Nećemo oklijevati u popuštanju mjera ako trendovi budu dobri, no još uvijek je potreban oprez i strpljenje

Premijer Andrej Plenković pozvao je na sjednici Vlade RH na strpljenje i oprez oko normalizacije života i gospodarstva, poručivši da neće oklijevati u popuštanju mjera ako trendovi budu dobri. “Želimo proći kroz ovih nekoliko tjedana zime i onda tijekom proljeća uz procjepljivanje, odgovornost građana i mjere koje poduzimamo omogućiti normalizaciju života i gospodarstva, pa i turističke sezone”, rekao je.

Otvarajući 42. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme. Govoreći o aktivnostima koje se poduzimaju na Banovini nakon potresa, koje teže ka normalizaciji života i pomoći, najavio je da će se na sjednici Vlade danas održati prezentacija koja se odnosi na specifične probleme geološkoga karaktera koji su se pojavili. Također je izvijestio da je održan sastanak radne skupine koju je Vlada osnovala, a u kojoj sudjeluju i svi čelnici jedinica lokalne i područne samouprave, saborski zastupnici iz VI. izborne jedinice te stručnjaci, a gdje je predstavljen hodogram aktivnosti pripreme gospodarske, demografske i svake druge revitalizacije.

U tom je kontekstu istaknuo i odluku koju će Vlada donijeti danas, a odnosi se na završetak izgradnje autoceste od Zagreba do Siska, od čvora Lekenik do čvora Sisak, uz izgradnju brze ceste do središta grada. Dodao je da se taj projekt može realizirati u sljedeće 2,5 podine, čime će se cijela županija prometno nasloniti na Zagreb.

Izrazio je uvjerenje da će se sutra donijeti i izmjene Zakona o obnovi koje će omogućiti brže djelovanje na tom području. Što se tiče epidemije koronavirusa, premijer je istaknuo da svi podaci govore da brojevi novozaraženih padaju te da je Hrvatska trenutno na 5. mjestu EU-a po najmanjem tjednom prosjeku novozaraženih stanovnika. Također, Hrvatska bilježi i 6. najveći dvotjedni pad potvrđenih slučajeva zaraze, dodao je.

Zahvaljujući tome, ističe premijer, smanjuje se i broj preminulih, koji je danas znatno manji nego prije mjesec i pol dana.

“U ovim je okolnostima posebno važno da nastavimo ovaj trend koji sada imamo”, poručio je predsjednik Vlade.

Naglasio je kako brojne zemlje Europske unije pooštravaju mjere.

“Mi smo, za razliku od njih, s obzirom na ove dobre brojeve i na visok stupanj odgovornosti ogromnog broja naših građana, s obzirom na protuepidemijske mjere koje su na snazi proteklih dva i pol mjeseca, došli u poziciju da možemo postupno ići u popuštanje nekih mjera”, kazao je premijer i naveo ublažavanje mjera koje se odnose na obrazovanje i sport.

Pritom je upozorio da je još uvijek potreban veliki oprez s obzirom na to da se nalazimo u zimskim mjesecima i da je došlo do usporavanja dinamike isporuke cjepiva pa time i plana cijepljenja.

“Vodimo računa da sve što činimo u borbi protiv ove globalne pošasti bude i postupno i balansirano i da zaštiti zdravlje hrvatskih građana. U tom kontekstu nebrojeno sam puta kazao da Vlada nema luksuz biti isključivo u cipelama epidemiologa ili u cipelama gospodarstvenika. Drugi akteri koji nemaju ovaj vid odgovornosti koji ima Vlada to mogu. Mi moramo voditi računa o cjelini aktivnosti – funkcioniranju gospodarstva, funkcioniranju društvenih aktivnosti, javnim financijama, obavezama koje imamo i želji da sve što radimo bude sa što manje negativnih posljedica za naše građane”, poručio je predsjednik Vlade.

U tom je pogledu u demokraciji sasvim normalno da postoje prosvjedi i protesti, dodao je premijer Plenković, te naglasio da je to u demokratskoj kulturi Hrvatske dobrodošlo.

“No, trebamo ipak staviti na stol činjenice i argumente”, istaknuo je i podsjetio da je u brojnim europskim zemljama zatvorena većina trgovina, ne radi javni prijevoz, zatvorene su škole, uveden je policijski sat.

“Mi smo vrlo jasno rekli da neće biti potpunoga lockdowna ni policijskoga sata. Toga se držimo”, naglasio je i podsjetio da je prije nekoliko tjedana, kada su brojevi zaraženih bili visoki, postojao ogroman pritisak javnosti i svih aktera, a najviše političkih suparnika, koji su zahtijevali zatvaranje.

Sada, dodao je, kada je situacija bolja mahom ti isti akteri žele apsolutno otvaranje svega.

