Sredstva koja je uplatila Europska komisija potaknut će rast, razvoj i konkurentnost hrvatskog gospodarstva

Predsjednik Vlade kazao je da je Europska komisija danas uplatila doznaku u iznosu od 6,14 milijardi kuna, naglasivši da je riječ o najvećoj uplati u hrvatski proračun ikad neke strane institucije. Dodao je kako će uplaćeni novac biti korišten i za obnovu.

Nakon sastanka parlamentarne većine, predsjednik Vlade Andrej Plenković na današnjoj konferenciji za medije u Banskim dvorima osvrnuo se na niz aktualnih tema. Premijer je sastanak parlamentarne većine ocijenio vrlo sadržajnim. Dodao je da je bio bogat brojnim temama, inicijativama i prijedlozima koje će Vlada predlagati Saboru.

– Danas je dan od vrlo važnih međunarodnih aktivnosti Hrvatske i ogromnih vanjskopolitičkih postignuća – naglasio je.

Predsjednik Vlade je na početku iskazao zadovoljstvo Vlade o dosad održanom prvom dijelu popisa stanovništva 2021.

– Broj od 1.637.000 građana koji su iskoristili da se elektronskim putem koristeći digitalni način upišu u popis stanovništva je sjajan i ohrabrujući signal digitalne pismenosti Hrvata – kazao je dodavši da je veći od svih predviđanja koje su imali u Državnom zavodu za statistiku.

Istinski smo ponosni, naglasio je premijer, da je više od 40 posto stanovništva upisano digitalnim putem. Kazao je da je danas započela druga faza u kojoj popisivači idu od kućanstva do kućanstva i popisuju ostale građane.

– Pozivam sve naše sugrađane, predstavnike nacionalnih manjina da slobodno izraze svoju volju tijekom popisa stanovništva i da se izraze u skladu sa svojim osjećajima i pripadnosti tako da dobijemo kompletnu sliku strukture hrvatskog stanovništva 2021. godine – rekao je premijer.

Predsjednik Vlade izvijestio je da je ministar Darko Horvat predstavio parlamentarnoj većini prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi od potresa.

– Smatramo da smo vrlo precizno identificirali uska grla koja su usporavala proces donošenja odluka i samu fizičku obnovu i Zagreba i Banovine – kazao je premijer.

Najavio je da će ministar Horvat sutra popodne imati prezentaciju o detaljima zakonskih izmjena koje će ići od oslobađanja građana obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove, preko uvođenja europskih pragova za javnu obnovu, do gradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada na područjima na kojima je proglašena katastrofa, kao i uređivanja pitanja obnove zgrada koje nisu postojeće sukladno posebnim propisima o gradnji, dakle nelegalno izgrađenih zgrada, a uvodi se i predfinanciranje kod isplate novčane pomoći.

Također, naglasio je, doći će do pojednostavljenja postupka donošenja odluka o obnovi čime će doći do bržeg uklanjanja oštećenih objekata i gradnje novih zamjenskih obiteljskih kuća koje su primarna zadaća ovog procesa obnove koji je pred nama.

– U svakom slučaju to su pozitivne izmjene koje će sada ići u javno savjetovanje i nakon toga u hitnu proceduru u Hrvatski sabor – dodao je Plenković.

Premijer je kazao i da je ministar Ivan Malenica najavio izmjene zakona o sudovima, zakona o državnom odvjetništvu i zakona o referendumu.

– Očekujemo raspravu na odborima u Saboru i ideja je napraviti novi moderni zakon o referendumu – dodao je.

Što se tiče pitanja socijalne politike, predsjednik Vlade je podsjetio da je jučer najavio da će se ići s velikom reformom sustava socijalne skrbi.

– Ministar Aladrović je zajedno sa suradnicima i drugim resorima pripremio paket izmjena u sustavu socijalne skrbi, ide se od temeljnih zakona, Zakona o udomiteljstvu, pet sektorskih komorskih zakona, tri nacionalna plana, tri akcijska plana – kazao je Plenković i najavio da će u ponedjeljak ujutro biti predstavljena ova velika reforma sustava socijalne skrbi.

Premijer je također izvijestio da su ministri Davor Božinović i Vili Beroš predstavili najnovije odluke stožera koje se odnose na obvezu imanja covid potvrda kad je riječ o zdravstvenim djelatnicima, zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi.

– Smatramo da su te odluke dobre i da će osigurati prije svega zdravstvenu sigurnosti naših sugrađana koji idu u bolnice te korisnike različitih institucija u sustavu socijale, što je važno jer je riječ obično o starijim ljudima i ljudima krhkoga zdravlja – kazao je Plenković.

