Prva godina rada Vlade – Najznačajniji projekti Ministarstva poljoprivrede
Ministarstvo poljoprivrede je u prvoj godini rada Vlade pripremilo krovne zakone kojima je cilj bolja produktivnost domaće proizvodnje hrane, zaštita dohotka poljoprivrednika i učinkovitije upravljanje zemljišnim, stočnim i ribarskim resursima.
Olakšanje dostupnosti EU fondova poljoprivrednicima i brži protok novca
PODUZETE MJERE:
Preko milijardu kuna vrijednih projekata u poljoprivredi upravo je u realizaciji – završili smo obradu natječaja za EU investicije, od kojih su neki čekali dvije godine.
Uveli smo učinkovitiji rad uprava i agencija, pojednostavili smo procedure za EU natječaje – poljoprivrednicima smanjili „birokraciju“, značajno skratili rokove obrade projekata te unaprijedili komunikaciju na svim razinama.
Raspisali smo natječaje u vrijednosti od 900 milijuna kuna, a prve odluke korisnicima potpore izdali nakon samo 43 dana od zatvaranja natječaja – iznad svih očekivanja i s najboljim rezultatom u EU!
U 2017. godini isplatili smo 434,5 milijuna kuna za završene projekte u poljoprivredi što je 52 % ukupno isplaćenih sredstava za cijelo programsko razdoblje 2014.-2020. Izravna plaćanja poljoprivrednicima ove godine smo započeli u veljači (umjesto u svibnju) te isplatili 3,3 milijarde kuna (300 milijuuna kuna više nego lani). U studenom 2017. isplaćujemo predujam izravnih plaćanja (922 milijuna kuna) što je za 14% više nego lani. Nakon isplate potpore više od 100.000 poljoprivrednika po prvi puta je na kućne adrese dobilo obavijests preglednim informacijama o iznosima isplate po vrstama ostvarenih potpora.
Zbog ovogodišnjih požara, tuče i poplava osigurali smo 150 milijuna kuna EU sredstva za sanaciju poljoprivrednog potencijala stradalog u elementarnim nepogodama.Poljoprivrednicima pokrivamo 100% troškova obnove poljoprivrednog zemljišta, izgradnju, rekonstrukciju i opremanje gospodarskih objekata, popravak poljoprivrednih strojeva te nabavu domaćih životinja i sadnica višegodišnjeg bilja.
Zaštita domaće proizvodnje hrane i poljoprivrednika
PODUZETE MJERE:
Prvi put donosimo jedinstveni akt (na području EU) – pripremili smo nacrt Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu – koji omogućava OPG-ima proširenje djelatnosti i razvoj vlastitih kapaciteta u proizvodnji prehrambenih proizvoda te pružanju usluga. Cilj je motivirati članove OPG-ova da ostanu u područjima gdje žive i rade te ih postupno profesionalizirati u proizvodnom, poduzetničkom i tržišno orijentiranom smislu.
Kontrola zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane: Proveli smo pojačani nadzor hrane koja se prodaje u trgovačkim lancima i javno objavili sve nalaze inspekcije (salmonele). Prekršiteljima smo izdali rješenja o uklanjanju nedostataka i podnijeli optužne prijedloge. To je rezultiralo boljim samokontrolama trgovaca te pojačanom kupnjom hrvatskih prehrambenih proizvoda. Nadzor se provodi jačim intenzitetom i dalje.
Efikasno suzbijanje dvije ptičje gripe: U dva navrata pojave ptičje gripe u domaće peradi, veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede uspjela je zaustaviti širenje te opasne bolesti.
Školska shema – školama dali mogućnost da odaberu domaće (lokalne) proizvođače koji će isporučivati voće i povrće te mlijeko i mliječne proizvode učenicima osnovnih i srednjih škola. Prijavljen je najveći broj dobavljača i škola u odnosu na protekle 4 godine provedbe ove EU mjere, kojoj je cilj promijena prehrambenih navika školske djece.
Zaštitili smo nazive 2 nova prehrambena proizvoda (Varaždinsko zelje i Slavonski kulen) na EU razni, a u proceduri zaštite su: Lička janjetina, Paška sol, Slavonski med, Zagorski mlinci, Međimursko meso ‘z tiblice i Istra.
Izradili smo nacrt Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom koji će maksimalno zaštititi domaće proizvođače od negativnih pritisaka trgovaca i otkupljivača hrane. Propisali smo milijunske kazne za one koje iskorištavaju svoju tržišnu poziciju nauštrb naših proizvođača.
