Vesna Bedeković: Donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti je korak u dobrom smjeru i prilika koju treba iskoristiti

Nekadašnja HDZ-ova ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, s pozicije predsjednice saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu u intervjuu za objektivno.hr, detaljno je iznesla plan reformi u obrazovnom sustavu koje se već godinama zazivaju. Koji su proritetni koraci, kako vladajući odgovaraju na kritike, a čije su prijedloge uvažili – pročitajte u nastavku.

Koje su prema vašem mišljenju najznačajnije novine prijedloga novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti?

• Postojeći zakonodavni okvir i temeljni zakon koji uređuje visoko obrazovanje i znanstvenu djelatnost donesen je 2003. godine. Unatoč brojnim izmjenama i prilagodbama postojeći je zakon zastario, više ne udovoljava stvarnim potrebama akademske i znanstvene zajednice i gotovo u potpunosti zanemaruje europsku dimenziju hrvatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja. Prijedlog novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti donosi pozitivne promjene i predstavlja reformski iskorak prema unaprjeđenju hrvatskog sustava visokog obrazovanja i znanosti, osuvremenjuje ga i usklađuje s načelima i zadatostima Europskog prostora visokog obrazovanja i Europskog istraživačkog prostora. Neke od najznačajnijih novina koje donosi prijedlog novog Zakona odnose se prije svega na poboljšanje strukture sustava financiranja visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti kroz sustav financiranja putem cjelovitih programskih ugovora kao instrumenta financiranja javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta. Značajna novina koju donosi prijedlog novog Zakona odnosi se na pitanje nadzora nad zakonitošću rada tijela sveučilišta, osobito u odnosu na zakonom utemeljeno trošenje proračunskih sredstava i odgovorno upravljanje drugim resursima. Smatram da je kroz ponuđena zakonska rješenja postignut odgovarajući balans između akademske samouprave, sveučilišne autonomije i potrebe za državnim nadzorom, uz uspostavljanje sveučilišnog vijeća kao tijela koje ima nadzorne ovlasti putem kojih se štiti javni interes i nadzire zakonitost rada i akata te svrsishodnost trošenja financijskih sredstava. Nadalje, prijedlog novog Zakona donosi pojednostavljenje postupka izbora u nastavna, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna i znanstvena zvanja i na radna mjesta u korist zaposlenika i članova akademske i znanstvene zajednice. Također, prijedlogom novog Zakona po prvi put se ističe umjetnička djelatnost u funkciji visokog obrazovanja kao zasebna kategorija, čime se omogućuje afirmacija umjetničkog stvaralaštva i umjetničkog istraživanja kao djelatnosti jednakovrijedne znanstvenoj djelatnosti, regulira se osnivanje novih visokih učilišta i uvodi inicijalna akreditacija svih studijskih programa, što smatram bitnim elementom očuvanja i podizanja kvalitete studijskih programa.

U javnom savjetovanju novog Zakona ukupno se našlo čak 2.388 komentara. Jeste li u pojedinima uočili i konstruktivne prijedloge koje bi nadležno ministarstvo moglo implementirati u novi zakon?

• U javnom savjetovanju sudjelovala su javna i privatna sveučilišta i njihove pojedine sastavnice i fakulteti, muzičke i umjetničke akademije, znanstveni instituti, javna i privatna veleučilišta i visoke škole, agencije, Hrvatska gospodarska komora, Nacionalna sveučilišna knjižnica, pojedini članovi Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, sindikati, studentski centri, pučka pravobraniteljica, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, razne strukovne udruge i brojni pojedinci koji su iznijeli čitav niz konstruktivnih primjedbi i prijedloga. Analizom pristiglih primjedbi i prijedloga može se uočiti da prijedlog novog Zakon ima potporu velikog dijela akademske i znanstvene zajednice, a među pristiglim komentarima svakako su i oni koje je po mom mišljenju moguće implementirati u konačni prijedlog Zakona. Konstruktivnima smatram niz komentara, primjedbi i prijedloga koji se odnose na detaljnije definiranje financiranja visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti putem programskih ugovora, na uređivanje ustroja sveučilišta u odnosu na fakultete i umjetničke akademije bez pravne osobnosti, zatim na pitanje sastava članova i načina izbora predsjednika Sveučilišnog vijeća, kao i na potrebu jačanja uloge znanstvenih vijeća javnih znanstvenih instituta. Izuzetno važnima smatram komentare i prijedloge vezane za dodatno osnaživanje transparentnosti postupka izbora nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodna i viša radna mjesta, kao i za propisivanje nastavnih radnih mjesta za nastavnike stranih jezika na sveučilištima kako bi se ispravio njihov neravnopravan položaj na sveučilištima i zakonom omogućilo napredovanje u zvanjima.