Dodao je da su odluke objavljene i stupaju na snagu u ponedjeljak, izrazivši uvjerenje da će biti dobro prihvaćene. Predsjednik Vlade kazao je i da je Europska komisija danas uplatila doznaku u iznosu od 6,14 milijardi kuna, naglasivši da je riječ o najvećoj uplati u hrvatski proračun ikad neke strane institucije.

– To je samo dio od 47,5 milijardi kuna, koliki je iznos za Hrvatsku u smislu bespovratnih sredstava kroz Instrument EU iduće generacije – naglasio je Plenković

Budući da je uspostavljena institucionalna struktura provođenja projekata i svih prioriteta koji se odnose na različita područja, od zdravstva, javne uprave, obnove, prometa, energetike, nema praktički teme koja neće biti dotaknuta s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti koji je komplementaran drugom velikom izvoru, a to je sedmogodišnji proračun EU, pojasnio je.

Podsjetio je da je Hrvatska u vremenu koronakrize prošle godine osigurala za razvojno desetljeće koje je pred zemljom ukupno 25 milijardi eura, koji će nam, kazao je premijer, pomoći da idemo smjerom kojim idemo i sada.

– A to je brz i visoki gospodarski rast i oporavak, sjajna turistička sezona, očuvana radna mjesta i sada je vrijeme da ova sredstva potaknu i rast i razvoj i konkurentnost hrvatskog gospodarstva – naglasio je.

Odgovarajući na pitanja novinara, premijer Plenković je kazao kako će danas uplaćeni novac biti korišten i za obnovu.

– Kao što znate mi smo napravili pet komponenti Nacionalnog plana za oporavak i otpornost po svim sektorima koji su prioritetni, od gospodarstva, ulaganja u turizam, do privatnog sektora. Želimo da sredstva krenu u svim segmentima, ići će međuresorno, a nakon toga će u redovitim ciklusima stizati i sredstva koja nam preostaju – kazao je Plenković.

Dodao je da je na raspolaganju za iskoristiti još 3,5 milijarde eura vrlo povoljnih zajmova gdje se kamate svode skoro na nulu.

– To možemo koristiti do 2026. godine i mi ćemo svoje projekte realizirati – rekao je Plenković i najavio u četvrtak navečer u Opatiji konferenciju o korištenju europskih fondova i regionalnom razvoju.

Predsjednik Vlade je upitan i razmišlja li se da se, zbog niske procijepljenosti, covid potvrde uvedu i u druge sustave.

– Krećemo sa zdravstvom i socijalom jer su to najosjetljiviji sektori, sektori gdje su ljudi ionako zdravstveno ugroženi. Nije dobro doći u bolnicu pa se zaraziti i eventualno preminuti zbog komorbiditeta. Smatramo da je to dobar potez – kazao je.

Ponovio je da je Vlada oko cijepljenja napravila sve što je bilo razumno, racionalno i u pogledu odgovornosti moguće, ali da jedan dio ljudi svoje odluke ne bazira na medicini, znanosti, istraživanju niti na poštovanju enormnog napora kojeg su znanstvenici diljem svijeta učinili u kratkom roku ne bili omogućili čovječanstvu alat da se zaštite.

– Ali to je tako, mi uvesti obavezno cijepljenje nećemo. Apelirat ćemo na sve one koji su u još nekakvoj dvojbi da to naprave. Ovo što sad radimo su covid potvrde, dakle testirati se nije neki poseban problem, svatko tko to želi, može i onda će moći doći u bolnicu ili neku od institucija socijalne skrbi – kazao je Plenković.

Poručio je kako se ne boji nikakvog otpora prema covid potvrdama, naglasivši kako je Hrvatska imala vrlo moderirane, izbalansirane i inteligentne mjere koje su pratile i naš mentalitet i okolnosti s razvojem epidemije u proteklih 20 mjeseci.

– Mislim da smo tu učinili sve. Ne vidim zašto bi se netko u Hrvatskoj uopće žalio da je nešto pod nekakvim ograničenjima i restrikcijama kad je ostalo samo ono minimalno, formalno velika okupljanja i noćni klubovi. Ne znam što to drugo trenutno netko ne može konzumirati – rekao je.

Premijer je kazao kako se sada ne razmišlja o uvođenju covid potvrda u druge sektore.

– Idemo prvo vidjeti kako će ovo funkcionirati – ustvrdio je, dodavši da će država u prvoj fazi snositi troškove testiranja, ali da testovi neće biti besplatni unedogled. (vlada.gov.hr)