvatska revizorska komora više ne bi imala nadzornu ulogu. Hrvatskoj revizorskoj komori ovim bi zakonom bile povjerene javne ovlasti poput prijevoda i objavljivanja na hrvatski jezik Međunarodnih revizijskih standarda, osim ako je te standarde usvojila Europska komisija, izrada nacionalnih revizijskih standarda za obavljanje drugih revizorskih usluga koje nisu obuhvaćeni Međunarodnim revizijskim standardima i ostalim standardima koje izdaje Međunarodni odbor za računovodstvo (IFAC) i davanje njihova tumačenja, prijevod i objavljivanje etičkih standarda računovodstvene struke koje izdaje Međunarodni odbor za računovodstvo (IFAC), određivanje programa revizorskog ispita, njegovo provođenje i organiziranje.

Vlada je prihvatila izvješće Odbora za javni nadzor revizije koji je tijekom 2016. godine, održao ukupno 18 sjednica, te je, između ostaloga sudjelovao u izradi Nacrta prijedloga Zakona o reviziji obavljao izdavanje suglasnosti na akte koje donosi Hrvatska revizorska komora, pratio nadzornih aktivnosti Hrvatske revizorske komore. Odbor je iznio mišljenje na Izvještaj o radu Hrvatske revizorske komore za 2015. godinu te ukazao kako u određenim segmentima isti nije potpun – između ostaloga, podatak o broju revizorskih društava koji jesu/nisu ispunili obvezu objave izvješća o transparentnosti, mjere koje je Hrvatska revizorska komora poduzela, te je naveo da izvještaj ne sadrži prikaz upravnih, prekršajnih i stegovnih postupaka koji je povezan s nalazima iz nadzora i drugo). Odbor je također surađivao s Ministarstvom financija Crne Gore i Republike Makedonije u svrhu razmjene iskustava.

Prihvaćenim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, popravile bi se nejasne i neodgovarajuće definicije određenih pojmova iz postojećeg zakona, poboljšala usklađenost nadležnosti tijela na državnoj i županijskoj razini koja provode postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, pravnu osnovu za donošenje planova upravljana ekološkom mrežom i rok važenja planova upravljanja te neprecizno utvrđene nadležnosti za donošenje planova upravljanja, odnosno potrebu jasnog razgraničenja nadležnosti institucija koje upravljaju područjima ekološke mreže, a to su središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode, javne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode, javne ustanova nadležne za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području županija te za dijelove ekološke mreže koji obuhvaćaju šume i šumsko zemljište pravna osoba nadležna prema posebnom propisu iz područja šumarstva; također ne postoji jasna poveznica odredbi o planovima upravljanja ekološkom mrežom i planovima upravljanja nacionalnim parkovima, parkovima prirode i ostalim zaštićenim područjima te programom zaštite šuma. Uredilo bi se nedostatke u pitanjima uređenja i gradnje vezano uz izdavanje akata za gradnju, odnosno sudjelovanje nadležnih tijela iz upravnog područja zaštite prirode u postupcima izdavanja akata za gradnju te utvrđivanje nadležnosti; nedostatke u postupku izdavanja dopuštenja, neusklađenost izričaja odredbi o naknadi štete koju prouzroče životinje strogo zaštićenih vrsta s odredbama posebnog propisa kojim se uređuju obvezni odnosi, upotpunile bi se postupovne odredbe u svrhu primjene određenih instituta koje omogućava Zakon o općem upravnom postupku, kao što je uvođenje pridržaja ukidanja rješenja, uklonilo bi se nedostatke u provođenju postupka dodjele koncesijskog odobrenja i slično.
Pored navedenoga, radi donošenja novoga Zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima kojim će cjelovito riješiti problematika stranih i stranih invazivnih vrsta, potrebno je iz Zakona o zaštiti prirode brisati odredbe o uvođenju u prirodu, uzgoju i stavljanju na tržište stranih vrsta. Imajući u vidu navedeno, iznimno je važno osigurati istodobno upućivanje u zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora, kao i stupanje na snagu ovoga Prijedloga zakona, te Prijedloga zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima, kako bi se izbjeglo, s jedne strane možebitno preklapanje zakonskih odredbi, odnosno s druge strane, nepostojanje zakonodavnog okvira kojim se uređuje spomenuta materija.

