Fotogalerija: U sklopu Viroexpa 2023., u Tehnološko-inovacijskom centru u Virovitici održan je niz predavanja i panel rasprava

U sklopu Viroexpa 2023., u Tehnološko-inovacijskom centru u Virovitici održan je niz predavanja i panel rasprava

Održano zanimljivo predavanje za pčelare o patvorenju meda i izazovima na tržištu

Stručna suradnica Tehnološko inovacijskog centra Virovitica, Nela Drača, održala je u sklopu ovogodišnjeg, 26. Viroexpa predavanje za pčelare o patvorenju meda i izazovima na tržištu meda. Cilj predavanja bilo je educirati sve nazočne kako se med može patvoriti i koje su najjednostavnije metode koje svi možemo primijeniti da ustanovimo da li je med patvoren ili nije.

• Osim toga, vrlo je važno kako se pčelari mogu boriti protiv pojave patvorenih medova, a jedna od primjenjivih metoda je edukacija ljudi već od vrtićke dobi pa sve do one treće dobi koja itekako treba koristiti kvalitetan med. Osim toga, provodimo i degustacije medova kako bi po okusu na najbolji način mogli osjetiti razliku između kvalitetnog i patvorenog meda, jer takav med je neukusan, pa i štetan i ne zaslužuje svoje mjesto na policama – rekla je voditeljica radionice Nela Drača.

Održan Okrugli stol na temu „Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju“

U sklopu ovogodišnjeg, 26. Viroexpa održan je Okrugli stol o utjecaju klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju kojeg su održali djelatnici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Otvarajući raspravu, djelatnica HAPIH-a Lidija Maurović Košćak uvodno je podsjetila na strateške ciljeve RH poljoprivrede do 2030. godine u kojima je zacrtana i prilagodba klimatskim promjenama i održivo korištenje resursa, uz istodobno povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje.

• Naime klimatske promjene zasigurno su ostavile trag na poljoprivredi, posebno kada govorimo o tlu, te o granama poljoprivrede, stočarstvu i voćarstvu. U tom pogledu provodimo istraživanja s ciljem povećanja prilagodljivosti i smanjivanja ranjivosti hrvatske poljoprivrede vezano uz utjecaj klimatskih promjena na plodnost i kvalitetu tla kroz prijedlog agro-tehničkih mjera. Tim projektom se želi pozitivno utjecati na minimaliziranje šteta u poljoprivredi uvjetovanih klimatskim promjenama i iskorištavanje potencijalno pozitivnih utjecaja klimatskih promjena – napomenula je Lidija Maurović Košćak.

U sklopu Okruglog stola održana je i panel rasprava Genetska otpornost jabuke na toplinski i sušni stres uz formiranje preporučenog sortimenta za kontinentalnu Hrvatsku (APPLERESIST) o kojemu je govorio djelatnik HAPIH-a Tvrtko Jelačić, koji je tim povodom rekao da je cilj povećati prilagodljivost i smanjiti ranjivost hrvatske poljoprivrede vezano uz utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju jabuke kroz prijedlog sortimenta za proizvodna područja kontinentalne Hrvatske.

• Prvenstveno treba saditi otporne sorte jabuka, otporne na fuzikladije, te sorte koje imaju relativno kasniju cvatnju, te koje su obojenijeg ploda. Do tih podataka došlo se provedbom pokusa koji je izvršen na 34 različite sorte jabuka. Slijedi i nastavak istraživanja kako bi se što konkretnije došlo do odgovora kako se što bolje prilagoditi klimatskim promjenama radi što uspješnije proizvodnje voća – zaključio je Tvrtko Jelačić.

Preporuka vinogradarima je da posebnu pozornost posvete kvaliteti, a ne kvantiteti vina

“Berba 2022. – izazovi u proizvodnji vina na području vinogorja Virovitica”, naziv je radionice u sklopu ovogodišnjeg, 26. Viroexpa, koju je vodila poznata enologinja, ujedno i ravnateljica TIC-a Virovitica Ivana Nemet. Enologinja Nemet odmah je na početku predavanja istaknula tabelarni prikaz proizvodnje vina u hektolitrima u Virovitičko-podravskoj županiji te isti analizirala.

• Vidljivo je da svake druge godine imamo velike padove u proizvodnji vina, dakle teško je govoriti o rastu, odnosno padu količine grožđa ili vina, ali slobodno možemo zaključiti da su klimatska godina, vremenski uvjeti i rekonstrukcije vinograda najveći faktori koji utječu na krajnje rezultate. Prošlogodišnja berba krenula je već krajem kolovoza, a ne kako je to bilo uobičajeno sredinom rujna. Do 15. rujna većina je berbi već završila. Što se vinogradara u Virovitičko-podravskoj županiji tiče, više brine evidentan podatak da dio njih primjenjuje navike vinogradarenja koje su naslijedili od svojih roditelja, a tu naviku trebaju svakako promijeniti. Moramo shvatiti i prilagoditi se tome da zaštita vinograda nije kakva je bila prije 15 godina. Isto tako, a s obzirom na to da smo u Europskoj uniji, neke stvari više nećemo moći koristiti niti u vinu niti u vinogradima. Velik dio naših vinogradara još više teži kvantiteti nego kvaliteti vina što isto tako nije dobro. O svemu tome ih nastojimo educirati na našim predavanjima, a i sama ocjenjivanja vina radi veća komisija, da bi što pravilnije ocijenila velik broj uzoraka koje dobivamo na stol. Za zlatno odličje vino mora biti uistinu kvalitetno, a to se postiže najvećim dijelom u vinogradima, a ne u podrumima – naglasila je tom prigodom Ivana Nemet.

I ovog puta pozvala je vinogradare na posebnu pozornost svih relevantnih čimbenika za dobivanje kvalitetnog vina. (www.icv.hr, Fotografije: Bruno Sokele)