Kratki lanci opskrbe prehrambenim proizvodima – Zakonom o javnoj nabavi dali smo mogućnost javnim naručiteljima (škole, vrtići, bolnice, vojarne, studentski centri, vojerne, domovi za starije i nemoćne osobe i sl.) da nabave hranu koja od polja do stola putuje najviše 48 sati. Time potrošači dobivaju kvalitetniju i svježiju hranu, a domaći proizvođači imaju unaprijed osiguran plasman svojih proizvoda.
Potpora mljekarima: Ove godine smo donijeli tzv. Mliječni paket – pravilnike koji pomažu proizvođačima mlijeka. Precizno smo propisali parametre mliječne masti i bjelančevina temeljem kojih se određuje bolja otkupna cijena sirovog mlijeka. Za razliku od dosadašnje prakse mljekari sada unaprijed znaju koju će cijenu dobiti za isporučeno mlijeko. Mljekarskoj industriji otvoren je prostor za brži dogovor s otkupljivačima, jer sada pregovaraju s proizvođačkom organizacijom, a ne pojedinačno sa svakim proizvođačem. Mjerom za stabilizaciju tržišta iublažavanje krize u sektoru mlijeka isplaćeno je dodatnih 22,7 milijuna kuna proizvođačima mlijeka. Kao naknadu zbog pada mliječnosti kod životinja uslijed cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože mljekarima je isplaćeno 19,1 milijun kuna.
NE zlouporabi poljoprivrednog zemljišta
PODUZETE MJERE:
Izmjenama Pravilnika o evidenciji poljoprivrednog zemljištaonemogućeno je postupanje prema kojem je netko mogao tuđu zemlju upisati na sebe temeljem izjave dva svjedoka i za to dobiti poticaje (izravna plaćanja). Od sada vlasnik mora dati suglasnost i dopuštenje poljoprivredniku da obrađuje njegovu zemlju. Za utvrđene nepravilnosti korisnici su isključeni su iz isplate.
Pripremili smo Zakono o poljoprivrednom zemljištu kojim ćemo ubrzati postupak raspolaganja zemljištem u vlasništvu države te u funkciju staviti i zapušteno privatno zemljište, što će povećati površinu obradivog poljoprivrednog zemljišta nužnog za proizvodnju hrane. Zaustavit ćemo trend usitnjavanja proizvodno tehnoloških cjelina i poticati okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta. Omogućit ćemo dodjelu poljoprivrednog zemljišta stočarima koji nemaju dovoljno poljoprivrednih površina u odnosu na broj grla stoke, mladima, domicilnim poljoprivrednicima kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost.
Bolja zaštita i upravljanje ribljim resursima
PODUZETE MJERE:
Nema kvote za malu plavu ribu – izborili smo se protiv uvođenja ribolovnih kvota i drastičnog smanjenja ulova male plave ribe (preko 90% ribolova RH). Povećali smo kvotu za ulov tune (na 661,82 tone), a uzgoj tuna u RH je gotovo 100% izvozna djelatnost i zapošljava brojno otočno stanovništvo.
Zaštita glavnog mrijestilišta riba: Nakon dugog niza godina na području Jabučke kotline uspostavljen je dugoročni poseban režim upravljanja do 2020. godine. Radi bolje kontrole plovila na Jadranu nabavljamo sustav za satelitski nazor s besposadnim letjelicma.
Zakonom o morskom ribarstvu ribarima je omogućeno brže i jednostavnije korištenje EU sredstava, a Zakonom o akvakulturi uzgoj slatkovodne i morske ribedan je strateški značaj, jer u toj djelatnosti imamo veliku komparativnu prednost.
Bolja zaštita životinja
PODUZETE MJERE:
Nakon što smo u Hrvatskoj u siječnju 2017. godine zabranili uzgoj životinja radi krzna, u listopadu je usvojen Zakon o zaštiti životinja kojim se zabranjuje usmrćivanje napuštenih životinja te traži osnivanje „no-kill“ skloništa u svakoj županiji. Na području svake jedinice područne (regionalne) samouprave mora biti osnovano jedno sklonište za životinje kapaciteta najmanje 50 mjesta, a JLS financiraju osnivanje i rad skloništa, u kojem životinje ostaju do udomljenja, odnosno zabranjuje se usmrćivanje napuštenih životinja. (mps.hr)
