Nastavlja se sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća rok za ostvarivanje prava produljen je do 31. prosinca 2021. godine

Vlada RH je donijela Odluku kojom se produljuje rok za ostvarivanje prava na sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća do 31. prosinca 2021. godine. Tom se odlukom osigurava kontinuitet energetske obnove i prije donošenja novog Programa obnove za obiteljske kuće koji će obuhvatiti razdoblje do 2030. godine.

Vlada je 2014. godine donijela Program energetske obnove obiteljskih kuća, kojeg je pripremilo tadašnje Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, a kojeg provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Cilj je Programa povećanje energetske učinkovitosti postojećih kuća, smanjenje potrošnje energije i emisija CO2 u atmosferu te smanjenje mjesečnih troškova za energente, uz ukupno poboljšanje kvalitete života. Istovremeno, planiranje ovakvih zahvata podrazumijeva i angažman lokalnih tvrtki i stručnjaka odnosno potiče gospodarsku aktivnost.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prošle je godine objavio dva javna poziva: za građane (su)vlasnike postojećih obiteljskih kuća, s iznosom za sufinanciranje u iznosu od 171 milijun kuna te za građane u opasnosti od energetskog siromaštva, s iznosom za financiranje u iznosu od 32 milijuna kuna.

– Podsjetimo kako se s iznosom do 60 posto bespovratnih sredstava, građanima sufinanciralo povećanje toplinske zaštite svih elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora: energetska obnova vanjskog zida, stropa, poda, krova (sva potrebna oprema i radovi vezani uz povećanje toplinske zaštite, uključujući npr. hidroizolaciju, zamjenu konstrukcijskih elemenata krova i dr. – detalji se propisuju u javnom pozivu); zamjena stolarije ovojnice grijanog prostora novom te cjelovita energetska obnova, koja podrazumijeva kombinaciju mjera na vanjskoj ovojnici i ugradnje sustava za korištenje OIE (sustavi s sunčanim toplinskim pretvaračima, sustavi na drvnu sječku/pelete, dizalice topline zrak-voda, voda-voda ili zemlja-voda i fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju) – kažu iz Ministarstva.

Građanima koji su u opasnosti od energetskog siromaštva, predviđene mjere energetske obnove i trošak energetskih certifikatora, bili su financirani u potpunosti od strane Fonda.

Provedbom ove današnje Odluke Vlade osigurat će se kontinuitet energetske obnove zgrada u 2021. godini do izrade novog Programa koji će pokriti razdoblje do 2030. godine. Osigurana su sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 400 milijuna kuna tijekom 2021. i 2022. godine i to:

• – 300 milijuna kuna za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća koje nisu oštećene u potresu, na cijelom teritoriju RH te
• – 100 milijuna kuna za energetsku obnovu obiteljskih kuća oštećenih u potresu, nakon provedbe konstrukcijske obnove i/ili nakon  popravaka nekonstrukcijskih elemenata,  odnosno usporedno s istim.

Energetska obnova obiteljskih kuća koje nisu oštećene u potresu sufinancirat će se stopom od 60 posto prihvatljivih troškova sukladno Programu dok će se energetska obnova obiteljskih kuća oštećenih u potresu sufinancirati sa stopom od 80 posto prihvatljivih troškova, u cilju osiguravanja jednakih uvjeta sufinanciranja konstruktivne i energetske obnove, te poticanja građana, vlasnika obiteljskih kuća, na sveobuhvatnu obnovu.

Javni poziv za građane raspisati će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u III. kvartalu ove godine stoga predlažemo svima zainteresiranima da prate web stranice Fonda i Ministarstva radi daljnjeg informiranja.

– Spomenimo i kako obiteljske kuće čine 65 posto stambenog fonda u Hrvatskoj koji je odgovoran za 40 posto od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj je izgrađeno prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji). Takve kuće troše 70 posto energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode, a mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60 posto u odnosu na trenutnu – kažu iz Ministarstva. (mpgi.gov.hr)