Utvrđeni su prioriteti Vlade Republike Hrvatske za djelovanje u institucijama Europske unije tijekom estonskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Predsjedanjem Estonije započinje novi ciklus trija Estonija – Bugarska – Austrija. Prioriteti Republike Hrvatske tijekom estonskog predsjedanja su gospodarski rast, zapošljavanje, stabilnost javnih financija, „Digitalna Europa“, promet, energetika i okoliš, socijalna i demografska politika, migracije, sigurnost, početak rasprava o budućnosti financija EU, proširenje EU, europska politika susjedstva te budućnost Europske unije.

Vlada je donijela zaključak o podršci projektu Europska prijestolnica kulture – Rijeka 2020 te odredila Ministarstvo kulture koordinatorom rada Međuresornog povjerenstva za praćenje i podršku projektu, dok je za koordinatore programa odredila Ministarstvo kulture, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo turizma, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Ta su ministarstva zadužena da osiguraju potrebna sredstva za realizaciju programa.

Izmjenama Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2017., pojasnio je ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić, radi bojazni da zbog nedostatka građevinskih radnika nećemo uspjeti realizirati investicije u građevinskom sektoru od jeseni, a u suglasnosti sa socijalnim partnerima, povećava se broj dozvola za 2053, i to za zanimanja kojih nema na hrvatskom tržištu rada i za koja se ne može hitno prekvalificirati postojeća radna snaga.

Vlada je donijela odluku o proglašenju projekata „Zaštita voda Rijeka-odvodnja i uređaj za pročišćavanje voda (UPOV) u sklopu sustava javne odvodnje “Grad“; „Sustav prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s područja aglomeracije Rovinj“ te projekta „Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda aglomeracije Zabok i Zlatar, i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Oroslavlje i Zlatar Bistrica“ strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske. Projekti su javni investicijski projekti i odnosei se na rekonstrukciju i izgradnju vodno-komunalne infrastrukture s osnovnom namjenom skupljanja komunalnih otpadnih voda i njihovim pročišćavanjem.

Vlada je donijela Uredbu o Koordinaciji za sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Koordinacija obavlja zadaću procjene i prihvaćanja izvješća o velikim opasnostima, ali ima i obvezu u planu postupaka propisivati načine kontrole i osiguranja da ovlaštenici dozvola izvršavaju svoje obveze sukladno Zakonu o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, s ciljem osiguranja mora država članica Europske unije kako bi se maksimalno smanjili rizici takvog događaja u Europskoj uniji. Naftne kompanije su dužne dostaviti planove intervencija Koordinaciji na odobrenje za postojeće platforme te su dužni taj plan implementirati unutar svojih postojećih sigurnosnih procedura. S obzirom da Koordinacija još uvijek ne postoji, Republika Hrvatska nije donijela plan postupaka u kojima opisuje način kontrole i osiguravanja da ovlaštenici dozvole izvršavaju svoje obveze u skladu s Direktivom, kao i smjernice za izradu izvješća o opasnostima planova intervencija, a kako bi ovlaštenici dozvola mogli sukladno preuzetim obvezama predati planove intervencija Koordinaciji na odobrenje za postojeće platforme na moru. Sa sigurnosnog aspekta, nužno je što prije osnovati ovu Koordinaciju.

Donesena je i Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojom se uređuju nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica te njihov djelokrug, način upravljanja, okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika, kao i druga pitanja važna za rad Ministarstva. Uz Kabineta ministra i glavno tajništvo predlaže se ustrojavanje 8 uprava i 3 samostalne službe. Okvirni broj službenika i namještenika u odnosu na važeću Uredbu povećava se za 10 izvršitelja, te iznosi 1008. Naime, povećanje od dva radna mjesta u Upravi za strateško planiranje i EU fondove rezultat je primjene Odluke o zapošljavanju u središnjim tijelima državne uprave, pravnim osobama s javnim ovlastima i zakladama uključenim u sustave upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj, od 27. travnja 2017. godine. Također, okvirni broj sistematiziranih radnih mjesta u Prijedlogu uredbe, povećao se dodatno za 10 radnih mjesta što je posljedica osnivanja Uprave unutarnje plovidbe.

Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama mijenjaju se članci 35. i 40. važeće Uredbe kojima su utvrđeni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji i Agenciji za poljoprivredno zemljište, te se utvrđuju dodatni novi nazivi radnih mjesta koji se zbog specifičnosti poslova ne mogu podvesti pod jedinstvene nazive radnih mjesta utvrđene važećom Uredbom.

