Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede: Brinemo se za naše potrošače i poljoprivrednike, ali i za dobre odnose sa susjedima
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić boravio je proteklog vikenda u Osijeku na otvorenju četvrte zaredom manifestacije Farm show. Bio je to njegov prvi javni nastup u javnosti i medijima nakon što mu je premijer Andrej Plenković uputio kritiku zbog izmjena pravilnika o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća, a što je ujedno bila i prigoda za razgovor s ministrom Tolušićem za Glas Slavonije.
Nije vas bilo u medijima od donošenja spornog pravilnika o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima. Je li narušen vaš odnos s premijerom? Kako će se riješiti inspekcijski nadzor?
– Što se tiče sporne izmjene pravilnika, to je za mene završena priča. Vraćanje na staro bio je najbrži mogući postupak radi normalizacije trgovine sa susjednim zemljama. Premijer mi je tu dao punu podršku i hvala mu na tome. Kada smo radili izmjene pravilnika, nismo ga nažalost iskomunicirali na pravi način, kada govorimo o susjednim zemljama, stoga sam dogovorio s kolegama ministrima da ćemo sjesti zajedno tijekom jeseni te složiti regulativu koja zadovoljava sve uključene strane. Jer činjenica je da naši proizvođači prolaze rigorozne kontrole i moraju primjenjivati isključivo one pesticide i insekticide koji su dopušteni u EU, a za koje moraju izdvojiti mnogostruko više novca od proizvođača u trećim zemljama za koja ta EU pravila ne vrijede. Ali opet naglašavam, razumijem i druge zemlje, problem ćemo riješiti zajednički. Ono što je meni važno u ovoj priči je da se kontrole voća i povrća na hrvatskim granicama obavljaju jednakim intenzitetom kao i dosad. Zaštita naših potrošača je apsolutni prioritet Ministarstva poljoprivrede. Osim što vodimo brigu o svojim poljoprivrednicima i potrošačima, smatram da moramo voditi brigu i o dobrim odnosima sa susjedima.
Kako komentirate stanje u Agrokoru, ima li problema s isplatom dugova prema dobavljačima?
– Što se tiče Agrokora, ja bih tu samo rekao da smo primarni cilj koji smo zacrtali kao Ministarstvo poljoprivrede – i ostvarili. Svi mali dobavljači koji imaju do 5,2 milijuna kuna godišnjeg prihoda isplaćeni su u stopostotnom iznosu kao i sva naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojima je Agrokor bilo dužan. Tako da su se sva medijska huškanja, prije svega od strane oporbe, pokazala neutemeljenima. Očekujem da će se Agrokor stabilizirati i restrukturirati, u kojem smjeru, vidjet ćemo kada za to dođe vrijeme.
S obzirom na vaše bogato iskustvo obnašanja vlasti na lokalnoj razini, kako komentirate najavljene izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi? Treba li, na koliko i zašto ograničiti mandate lokalnih čelnika – župana, gradonačelnika, načelnika?
– Još nisam vidio prijedlog izmjena zakona o lokalnoj samoupravi tako da nemam tu što posebno komentirati. Osobno smatram da lokalna i regionalna samouprava dobro rade svoj posao, čak i odlično, naravno ima iznimki kao i u svakom poslu. Oko ograničenja mandata treba vidjeti, ima sigurno opravdanih razloga i za i protiv.
Kakvi su planovi za pošumljavanje opožarenih područja?
– Pošumljavanje opožarenih područja počet će što prije. Sva opožarena područja će se pošumiti. Budući da bor stvara velike probleme, razmišljamo taj problem riješiti na način da se uspostave tampon-zone koje bi štitile kuće od požara kao što je to učinjeno u Španjolskoj. Pošumljavanje ćemo financirati novcem Hrvatskih šuma.
Kada će u funkciju biti stavljen novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji željno iščekuju poljoprivrednici?
– Zakon o poljoprivrednom zemljištu usvojen je na Vladi RH, ide u saborsku proceduru na prvo čitanje i početkom listopada očekujemo njegovo usvajanje. Dosadašnji zakon nije bio dobar jer je blokirao razvoj poljoprivrede. U posljednjih pet godina raspisani su bili natječaji za samo 10-ak tisuća hektara, dok je u ranijem petogodišnjom razdoblju bilo raspisano natječaja za 250.000 hektara. I zato sad donosimo zakon kojim dajemo općinama i gradovima zemlju u njihove ruke jer oni najbolje znaju kome treba zemlja za proizvodnju. Naravno, kontrolirat ćemo dodjelu državne zemlje s tri razine: županija, APZ i DORH.
