Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić: Za muljatore nema zakupa državne zemlje

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić prošle je godinu najavio kako neće dopustiti da netko ima pašnjake, a nema stoku, da tvrtka koja ima 10 milijuna kuna prihoda ima devet od poticaja. “Lopovluke u sustavu poticaja ova Vlada i ovo ministarstvo dok sam ja na čelu neće dopustiti”, jasan je Tolušić. Ministar poljoprivrede kaže da prvi put u povijesti izričitu prednost u dodjeli državnog zemljišta daju OPG-ima. Mešetari su dobijali višemilijunske potpore, a zakidani su bili proizvođači, kaže ministar. No nova godina donijela je nove probleme.

Slovenska strana pokrenula je sedam prekršajnih prijava protiv hrvatskih ribara. Kazne su drakonske. Što će Vlada konkretno učiniti kad prvi ribar dobije kaznu? Stručnjaci kažu da neplaćanjem kazni ribari riskiraju da dolaskom na slovenski teritorij čak završe u zatvoru?
– Hrvatski ribari neće trpjeti nikakve financijske posljedice jednostranih odluka Slovenije jer arbitražna odluka Hrvatsku ne obvezuje – pa tako ni njezin dio koji se odnosi na razgraničenje na moru u Savudrijskoj vali. Nijedan hrvatski ribar nije dobio kaznu zbog obavljanja svoje djelatnosti u Savudrijskoj vali, a ribarenje mogu mirno nastaviti kao i do sada. Vlada će zaštititi svoje ribare, budite bez brige.

Koliko će policijskih plovila biti uz naše ribare i strahujete li od incidenata? Bilo je poziva da se silom obrani morska granica. Izmiče li situacija kontroli i kako ćete smiriti loptu?
– Institucije države stoje uz bok svojim građanima, a hrvatska policija je 24 sata dnevno uz naše ribare koji slobodno mogu loviti u Savudrijskoj vali. Nema potrebe za dizanjem tenzija ni zveckanjem oružjem. U posljednjih tjedan dana nije bilo nikakvih incidenata, ništa se nije dogodilo, nitko nije kažnjen niti može biti jer to je naše more!

Vraćate dodjelu poljoprivrednog zemljišta lokalnoj upravi iako je prije bilo mnogo optužbi za pogodovanja. Zašto? Koji su mehanizmi kontrole?
– Što mislite, je li moguće veće muljanje kad zemlju dodjeljuje lokalna uprava te ona prođe filtar ministarstva i DORH-a ili kad tu odluku donese dvoje ljudi u Agenciji? Vrlo konkretni argumenti dokaz su da Agencija ne može odraditi taj posao. Za gotovo 139.000 hektara državnog zemljišta nema podataka o raspolaganju, nema ugovora o zakupu. Od 2013. do 2016. Agencija je objavila natječaje za samo 18.000 hektara poljoprivrednog i šumskog zemljišta za podizanje trajnih nasada, a ugovorila zakup za manje od 10.000 hektara. Takvim tempom ne možemo daleko. Lokalna sredina najbolje zna tko je poljoprivrednik kojemu nedostaju hektari i zato decentraliziramo sustav. Neće biti samovoljne dodjele zemljišta jer odluku ne donosi pojedinac, nego lokalna uprava, a čeka ih filtar županije, pa Ministarstva poljoprivrede i na kraju DORH, koji mora dati suglasnost za svaki ugovor. Nema mjesta nikakvom strahu od šerifovanja.

Omogućili ste malim tvrtkama i obrtima zakup, ne samo OPG-ima. Seljaci strahuju da će velike tvrtke osnovati nove tvrtke i tako imati prvenstvo zakupa kroz cjepkanje?
– Zakon je i tu potpuno jasan, ne dopušta davanje u zakup državnih hektara tvrtkama kod kojih utvrdimo da je riječ o umjetnom stvaranju uvjeta. Onima koji misle da su domišljati poručujem da državno zemljište neće dobiti. Prvi put u povijesti izričitu prednost u dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta dajemo OPG-ima, odnosno mikro i malim poduzetnicima i obrtima. Stočarstvu smo, koje je kruna svake poljoprivrede pa bi trebalo biti i hrvatske, a nažalost danas nije, dali pravo prvenstva. Prednost imaju samo stočari koji nemaju dovoljno hektara u odnosu na broj grla stoke, odnosno dobit će samo onoliko zemlje koliko im nedostaje da budu konkurentni. Zakon prepoznaje i mlade poljoprivrednike, cijeni domicilnost, a među kriterijima je i uvjet da se svi koji traže hektare tri godine bave poljoprivredom. Time smanjujemo prostor manipulatorima.

Zašto OPG-i moraju plaćati članarinu Poljoprivrednoj komori, tako se povećavaju nameti?
– Šest kuna mjesečno, to je iznos predviđene članarine, pa mislim da ne možemo govoriti o nepodnošljivom nametu. Većina članica EU ima poljoprivrednu komoru kroz koju poljoprivrednici artikuliraju svoje zahtjeve te u pregovorima s ministarstvom i Vladom štite svoje interese, a ne kao u nas, gdje imate više od 1000 poljoprivrednih udruga s nekoliko bučnih članova. U Hrvatskoj je Poljoprivredna komora osnovana 2009. uz obvezno članstvo, kao i za Obrtničku i Gospodarsku komoru, ali je 2012. ukinuto obvezno članstvo, a rad komore država je nastavila financirati iz proračuna. Je li to prihvatljiv model da porezni obveznici financiraju rad Poljoprivredne komore? Za mene to nije normalno.

Koje ste najčešće malverzacije otkrili u resoru i koje ste mjere poduzeli?
– Izdvojit ću zakone s vrlo dvojbenim rješenjima, koji su ciljano korišteni za pogodovanja pojedincima. Mešetarima su isplaćivane višemilijunske potpore, dok su pravi proizvođači ostajali zakinuti. Tu su i nesređeni tržišni odnosi u kojima primarna proizvodnja izvlači tanji kraj u odnosu na otkupljivače i trgovce. Tome smo stali na kraj, a nekima i na žulj. Kvalitetnim zakonima, uz pojačani nadzor, doskočit ćemo svim manipulatorima i onemogućiti zloporabe. U javnosti se često spominje i prevelika administracija, no u ovom ministarstvu svaki drugi zaposlenik je inspektor. Kad sam na startu s njima razgovarao, rekli su mi kako se tek povremeno od njih tražilo da obave nadzor. Lani su obavili više od 50.000 kontrola, a za ovu godinu smo povećali i novac za tu namjenu.

Koji su vam prioriteti za ovu godinu?
– Prije svega, nastaviti s bržom dodjelom sredstava EU fondova našim poljoprivrednicima i ribarima, pogotovo mladima koje treba dobro poduprijeti da ostanu u selima. Želimo pokrenuti veću proizvodnju tako da je i volumenom i cjenovno konkurentnija nego što je danas. S većom proizvodnjom možemo smanjiti uvoz proizvoda koje mogu proizvoditi naša gospodarstva, ali i povećati izvoz, i to posebno proizvoda više dodane vrijednosti. (www.24sata.hr, Fotografija: Kristijan Toplak)