Ministarstvo poljoprivrede: U e-savjetovanju prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu
Ministarstvo poljoprivrede, pozvalo je stručnu, znanstvenu i cjelokupnu javnost na davanje komentara i prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Naime, Ministarstvo poljoprivrede uputilo je na e-savjetovanje prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Riječ je o zakonu koji je doživljavao niz promjena tijekom godina čiji intenzitet se opravdano kritizira u hrvatskoj javnosti.
Posljednji Zakon o poljoprivrednom zemljištu usvojen je od strane Hrvatskog sabora u 2018. godini. Najvažnije pretpostavke ovog zakona ne mijenjaju se u nacrtu izmjena, a hrvatska Vlada i Ministarstvo poljoprivrede i dalje polaze od delegiranja raspolaganja poljoprivrednim zemljištem jedinicama lokalne samouprave za koje se smatra da, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i uz uspostavu transparentnih i jasnih procedura te zajedničke odgovornosti za rast poljoprivredne proizvodnje, mogu najbolje na svom području doprinijeti strateškim ciljevima povećavanja produktivnosti i otpornosti na klimatske promjene, konkurentnosti u međunarodnim okvirima i održavanju i razvoju vitalnih ruralnih zajednica.
Prema dostupnim podacima, poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države je nešto više od 460 tisuća hektara, a odobrenim programima raspolaganja obuhvaćeno je približno 300 tisuća. Na današnji dan raspisano je 99 natječaja za zakup i prodaju od strane jedinica lokalne samouprave pri čemu su svi natječaji raspisani u posljednjih 15 mjeseci što potvrđuje angažman i odgovornost lokalnih vlasti.
U istom razdoblju, Ministarstvo poljoprivrede je primilo više primjedaba i sudjelovalo na nekoliko konferencija koje su bile posvećene problemima u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem, stoga je pristupilo izradi prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama. Nadalje, izmjene je potaknuo i plan digitalizacije, izrađena dubinska dijagnostika čiji rezultati upućuju na nedovoljnu učinkovitost raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, kao i aktiviranje zemljišta koje je u šumskogospodarskoj osnovi, a u naravi je zapušteno poljoprivredno zemljište.
Smanjenje administrativnih procedura
Sadašnje rješenje predviđa procedure koje od izrade prijedloga programa ili izmjena programa, javnog uvida, davanja prigovora, odluka o prigovorima, donošenja programa na predstavničkom tijelu, davanja mišljenja županije i ishođenja suglasnosti ministarstva traju idealno 90 dana. Izmjene predviđaju ishođenje mišljenja županija za vrijeme, a ne nakon javnog uvida, skraćivanje roka za odlučivanje u prigovoru i skraćivanje roka za suglasnost ministarstva pri čemu postupak treba trajati maksimalno 60 dana.
U vezi s natječajem, umjesto ishođenja mišljenja jedinica područne samouprave, predviđa se imenovanje jednog člana županije u gradsko ili općinsko povjerenstvo, a propisuje se uvođenje elektronskog sustava objave, prijave i obrade natječaja.
Pravo prvenstva
Važećim zakonom, u skladu s analizom osjetljivosti, negativnim trendovima i važnošću za razvoj cjelokupne poljoprivrede i hrvatskog sela, prioritizira se stočarstvo za dodjelu zemljišta. Međutim, određene odredbe poput obveze trogodišnjeg prebivališta ili sjedišta na području JLS za ostvarivanje prioriteta stočarstva donijele su ograničenja tako da je u prvih 22 odobrena natječaja, odnosno odluke o odabiru najpovoljnijih ponuditelja tek nešto više od 13% odabrano po kriteriju nedostajućih hektara za uvjetna grla u posjedu. Osim toga, određene kategorije visokovrijednog zemljišta pogodne su za razvoj biljne proizvodnje visoke vrijednosti te je potrebno predvidjeti jasnije mogućnost odlučivanja JLS o pogodnosti takvog zemljišta za određene kulture. Nadalje, iz Hrvatske poljoprivredne komore Ministarstvo poljoprivrede je u više navrata dobilo zahtjev za uvažavanjem dosadašnjih posjednika poljoprivrednog zemljišta.
