Još jedan veliki europski uspjeh – Hrvatska ispunila sve kriterije za pristupanje Schengenskom prostoru

Nakon objave Europske komisije predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je u Banskim dvorima konferenciju za medije. Europska komisija ocijenila je danas da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u schengenski prostor i pozvala Vijeće da Hrvatsku uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola.

– Europska komisija smatra, na temelju rezultata šengenskog evaluacijskog procesa započetog 2016. godine, da je Hrvatska poduzela mjere koje su potrebne da bi se osigurali potrebni uvjeti za punu primjenu šengenskih pravila te da su standardi ispunjeni – objavila je Komisija u priopćenju.

Predsjednik Vlade Plenković u izjavi medijima podsjetio je da je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker još prije tri mjeseca, tijekom posjeta Zagrebu, najavio da će do kraja mandata njegova Komisija donijeti preporuku Vijeću da Hrvatska postane dio Schengenskoga prostora.

– Ovo je važan dan, još jedan veliki europski uspjeh Hrvatske – poručio je predsjednik Vlade zahvalivši još jednom svima, posebno u resoru unutarnjih poslova i pravosuđa, koji su podnijeli najveći dio tereta u ispunjavanju zadanih kriterija.

Zahvalio je predsjedniku Europske komisije Junckeru, potpredsjedniku Fransu Timmermansu,  europskom povjereniku za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitrisu Avramopoulosu, nizu drugih povjerenika koji su podržali hrvatski put u Schengen, uključujući i hrvatskoga povjerenika Nevena Mimicu, te svima ostalima u Europskoj komisiji koji su verificirali hrvatska postignuća.

Istaknuo je da je Hrvatska napravila velike iskorake u pogledu zakonodavnih, financijskih i administrativnih postignuća, a puno je napravljeno i u političko-diplomatskoj aktivnosti, jer, poručio je premijer Plenković, jedno bez drugoga ne bi urodilo plodom i današnjom preporukom Europske komisije. Ponovio je da je cilj hrvatske Vlade da Hrvatska ide u što dublji kontekst europske integracije i europskoga projekta.

– Dvije piste na kojima radimo su Schengen i europodručje – naglasio je.

Današnjom preporukom Europske komisije, pojasnio je premijer Plenković, Hrvatska je bliže onome što Schengen predstavlja za europski projekt – a to je područje od 400 milijuna ljudi koji se mogu slobodno kretati.

Od 28 članica Unije, u Schengenu nisu Ujedinjena Kraljevina, Irska i Cipar – tri otoka – te Bugarska, Rumunjska i Hrvatska. U Schengenu su i Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska, koje nisu članice Europske unije. Premijer Plenković najavio je da sada slijede kontakti prema državama članicama, budući da konačnu odluku donosi Vijeće.

Dodao je da će komunikacija najprije prolaziti kroz Schengenski odbor, gdje će stručnjaci za ovu temu dodatno sagledavati sve aspekte i preporuke Europske komisije.
Bugarska i Rumunjska, pojasnio je, imaju dodatni mehanizam nadzora, tzv. postmonitoring, dok ga Hrvatska nema.

Detaljna evaluacija o hrvatskoj spremnosti za članstvo u Schengenskom prostoru odnosila se na sljedeća područja: zaštitu podataka, policijsku suradnju, zajedničku viznu politiku, povrat i ponovni prihvat, Schengenski informacijski sustav, propise o vatrenom oružju, nadzor vanjske granice i pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima.

Posebno važnim istaknuo je da je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina, a posebno u kontekstu migrantske krize, pojačala nadzor vanjske granice, osnažila svoje sposobnosti i apsorbirala inicijalnih 120 milijuna eura koji su ispregovarani još 2011. za pripremu Hrvatske za Schengen.

Povrh toga, dodao je, u mandatu ove Vlade uloženo je još dodatnih 150 milijuna eura za jačanje različitih aspekata nadzora granice, policijske suradnje ili politike azila i migracije.

– Ova je Vlada svojim angažmanom kroz takozvane tematske instrumente izvukla dodatnih 150 milijuna eura, uz inicijalnih 120 milijuna eura. To govori o sposobnosti i angažmanu na apsorpciji ovih sredstava – istaknuo je.

Naglasio je da Hrvatska ima jako dobru suradnju s Frontexom, a Frontexov zrakoplov upravo uz Hrvatske nadzire kretanja ilegalnih migracija na području jugoistoka Europe.

– Ovo je još jedan politički i diplomatski uspjeh. Drago mi je da smo na tome radili predano. Radili smo tiho i, što je najvažnije, ostvarili rezultat. Pred nama je sada posao da ono što smo dobili kao podlogu – kvalitetnu, jasnu, čvrstu i nedvosmislenu potporu Europske komisije – u vremenu koje je pred nama potvrdimo na razini država članica i da Hrvatska postane dio Schengenskoga prostora – zaključio je predsjednik Vlade.

Premijer Plenković nije želio spekulirati o preciznom datumu ulaska Hrvatske u Schengenski prostor. Poručio je da je Hrvatska precizno, temeljito, korektno i uspješno  ispunila svoju zadaću u ispunjenju kriterija.