U kojem segmentu se udovoljilo zahtjevima studentskih predstavnika?

• Prilikom pisanja novog Zakona u mnogim se segmentima vodilo računa o položaju i pravima studenata. Studentima tako u odredbama prijedloga novog Zakona i dalje ostaje pravo sudjelovanja u radu tijela visokih učilišta, kao i pravo suspenzivnog veta studentskih predstavnika pri odlučivanju o studentskim pitanjima te pravo sudjelovanja u izboru dekana i rektora. Također, studenti imaju pravo na psihološku i svaku drugu zdravstvenu skrb, što je definirano zakonom koji regulira zdravstvenu skrb, pravo na mentorski rad i konzultacije, pravo na sudjelovanje u radu studentskih organizacija, kao i prava iz studentskog standarda. Prijedlogom novog Zakona jasnije su definirani pojmovi studenta u redovitom i izvanrednom statusu, pri čemu je propisano da studenti u redovitom statusu studiraju u sklopu pune nastavne satnice, a studenti u izvanrednom statusu studiraju u sklopu pune ili prilagođene nastavne satnice. Također, studenti koji studiraju u izvanrednom statusu, a nisu u radnom odnosu niti obavljaju samostalnu djelatnost obrta ili drugog slobodnog zanimanja, ostvaruju pravo na obavljanje studentskih poslova. Novost koju donosi prijedlog novog Zakona, a koja ide u korist studenata koji studiraju uz rad je mogućnost studiranja u redovitom statusu, uz ostvarivanje prava na subvencioniranje troškova školarine u cijelosti iz državnog proračuna. Također, posebno uspješnim studentima ministar može odobriti upis još jednog studija na javnom visokom učilištu u redovitom statusu, uz subvencioniranje troškova školarine u cijelosti iz državnog proračuna, pri čemu kriterije odabira posebno uspješnih studenta utvrđuju visoka učilišta.

Sveučilište u Zagrebu izdalo je knjigu kojom kritiziraju prijedlog novog Zakona. Vjerujete li da će u se daljnjem dijalogu uspjeti pronaći zajednički jezik ili očekujete snažniji otpor protivnika istog?

• Tijekom izrade Nacrta prijedloga Zakona, tijekom javnog savjetovanja, tijekom rasprava u prvom i drugom čitanju na Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu pa tako i sada uoči saborske rasprave o konačnom prijedlogu Zakona provlači se teza da se ovim prijedlogom Zakona krši Ustavom zajamčena autonomija sveučilišta. Moj je dojam da je dio akademskih krugova okupljenih oko trenutne uprave zagrebačkog sveučilišta koja je na odlasku zauzeo stav da se prijedlogom novog Zakona krši autonomija sveučilišta. Iz tih se krugova generiraju prijepori i zapravo se pod krinkom zaštite autonomije želi zadržati status quo i ne žele se promjene. Kad govorimo o autonomiji sveučilišta, smatram da je potrebno prije svega jasno razgraničiti značenje pojmova autonomije i odgovornosti. Na jednu stranu treba staviti autonomiju sveučilišta kao zaštitu akademskih prava i akademskih sloboda koje iz nje proizlaze, autonomiju kao zaštitu intelektualne neovisnosti sveučilišta i slobode znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva, autonomiju uređenja unutarnjeg ustroja sveučilišta i na posljetku financijsku autonomiju, odnosno autonomiju u upravljanju financijskim i drugim resursima. Na drugu stranu treba staviti odgovornost prema društvenoj zajednici i državi kao osnivaču, odgovornost prema upravljanju financijskim sredstvima i odgovornost za trošenje javnog novca. Ti se procesi trebaju odvijati autonomno, transparentno i odgovorno uz jasno postavljene mehanizme nadzora nad trošenjem proračunskih sredstava. Trenutno važeći Zakon te mehanizme nije uspostavio i tijekom dugogodišnje primjene pokazao se manjkavim i neučinkovitim. Zato je pitanje nadzora nad zakonitošću rada i akata sveučilišta, osobito u odnosu na zakonom utemeljeno trošenje proračunskih sredstava i odgovorno upravljanje drugim resursima potrebno riješiti na sustavan način, naravno uz postizanje balansa između akademske samouprave, sveučilišne autonomije i potrebe za državnim nadzorom. Kada se problematizira pitanje učinkovitosti nadzora, ne može se zaobići činjenica da se je na zagrebačkom sveučilištu posljednjih godina dogodio čitav niz suspektnih radnji koje su povezane s kršenjem zakona i negiranjem vlastitih internih akata. Jednako tako, nužna je potreba suradnje između države i sveučilišta, osobito zagrebačkog sveučilišta kao najvećeg sveučilišta u Hrvatskoj koje čini gotovo polovinu hrvatskog sustava visokog obrazovanja i znanosti. Sveučilišta trebaju biti rasadnici suvremene misli, generatori razvoja, poticatelji i komunikatori inovacija, a ne se zatvarati u vlastitu samodostatnost. Imam potrebu podsjetiti da je Nacrt prijedloga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti na temelju odluke Rektorskog zbora koju su jednoglasno donijeli rektori svih hrvatskih sveučilišta predstavljen na svim hrvatskim sveučilištima, osim na zagrebačkom jer Senat to, nažalost nije dozvolio. Bez namjere da umanjujem vrijednost knjige koju je izdalo zagrebačko sveučilište i trud njezinog autora, mislim da bi bilo korisnije da se je knjiga sadržajno bavila analizom uspjeha zagrebačkog sveučilišta kao stjecišta intelektualne, akademske i znanstvene misli, promoviranjem mladih znanstvenika i analizom postignuća, prepoznatljivosti i relevantnosti zagrebačkog sveučilišta na međunarodnoj razini. Knjiga takvog sadržaja bila bi primjerenija, štoviše poželjna i očekivana kao svojevrsni rezime rada i postignuća uprave sveučilišta koja je u odlasku. Želim vjerovati da će se u daljnjem dijalogu s novom upravom zagrebačkog sveučilišta koja ovih dana dolazi i pred kojom su brojni izazovi uspjeti pronaći zajednički jezik. Smatram da zagrebačko sveučilište ne bi smjelo biti taocem dijela akademskih krugova koji ne žele promjene. Intencija i cilj svima nama bi trebao biti zajednički, a to je da se hrvatski sustav visokog obrazovanja i znanosti zaista promijeni na bolje i da zauzme ono mjesto koje treba zauzeti unutar europskog i svjetskog visokoškolskog i istraživačkog prostora. Prilika za takvu promjenu je pred svima nama i svakako ju treba iskoristiti.