Cijeneći sve prijedloge, a imajući u vidu strateške ciljeve hrvatske poljoprivrede, ovim prijedlogom predviđa se:
– Davanje prioriteta dosadašnjem posjedniku uz ispunjavanje sljedećih uvjeta: izvršenje gospodarskih programa, udio izravnih plaćanja najviše 30% u odnosu na prihode i primitke te ispunjavanje dodatnih uvjeta za prvenstvo poput izjednačavanja broja uvjetnih grla i hektara predviđenih zakonom, posjedovanje objekta za preradu ili sadnja voćnih vrsta, povrća, uspostavljanja sjemenarske ili rasadničke kulture u udjelu u odnosu na ukupne površine predviđene zakonom pri čemu se za posljednji uvjet daje prijelazni period od godinu dana od stupanja Zakona na snagu;
– Drugi prioritet, prema prijedlogu Zakona, imat će sektor stočarstva, pri čemu se više rangiraju stočari koji imaju rasplodni materijal;
– Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, status mladih poljoprivrednika, domicilnost i dalje ostaju kriteriji prvenstva, međutim sukladno primijenjenoj metodologiji prelaze u horizontalne kriterije koji se primjenjuju u slučaju jednakih bodova na sektorskih kriterijima.
Aktiviranje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta
Prijedlogom Zakona, javni šumoposjednik (Hrvatske šume) izrađuje evidenciju zemljišta koje je u šumskogospodarskoj osnovi, a koje je u naravi zapušteno poljoprivredno zemljište, dostavlja evidenciju ministarstvu na čiji prijedlog Vlada RH donosi Odluku o popisu šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu RH koji se mogu privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Donošenjem odluke, zemljišta se izdvajaju iz šumskogospodarskog područja i daju na raspolaganje ministarstvu nakon čega se objavljuje natječaj.
Sadržaj i kontrola gospodarskih programa
Mehanizmi kontrole ispunjavanja gospodarskih programa dosad su se ograničavali na provođenje inspekcijskih nadzora od strane nadležnih inspekcija Državnog inspektorata. Prijedlogom Zakona predviđa se jasniji i veći angažman JLS-ova i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu uspostavljanjem procedura koje su slične uspostavljenim procedurama u natječajima za sredstva iz Programa ruralnog razvoja. Jedinice lokalne samouprave kontrolirat će financijski učinak gospodarskih programa u čije obrasce se dodaju podaci o vrijednosti proizvodnje, tj. financijski iskazi, a HAPIH prema analizi rizika i uobičajenim metodama uzorkovanja provodi kontrole na terenu, pri čemu ostaje nadležnost inspekcija koja je i dosad bila predviđena.
Ostale novine
Prijedlogom Zakona briše se odredba o maksimalnoj površini koja može negativno utjecati na funkcionalnost postojećih poljoprivrednih površina; cilj je predlagatelja omogućiti rast i produktivnost te okrupnjavanje, pri čemu će potpuna kontrola izvršavanja gospodarskih programa omogućiti konkuriranje i uvođenje mnogih dodatnih poljoprivrednika u sustav raspolaganja. Međutim, brisanje odredbe ne priječi JLS da odredi maksimalne površine sukladno svojoj razvojnoj strategiji, karakteristikama proizvodnje i zemljišta na svom području uz obvezu poštivanja definicije proizvodno-tehničke cjeline.
Kod prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta brisane su odredbe koje se odnose na veličinu čestice koja može biti predmet prodaje te je za ostvarivanje prava prvenstva na natječaju za prodaju dodan kriterij graničnog zemljišta, a sve u svrhu okrupnjavanja
Na poljoprivrednom zemljištu ne može se odlagati otpad koji nije porijeklom iz primarne poljoprivredne proizvodnje
Jedinice lokalne samouprave koje izvršavaju zakonom predviđene obveze i osiguraju rast ukupne ekonomske veličine poljoprivrednih gospodarstava na svom području, ostvarivat će dodatne bodove na natječajima za lokalnu infrastrukturu iz programa kojima upravlja Ministarstvo poljoprivrede. (poljoprivreda.gov.hr, Fotografija/Ilustracija: Kristijan Toplak)
