Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić: Mladi će dobivati 55.000,00 kuna za pokretanje vlastitoga posla
O tome što država radi da ublaži velike probleme sa zapošljavanjem mladih za 24sata govori ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić…
Vraćanje strukovnim zanimanjima trend je već nekoliko godina u gospodarski razvijenim zemljama. U čemu je prednost strukovnog obrazovanja?
– Strukovno obrazovanje, a posebno dualni model, vidim kao jedno od rješenja za povećanje stope zapošljavanja mladih. Dualnim obrazovanjem omogućit ćemo mladima izravno stjecanje kompetencija za rad tako što će se učenici istovremeno obrazovati u školi i na praksi. To je idući logičan korak u modernizaciji i podizanju kvalitete strukovnog obrazovanja, a učenike čini konkurentnijima i spremnijima za dinamičan svijet rada koji ih čeka. Naglasak treba staviti i na odabir samog zanimanja, pri čemu je potrebno pratiti potrebe poslodavaca. U situaciji smo da od ukupnog broja nezaposlenih mladih njih čak 68 posto ima srednju stručnu spremu ili nižu, a na HZZ-u gotovo svakodnevno imamo oko 16.000 otvorenih radnih mjesta od kojih su većina upravo za SSS ili niže. Jedan od načina da se takav nerazmjer umanji je i razvijanje dodatnih kompetencija i vještina kod mladih. Drugi način je da zanimanja približimo mladima, da ih učinimo atraktivnijima. Želimo da se netko tko postaje tesar, što je danas i umjetnost a ne samo proizvodnja, može obrazovati, naći posao i od njega živjeti. U okviru Europskog socijalnog fonda, koji je u nadležnosti mojeg ministarstva, za financiranje projekata u području obrazovanja i cjeloživotnog učenja za razdoblje 2014.–2020. predviđeno je oko 550 milijuna eura, a dodatnih 80 milijuna eura ulaže se u razvoj strukovnog i dualnog obrazovanja.
Upravo ste najavili novu mjeru: prekvalifikaciju mladih nezaposlenih sa srednjom školom ili nižom spremom na obrtnički posao. O kakvoj se mjeri radi?
– Riječ je osposobljavanju na radnome mjestu. Time smo omogućili brzu prekvalifikaciju mladih sa srednjom stručnom spremom ili nižom tako da osoba uči kod poslodavca posao i za to biva plaćena šest mjeseci, a poslodavac dobije troškove mentoriranja. Tako se, primjerice, gimnazijalac koji nije upisao fakultet ili je odustao od daljnjeg školovanja može prekvalificirati za, npr. rukovatelja CNC laserom. Krajem lipnja prošle godine Hrvatska obrtnička komora i Hrvatski zavod za zapošljavanje potpisali su Sporazum o suradnji za osposobljavanje na radnom mjestu, prvenstveno za ugostiteljska zanimanja. To je bio pilot projekt, ali s obzirom na to da se pokazao uspješnim, zaključili smo da bi se trebao regulirati zakonom radi bolje kontrole i veće učinkovitosti. Novim paketom mjera “Od mjere do karijere”, koji je vrijedan oko 1,5 milijardi kuna, redefinirali smo sve aktivnosti koje je HZZ prethodno provodio. Konkretno, mjere smo pojednostavnili i smanjili ih na devet, a među njima su i potpore za obrazovanje nezaposlenih, kojima želimo očuvati radna mjesta i strukturu nezaposlenih prilagoditi potrebama poslodavaca
Koja su deficitarna zanimanja u Hrvatskoj, zašto i kakva je strategija države u smislu razvoja budućih tržišta – hoće li to biti turizam, zdravstvo, informatički biznis?
– Svjesni smo potrebe cjelovite politike prema mladima, tako da naš obrazovni sustav odgovara izazovima vremena 21. stoljeća. Ministarstvo znanosti i obrazovanja osiguralo je više od 186 milijuna kuna za 17.000 stipendija u idućih pet akademskih godina. Ta sredstva namijenjena su za tražena odnosno deficitarna zanimanja, poput STEM zanimanja, u području medicine, turizma i građevinarstva koje je povezano s razvojem turizma i investicijama. Kako bi mlade potaknuli na daljnje usavršavanje te ih ohrabrili na realizaciju vlastitih poduzetničkih ideja, od iduće godine značajno povećavamo sredstva za samozapošljavanje. Primjerice za nezaposlene koji se odluče pokrenuti vlastiti posao potpore će umjesto 35.000 kn iznositi 55.000 kn, a ako to kombiniraju sa SOR-om, umjesto 45.000 kn dobit će 70.000 kn. (www.24sata.hr, Fotografija: Kristijan Toplak)