Što se tiče daljnje dinamike, kazao je da će razgovarati sa svim državama članicama. Podsjetivši da Hrvatska za dva mjeseca počinje predsjedati Europskom unijom, napomenuo je da je gotovo nemoguće, prema uobičajenoj praksi, da se ovako krupna odluka koja se odnosi na konkretnu zemlju donosi upravo u vrijeme kada ta zemlja predsjeda. Naglasio je pritom da je najvažnije da je Hrvatska spremna za ulazak u Schengenski prostor, za što je danas dobila objektivnu verifikaciju jedine institucije koja je za to zadužena – Europske komisije.

Što se tiče mogućih rezervi pojedinih država članica na teme koje imaju bilateralni karakter, Hrvatska će ih nastojati odvajati od ove teme, kazao je premijer Plenković poručivši da će se o otvorenim pitanjima sa Slovenijom rješenje tražiti dijalogom i traženjem rješenja s kojim će obje države biti zadovoljne, u skladu s međunarodnim pravom.

– Naša je pozicija jasna. Otvorena granična pitanja između Hrvatske i Slovenije su rezidualna pitanja raspada bivše SFRJ. S njima živimo svi skupa već više od 28 godina. Imamo načina kako da ih riješimo. Trenutno traje taj proces pred Europskim sudom u Luxembourgu. Očekujemo najprije da vidimo je li uopće taj sud nadležan za takvu vrstu predmeta ili ne. Stav Hrvatske je da taj sud nije nadležan i predlažemo da to pitanje riješimo bilateralno – poručio je premijer Plenković.

Upozorio je da svaka akcija koja bi podrazumijevala bilo kakvu vrstu blokade nije dobro došla, naglasivši da danas Hrvatska ima sasvim drugi međunarodni položaj nego dok je pregovarala za članstvo u Europskoj uniji.

Podsjetio je da je Hrvatska, jednoglasnom odlukom Hrvatskoga sabora iz 2015. godine, izašla iz arbitražnog sporazuma, koji je bio kontaminiran i kompromitiran od slovenske strane.
Hrvatska je, naime, tijekom pristupnih pregovora prihvatila ad hoc arbitražu, u koju je ušla u dobroj vjeri, iako je i tada smatrala da ta tema nije vezana uz pitanje pristupanja, jer kad bi tomu bilo tako, onda ne bi ni Slovenija mogla ući u Europsku uniju.

Odgovarajući na pitanja novinara vezana uz štrajk prosvjetara, premijer Plenković je kazao da je ova Vlada konzistentnom i realnom politikom, koja je pratila prihodovnu stranu proračuna povećala plaće temeljem dizanja osnovice kroz Temeljni kolektivni ugovor za 11,5 posto.

Ocijenio je pozamašnim Vladina postignuća u protekle tri godine u svim aspektima, pa tako i u politici plaća.

Predsjednik Vlade pojasnio je da ponuda od 2+2+2 dizanja osnovice kroz Temeljni kolektivni ugovor, koja ide prema svima je konzistentna i riješit će u supstanci ono što je glavni meritum zahtjeva sindikata školstva, a to je povećanje plaća od 6 posto.

– Ona će u idućoj godini kad se zbroji ono što smo dosad napravili, plus ovih 6 posto, plus porezne olakšice brojnim učiteljima i profesorima u mandatu Vlade Republike Hrvatske, kojoj imam čast biti na čelu, dignuti plaće za čak više od 20 posto – ustvrdio je Plenković.

Ocijenio je da to nije uobičajeno niti redovito.

– A pritom imamo zdravi gospodarski rast, ne zadužujemo se dodatno, ostvarujemo uravnotežen ili čak proračunski višak, ne da bi se hvalili viškom nego da bi smanjivali dugove onih politika koje su vodile vlade prije nas. Mi smo otvoreni, susretljivi, realni – rekao je.

Predsjednik Vlade ponovio je i ovom prigodom da razumije da postoje nepravde i nelogičnosti kroz koeficijente za različite sektore, dodavši da su se te nepravde nataložile u zadnja dva desetljeća.

– To pitanje da je jednostavno, vjerujte mi, riješili bi ga mnogi. Nisu ga uspjeli riješiti jer nije ni jednostavno, ni lagano. U sustavu plaća, osim osnovica, imate i brojne dodatke o kojima se malo govori i koji idu kroz granske kolektivne ugovore, a imate i koeficijente – kazao je Plenković.

Naglasio je da je Vlada spremna riješiti pitanje koeficijenata na jedan objektivan način, dodavši da se razmatra da to bude uz pomoć konzultanata koji su van sustava državne uprave jer za takav posao, dodao je, treba netko tko će biti nepristran.

– Treba nam jedan svježi pogled. Pozvat ćemo sindikate da nam pomognu u tom procesu. Mislimo da je to fer, realno i konzistentno – poručio je premijer, kazavši da ovdje nije riječ o predizbornom dijeljenju darova već o smislenoj politici koja ima glavu i rep.

– Štrajk sindikata je legitiman, ali ovaj kontinuitet ne mislim da je fer prema onome što je bit politike obrazovanja, a to je da se svi bavimo djecom, učenjem i napredovanjem mladih generacija. Pravo na štrajk je jedno pravo, a pravo na obrazovanje je jednako važno pravo – poručio je Plenković. (vlada.gov.hr)