Počeli istražni radovi na najvećoj geotermalnoj elektrani u Europi, snage 20 MW koja će se nalaziti kod Čađavice, njena ukupna vrijednost iznosit će 90 milijuna eura

Virovitičko-podravski župan Igor Andrović, uz glavnog investitora Dragana Jurilja, načelnika Općine Čađavica Mirka Rončevića, zamjenika župana Marija Klementa, simboličnim je presijecanjem vrpce, označio početak radova na eksploatacijskom polju geotermalne vode Slatina 2 koje se nalazi na području općine Čađavica. Radove izvodi tvrtka Crosco.

Eksploatacijsko polje geotermalne vode Slatina 2 dio je projekta najveće geotermalne elektrane u Hrvatskoj – Zagocha, ali i Europe, snage 20 MW, čija će procijenjena vrijednost iznositi oko 90 milijuna eura i ako sve bude išlo po planu, očekuje se završetak ovog projekta kroz dvije godine. Riječ je o najvećoj privatnoj investiciji na području Virovitičko-podravske županije.

Svečanosti otvorenja radova, između ostalim, nazočili su i zamjenik župana Marijo Klement, pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo, zaštitu okoliša i imovinsko-pravne poslove VPŽ Zorica Hegedušić, predsjednik Općinskog vijeća Čađavice Josip Piskać, predsjednik HOK Područne obrtničke komore VPŽ Stjepan Kenjerić…

Veliko zadovoljstvo hvalevrijednim projektom koji će u budućnosti koristiti vruću vodu i paru za proizvodnju električne energije, izrazio je načelnik Općine Čađavica Mirko Rončević.

• Nakon dosta vremena, pripremnih radnji i papirologije koje smo u suradnji s Virovitičko-podravskom županijom i investitorom radili vezano uz izmjene prostornog plana, konačno su počeli radovi na istraživanju postojeće bušotine. U ime Općine zahvaljujem se investitoru, Virovitičko-podravskoj županiji i svima onima koji su sudjelovali u pripremnoj fazi projekta. Nadam se da će ovaj prostor, na kojem je nekoć svoje radove provodila INA, biti izdašan toplom vodom koja će u konačnici biti pretvorena u električnu energiju, jer svi jako dobro znamo današnju situaciju s električnom energijom. Kao načelnik sam izuzetno ponosan, jer je, što se tiče tople vode, ovo jedna od najvećih investicija u cijeloj Europi, a nalazi se na području naše općine. Nadamo se da će cijeli ovaj proces uroditi plodom, a to bi značilo da će i općina imati razne benefite od tople vode, pogotovo kada je riječ o plastenicima, navodnjavanju, grijanju, ali i novim zapošljavanjima – rekao je načelnik Rončević.

Nakon Velike Ciglene kod Bjelovara, gdje je prije nekoliko godina „niknula“ prva takva elektrana u Hrvatskoj vrijedna 45 milijuna eura, investitor Dragan Jurilj odlučio se za novi projekt, ovog puta na području VPŽ.

• Nakon uspješno završenog projekta u Velikoj Cigleni, odlučio sam se za prostor na području općine Čađavica jer smo analizama utvrdili da na ovom području zaista postoji jedan dragocjeni geotermalni potencijal koji je čak po našim procjenama, bolji i od onog u Velikoj Cigleni. Ovdje očekujem temperature i veće od 150 stupnjeva, kao i protoke od 400 do 500 tona na sat po bušotini. Istina je da se ovdje radi o malo kompleksnijem geotermalnom ležištu jer je ono malo dublje nego u Velikoj Cigleni, ovdje je to nekih 4500 metara, a neki intervali koje planiramo otvoriti su čak i na 5000 metara dubine te ćemo sve to testirati kroz istražne radnje. Nadam se uspješnom završetku tih testiranja, jer je ujedno uspješni dovršetak testne geotermalne proizvodnje u ovoj bušotini preduvjet je za implementaciju geotermalne elektrane. Prema posljednjim procjenama, vrijednost investicije bit će oko 90 milijuna eura – rekao je Jurilj.

Nakon gradnje geotermalne elektrane i dokazivanja njenih mogućnosti, u planu je, uz pomoć Virovitičko-podravske županije i Općine Čađavica, oformiti gospodarske zone u neposrednoj blizini i pokušati s kaskadnim korištenjem geotermalne vode u toplinske svrhe. U planu je i dodatna industrija, kao i turistička promocija, ali primarno je zasad implementirati elektranu i dokazati da se uspješno može eksploatirati ova geotermalna voda.

• Geotermalna voda dolazi kroz bušotine na površinu, ulazi u takozvane izmjenjivače topline gdje izmjenjuje toplinu s izobutanom. Izobutan se pretvara u paru i ide u parnu turbinu i proizvodi struju. Geotermalna voda, ohlađena, tada se vraća i utisne u bušotine gdje se opet ponovno grije na vrućim stijenama i ponovno dolazi u ciklus proizvodne bušotine. Pritom, izobutan se u svom zatvorenom ciklusu pretvara u paru koja pokreće turbinu, turbina generira struju i onda se opet ponovno pretvara u kapljevinu. Ponovno se kondenzira i vraća opet u svoj ciklus. To je takozvani ORS ciklus, koji je u svijetu već poznat i kojeg primjenjuju brojne geotermalne elektrane, dakle koristit ćemo poznate i već dokazane metode u ovom projektu – objasnio je proces rada Dragan Jurilj.

Nakon dovršetka istražnih radnji koje bi trebale trajati šest mjeseci, slijedi ishodovanje potrebnih dozvola, potpisivanje ugovora i zatvaranje financijske konstrukcije, nakon čega bi trebala početi izgradnja same elektrane u trajanju od 18 mjeseci.

Veliko zadovoljstvo izrazio je i virovitičko-podravski župan Igor Andrović.

• Ovo je najveća privatna investicija na području Virovitičko-podravske županije. Čestitam investitoru na trudu i upornosti u ishođenju potrebne dokumentacije za početak radova ove istražne bušotine. Drago mi je da je i Virovitičko-podravska županija u najvećoj brzini pomogla u ishođenju potrebne dokumentacije, jer smo i do sada uvijek išli na ruku projektima koji su imali za cilj dodanu vrijednost razvoj gospodarstva i poduzetništva. Geotermalni izvori, kao općenito i obnovljivi izvori energije, su nešto na što se svakako trebamo bazirati, pogotovo u današnje vrijeme inflacije i porasta cijena energenata. Virovitičko-podravska županija je kroz jedan EU projekt također dobila sredstva za istraživanje geotermalnog potencijala, a ovo je najbolji dokaz da geotermalni potencijal, geotermalne vode i geotermalna energija može postojati ovdje na području naše županije ka važan faktor energetske sigurnosti. Veseli me budućnost rada ove elektrane i vjerujem da će takvih investicija na području naše županije biti još više – zaključio je župan Andrović. (www.icv.hr, www.vpz.hr, Fotografije: Kristijan Toplak)