U kojemu se dijelu Nacrt zakona izmijenio prije drugog čitanja?

• Nakon rasprave u prvom čitanju provedene na Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu i na plenarnoj sjednici Ministarstvo je uzelo u obzir i prihvatilo značajan broj primjedbi i prijedloga saborskih zastupnika. Izmijenjene su odredbe Zakona koje se odnose na uređivanje ustroja sveučilišta i sastava Senata sveučilišta koji se uređuje statutom sveučilišta s ciljem jačanja akademske samouprave i autonomije sveučilišta, dok se sastav fakultetskog, odnosno akademijskog vijeća uređuje statutom fakulteta, odnosno umjetničke akademije. Vezano uz izbor rektora, iz odredbi Zakona je brisano da se rektor javnog sveučilišta i vršitelj dužnosti rektora bira iz reda redovitih profesora i redovitih profesora u trajnom zvanju. Vezano uz izbor dekana, također je brisano da se dekana javnog fakulteta, odnosno javne umjetničke akademije i vršitelja dužnosti dekana bira iz reda izvanrednih profesora, redovitih profesora i redovitih profesora u trajnom zvanju. S ciljem osnaživanja neovisnosti akademske i znanstvene zajednice, dodatno je uređen i jasnije propisan sastav sveučilišnog vijeća na način da se ono sastoji od predsjednika i četiri, šest ili osam članova, pri čemu polovinu članova sveučilišnog vijeća imenuje senat sveučilišta, a polovinu osnivač, dok predsjednika sveučilišnog vijeća imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj, a ne na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Sjednicu sveučilišnog vijeća saziva i njome predsjedava predsjednik sveučilišnog vijeća, pri čemu su brisane odredbe vezane uz prestanak članstva u sveučilišnom vijeću. Nadalje, ojačana je uloga znanstvenog vijeća javnog znanstvenog instituta i u konačni prijedlog Zakona su dodane dvije nove ovlasti znanstvenog vijeća koje se odnose na utvrđivanje i provođenje znanstvene politike instituta i davanje ravnatelju mišljenja o prijedlogu programskog ugovora javnog znanstvenog instituta. Također, uz nastavna radna mjesta za poučavanje jezika na sveučilišnom studiju propisana su i nastavna radna mjesta za poučavanje stranog jezika: predavač, viši predavač i predavač savjetnik, čime je ispravljen neravnopravan položaj nastavnika stranih jezika na sveučilištima i zakonom im je omogućeno napredovanje u zvanjima. Kako bi se dodatno osnažila transparentnost izbora nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodno i više radno mjesto, dodana je odredba da odluka senata, fakultetskog ili akademijskog vijeća, vijeća veleučilišta, odnosno znanstvenog vijeća o odbijanju mišljenja stručnog povjerenstva mora biti obrazložena. Dodatno je jasnije propisan postupak pokretanja izbora na više radno mjesto i reizbora, prema kojemu je nastavnik, odnosno znanstvenik koji smatra da ispunjava kriterije za izbor na više radno mjesto obvezan podnijeti zahtjev za izbor na više radno mjesto prije proteka roka na koji je izabran, odnosno reizabran. Također, detaljnije su propisana i prava i obveze suradnika, pri čemu je jasnije utvrđeno trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme za asistente i više asistente, na način da se umjesto maksimalnog razdoblja na koje se ugovor može zaključiti određuje razdoblje na koje se sklapa ugovor o radu. Dodana je obveza objavljivanja završnih, diplomskih i specijalističkih radova u roku 30 dana od dana obrane prijediplomskog, diplomskog, integriranog, specijalističkog ili kratkog studija na nacionalnom repozitoriju, odnosno repozitoriju visokih učilišta. Vezano uz status studenata, ujednačena su prava i obveze studenata na način da student u redovitom statusu studira u sklopu pune nastavne satnice, a student u izvanrednom statusu studira u sklopu pune ili prilagođene nastavne satnice, pri čemu student koji studira