Vrlo ste aktivni na Facebooku, čak ste tim putem ponudili besplatnu izradu projekata na natječaj EU fondova.
– S obzirom na to da znam iz prve ruke kako razvojna agencija VIDRA u Virovitičko podravskoj-županiji radi i da su uvijek spremni pomoći onima koji nemaju novca, ponudio sam jednom poljoprivredniku koji se javio da nema novca za izradu projekta, da im se javi. Mislim da bi to trebale ponuditi sve razvojne agencije i pomoći onima koji doista nemaju od čega krenuti.
Koliko bi ovoljetna suša i požari mogli utjecati na stanje u hrvatskoj poljoprivredi ove jeseni?
– Vrlo smo aktivno uključeni u rješavanje problema na poljoprivrednim gospodarstvima izazvanih nezapamćenim požarima i sušom. Otvorili smo natječaj za obnovu uništenog poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala sa 150 milijuna kuna EU novca, da ljudi mogu u 100-postotnom iznosu obnoviti svoja gospodarstva. Dajemo i polovinu novca kao predujam. Isto vrijedi i za sve druge nepogode, tuču, mraz. Naša Savjetodavna služba obilazi sva opožarena područja te izravno kontaktira poljoprivredna gospodarstva kako bi se za svako našlo najbolje rješenje. Kada govorimo o suši, nema budućnosti bez navodnjavanja, to je svima jasno. Osigurali smo 750 milijuna kuna za osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja. Kroz 14 projekata navodnjavanja za koje smo nedavno potpisali ugovore obuhvatit će se pet tisuća hektara zemljišta, a odmah idemo i s novim projektima. Vidimo da se već treću godinu zaredom ponavljaju mraz i tuča, gotovo u isti dan svake godine, pa moram svakako naglasiti potrebu osiguranja usjeva i ponoviti da za plaćenu premiju osiguranja EU daje 65 posto novca natrag, bez obzira na to je li došlo do nepogode ili ne. Ove godine prijavilo se samo dvije i pol tisuće poljoprivrednika, što je jako malo. Tu moramo svakako više učiniti. Ja znam da je osiguranje skupo, ali skuplje je ostati bez svega.
Ima li rješenja za sve teže stanje u nekim sektorima, posebno mliječnom?
– Osobno mislim da ima. S ove razine možemo samo napredovati, jer kada govorimo o sektoru mlijeka – dno smo dodirnuli. Ali ja gledam samo naprijed. Sedamsto milijuna kuna poticaja ove smo godine isplatili mljekarima. Uz paket izvanrednih mjera za stabilizaciju tržišta i ublažavanje krize u sektoru mlijeka prošli smo tjedan isplatili još 22,7 milijuna kuna proizvođačima koji su svoje krave uključili u sustav kontrole mliječnosti. Dali smo potporu i onima koji su smanjili svoju proizvodnju. Podupiremo osnivanje proizvođačkih organizacija i financiramo njihov rad tijekom pet godina te isplaćujemo potporu u godišnjim obrocima. Ove smo godine donijeli tri pravilnika iz Mliječnog paketa, od kojih jedan regulira ugovorne odnose proizvođača i prerađivača, koji nisu prije bili propisani. Odredili smo parametre za ispitivanje sastava sirovog mlijeka čiji se rezultati koriste za izračun cijene isporuke sirovog mlijeka te posebnim pravilnikom regulirali kontrolu proizvoda koji su proizvedeni od mlijeka u prahu – jer takvi se proizvodi ne smiju zvati mlijekom. Pomoći će svakako i Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji će prednost dati našim stočarima i Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom koji će našim poljoprivrednicima pomoći da dođu do fer otkupnih cijena mlijeka. Mora krenuti nabolje. Ministarstvo poljoprivrede je u deset mjeseci donijelo gotovo 100 pravilnika te pripremilo nekoliko ključnih zakona koji svi imaju jedan osnovni cilj, a to je razvoj hrvatske poljoprivrede i sela. (www.glas-slavonije, Fotografija: Kristijan Toplak)