“Ne možemo to tako. To tako ne ide. Ne zato što mi ne bismo htjeli sve otvoriti, nego jer to nije realno. I ne bi bilo dobro”, poručio je premijer Plenković.

Podsjetio je da je Vlada pokazala u proteklih 12 mjeseci da stoji uz svoje građane, uz radnike u privatnome sektoru i uz one gospodarske aktivnosti kojima je zbog specifičnosti njihovih aktivnosti bilo onemogućeno da rade u istom opsegu kako bi radili da nije bilo epidemije.

“Isplaćeno je 9 milijardi kuna potpore, u neto iznosu, ne uzimajući u obzir ono što smo oprostili. Vodimo računa da je to, kada bi se uračunalo i ono što je oslobođeno, 10 posto državnoga proračuna ili 3 posto BDP-a”, naglasio je predsjednik Vlade i podsjetio je da će Vlada za period os studenoga do veljače isplatiti 2,5 milijarde kuna za očuvanje radnih mjesta i nadoknadu fiksnih troškova.
Dodao je da su krenule isplate nadoknade za siječanj, a da su mjere za očuvanje radnih mjesta produljene sa siječnja za veljaču, pod istim uvjetima kao i za prosinac. Pritom, ono što je najvažnije, te mjere pokazuju efekt i rezultat.

“Uspjeli smo spriječiti rast nezaposlenosti mjerama aktivne politike očuvanja radnih mjesta”, poručio je premijer.

“Želimo proći kroz ovih još nekoliko tjedana zime, kako bismo onda omogućili, uz procjepljivanje, odgovornost građana i mjere koje poduzimamo, normalizaciju života i gospodarstva, pa i turističke sezone. To je naš strateški cilj i mi ćemo do njega doći“, naglasio je i još jednom pozvao na strpljenje, razumijevanje i oprez poručivši da nitko nije oduševljen kada mora donositi restriktivne mjere.

Ali, dodaje, treba se prisjetiti situacije kada su zdravstveni kapaciteti bili na rubu izdržljivosti. Pritom je istaknuo da se Hrvatskoj nijednom u ovih godinu dana nije dogodio kolaps zdravstvenog sustava, što je veliki uspjeh.

“Da bismo tako nastavili apeliram na sve, uz puno razumijevanje određenih frustracija i nezadovoljstva, da još malo izdržimo i da onda zajednički krenemo u normalizaciju života”, kazao je.

Zato je Vlada stavila 15. veljače kao novo prolazno vrijeme kada će se vidjeti može li se još nešto učiniti.

“Ako trendovi budu dobri, mi ćemo još nešto učiniti. Nećemo oklijevati. Ali, apeliram na razum i strpljenje”, istaknuo je.
Od ostalih tema izdvojio je svečano otvaranje, nakon niza godina želja i planova, LNG terminala u Omišlju na Krku.

“Hrvatska je sada ucrtana na energetsku kartu Europe i svijeta i to na način na koji nikada prije nije bila”, poručio je premijer i dodao da se radi o novom, pouzdanom izvoru prirodnoga plina i diversifikaciji dobavnih pravaca, koji jača hrvatsku energetsku neovisnost i suverenost.
Dodao je da je projekt sufinanciran sredstvima EU-a, državnoga proračuna i suvlasnika LNG-a Hrvatska – HEP i Plinacro.

Spomenuo je i incident koji se odigrao ovoga vikenda, koji je ocijenio “jednim vrlo bizarnim događajem”, kada je četvero talijanskih zastupnika Europskom parlamentu, pripadnika Kluba socijalista i demokrata, u privatnom posjetu pokušalo prijeći granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine na nezakonit način.

Zbog toga je incidenta jučer predsjednik Vlade razgovarao s predsjednikom Europskog parlamenta Sassolijem kojem je izrazio protest protiv tih zastupnika.

“Htjeli su izazvati incident i dovesti hrvatsku policiju u neugodnu situaciju. Ako mogu razumjeti njihov pokušaj, ne mogu nikako razumjeti podršku takvoj aktivnosti od strane SDP-a. To je nezapamćeno, bez ikakve provjere o tome što se tamo doista dogodilo, oni su a priori dali podršku ovakvom pokušaju kršenja hrvatskih propisa i nepoštivanju zemlje domaćina”, istaknuo je premijer i dodao kako takvo ponašanje glavne hrvatske opozicijske stranke drži sramotnim.

Na kraju se prisjetio profesora Miroslava Tuđmana, koji je preminuo od posljedica bolesti Covid-19, te izrazio još jednom suosjećanje s njegovom obitelji.

“Bio je veliki čovjek, veliki političar i domoljub“, kazao je. (vlada.gov.hr)