u izvanrednom statusu snosi troškove studija u cijelosti ili dijelom u skladu s općim aktom visokog učilišta. Također, prijedlogom novog Zakona ispravljen je nepovoljan položaj studenata stručnih studija koji završetkom preddiplomskog studija stječu stručni naziv prvostupnika uz naznaku struke, a završetkom diplomskog stručnog studija stručni naziv magistra uz naznaku struke, odnosno magistra inženjera uz naznaku struke. Nadalje, propisano je da kandidate za članove Nacionalnog vijeća utvrđuje Vlada Republike Hrvatske, a ne Ministarstvo te da članove Nacionalnog vijeća imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, a ne, kako je bilo navedeno u Prijedlogu zakona, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Konačnim prijedlogom Zakona također je propisano da Rektorski zbor, odnosno Zbor veleučilišta, na poziv Ministarstva, imenuje jednog rektora javnog sveučilišta, odnosno dekana javnog veleučilišta kao predstavnika koji sudjeluje u postupku pregovora za sklapanje kolektivnog ugovora za područje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti. Naposlijetku, dodatne izmjene su učinjene i u području detaljnijeg definiranja financiranja visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti na način da su jasnije propisane odredbe vezane uz programsko financiranje javnih visokih učilišta i znanstvenih instituta i detaljnije je propisan sadržaj programskog ugovora vezan za strateške i posebne ciljeve koje visoko učilište, odnosno znanstveni institut mora ostvariti u sklopu ugovorenog programskog razdoblja, mjerljive pokazatelje ostvarivanja ugovorenih ciljeva, razvojne aktivnosti, osnovnu, razvojnu i izvedbenu proračunsku komponentu, ukupan iznos sredstava koja se doznačuju temeljem programskog ugovora, kao i iznos ugovoren za svaku godinu primjene programskog ugovora po proračunskim komponentama, zatim za uvjete ostvarivanja prava na visinu izvedbene proračunske komponente te obveze izvješćivanja i praćenja izvršenja pokazatelja provedbe programskog ugovora. Pritom su jasnije uređene i odredbe vezane uz privremeno financiranje, propisivanjem načina na koji će se pregovori o sklapanju programskog ugovora nastaviti s javnim visokim učilištem, odnosno javnim znanstvenim institutom u godini privremenog financiranja.

Kako komentirate činjenicu da pretežiti dio oporbenih saborskih zastupnika nije u bitnom osporavao Nacrt prijedloga novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti?

• Donošenje novog Zakona je korak u dobrom smjeru i prilika koju treba iskoristiti kako bi se hrvatski sustav visokog obrazovanja i znanosti osuvremenio i promijenio na bolje. U tom su pravcu bile usmjerene i rasprave o Nacrtu prijedloga Zakona na sjednicama Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu u prvom i drugom čitanju. Rasprave su bile konstruktivne i usmjerene na moguća poboljšanja, a Nacrt prijedloga Zakona je na obje sjednice Odbora usvojen većinom glasova, dok je dio suzdržanih glasova oporbenih zastupnika bio na tragu konstruktivnih prijedloga usmjerenih na daljnja poboljšanja i iznalaženje boljih rješenja pojedinih odredbi Zakona. Jednako tako, od ukupno 127 zastupnika koji su glasovali nakon provedene plenarne rasprave u prvom čitanju samo je šestero oporbenih zastupnika glasovalo protiv prijedloga. Očekujem da će rasprava o konačnom prijedlogu Zakona na plenarnoj sjednici također biti konstruktivna i da će donošenje novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti poduprijeti svi oni saborski zastupnici koji žele da se hrvatski sustav visokog obrazovanja i znanosti zaista promijeni na bolje i zauzme ono mjesto koje treba zauzeti unutar europskog i svjetskog visokoškolskog i istraživačkog prostora. (objektivno.hr, Fotografija/Ilustracija: Kristijan Toplak)