Izmjenom Odluke o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave mijenja se odnosno spušta razina davanja odobrenja za novo zapošljavanje namještenika i to na način da odobrenje za novo zapošljavanje umjesto Vlade Republike Hrvatske, daje Ministarstvo uprave. Navedenom promjenom pojednostavnit će se i ubrzati postupak novog zapošljavanja namještenika, koji obavljaju pomoćno-tehničke poslove i ostale poslove čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga državnih tijela i to u slučajevima kada se ne može osigurati redovito obavljanje poslova radnog mjesta namještenika preraspodjelom poslova između postojećih namještenika niti povjeravanjem obavljanja tih poslova vanjskim pružateljima usluga.

Vlada je donijela odluku o izuzimanju od prodaje dionica trgovačkih društava Croatia osiguranje d.d., Zagreb i Adriatic Croatia International Club d.d., Opatija (ACI d.d.) Naime, društvo Orljava d.o.o., koje je u 74,95% vlasništvu Republike Hrvatske i 25,05% u vlasništvu Centra za restrukturiranje i prodaju, obratilo se u lipnju 2017. godinu Centru za restrukturiranje i prodaju sa zahtjevom za osiguranjem kredita dionicama u vlasništvu Republike Hrvatske. Društvo je 2013. godine sklopilo predstečajnu nagodbu, te je radi održivosti plana restrukturiranja potrebno ishoditi kredit kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Hrvatske poštanske banke d.d., u iznosu od 14.000.000,00 kuna.
Dobivanjem navedenih kredita društvu će biti omogućeno restrukturiranje i stabilizacija likvidnosti, te refinanciranje kratkoročnih obveza. Odlukom se izuzima od prodaje 2.800 dionica trgovačkog društva Croatia osiguranje d.d., Zagreb i 1.660 dionica društva Adriatic Croatia International Club d.d., Opatija, radi osiguranja povrata kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj i Hrvatske poštanske banke d.d.

Vlada je prenijela pravo upravljanja stanom u vlasništvu Republike Hrvatske koji se nalazi u stambenoj zgradi u Zagrebu, Ulica Pavla Šubića 14, pod dosadašnjim upravljanjem Ministarstva državne imovine, na Ministarstvo obrane radi stambenog zbrinjavanja korisnika stana Marjana Prpića, hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umirovljenog pripadnika Ministarstva obrane.

Upravnom vijeću Doma zdravlja Ministarstva unutarnjih poslova dana je suglasnost za raspolaganje nekretninom – poslovnim prostorom, radi sklapanja Ugovora o zakupu poslovnog prostora s Dječjim vrtićom „Izvor“.

Izmijenjena je Odluka o koncesiji pomorskoga dobra u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – luke nautičkog turizma Novi Vinodolski. Njome se produžuje rok za izgradnju luke nautičkog turizma Novi Vinodolski i dostavu uporabne dozvole do 29. prosinca 2017. godine, te se zadužuje ovlaštenik koncesije dostaviti produženje garancije radi dobrog izvršenja posla, s rokom važenja do 29. lipnja 2018. godine.

Hrvatskome saboru, Vlada je predložila da prihvati Izvješće o poslovanju Umirovljeničkoga fonda od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Upravni odbor toga fonda, aktom od 28. lipnja 2017. godine.

Također, Vlada nema primjedbi na Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji županijskih uprava za ceste za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Državni ured za reviziju.

Prihvaćeno je Izvješće o osnivanju i početku rada Nacionalnog vijeća za kibernetičku sigurnost i Operativno-tehničke koordinacije za kibernetičku sigurnost. Vijeće je održalo prvu, konstituirajuću, sjednicu u ožujku ove godine, nakon čega su sjednice održavane jednom mjesečno. Usvojen je Poslovnik o radu Vijeća; iniciran je postupak izrade izvješća o provedbi Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije kibernetičke sigurnosti u 2016. godini; donesena je odluka o uspostavi radne skupine Vijeća za implementaciju Direktive 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća EU o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih ustava širom Unije (NIS Direktiva); zatraženo je i razmotreno inicijalno izvješće Koordinacije za kibernetičku sigurnost, sa sadržajem koji je usmjeren prema analizi raspoloživih kapaciteta za postupanje u kibernetičkim krizama; izrađen je i usvojen program aktivnosti Koordinacije, kao i plan njezinih aktivnosti za drugu polovicu 2017. godine. Ovim Izvješćem se između ostalog ukazuje i na potrebu i nužnost ovakvog međuresornog pristupa u zahtjevnoj problematici sigurnosti kibernetičkog prostora i u eri sveopće digitalizacije. (vlada.gov.hr)