Nikola Gomerčić izabran za predsjednika Strukovne grupe poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije HGK ŽK Virovitica
U HGK Županijskoj komori Virovitica, u utorak je održana Konstituirajuća sjednica Strukovne grupe poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije. Za predsjednika u mandatu 2023.-2027. jednoglasno je izabran Nikola Gomerčić, predsjednik uprave tvrtke „Agroland” iz Suhopolja, a za njegovu zamjenicu Ksenija Vukman, voditeljica ribnjačarstva PP Orahovica.
- Želja mi je da se sastanci Strukovne grupe poljoprivrede češće održavaju uz što veće sudjelovanje i razmjenu iskustava članova grupe jer to je najbolji način da pokušamo doskočiti problemima u poljoprivredi, odnosno sudjelovati u formiranju politika na razini županija i na razini države. Razlog je više nego objektivan, jer kod donošenja nekih pravilnika koji su na snazi nije uključena niti struka niti regionalna zajednica – rekao je o nekim smjernicama rada Strukovne grupe predsjednik Nikola Gomerčić.
Ovu sjednicu započelo je izlaganje državnog tajnika Ministarstva poljoprivrede RH Tugomira Majdaka koji se tom prigodom osvrnuo na prošlojesensku, sjetvu koju u kojoj je, kako je istaknuo, posijano više nego 2021. godine.
- Ukupno je prošle jeseni zasijano preko 260.000 hektara površine, od toga 5 posto više pšenice nego 2021. godine. Ječam je posijan na 15 posto više površina nego 2021. godine, dok je kod uljane repice zabilježen pad posijanih površina nego je to bilo 2021. godine. Što se tiče proljetne sjetve očekujemo da bi kukuruz trebao biti zasijan na 280.000 do 290.000 hektara, dakle razina kao i prošle godine, kod suncokreta očekujemo da će biti zasijano više nego što je to bilo 2022., dok bi površina zasijana sojom trebala također biti na razini prošle godine, odnosno do 90.000 hektara. Vezano za ostale jarine, brojke su slične, osim kod šećerne repe gdje bilježimo pad zasijanih površina. Vjerujemo da će Vladine mjere oko smanjenja cijena repromaterijala i energije doprinijeti da se olakša situaciju poljoprivrednicima u ovim kriznim vremenima – rekao je, između ostalog, Majdak.
Na sjednici je nazočio i potpredsjednik HGK RH Dragan Kovačević koji se posebno osvrnuo na probleme u agraru ističući kao jedno od rješenja jačanje finalne proizvodnje.
- Gledano gospodarski i poljoprivredno, Hrvatska je mala zemlja i na stranim tržištima ne možemo konkurirati velikim količinama, nego možemo konkurirati prije svega vrhunskim kvalitetnim proizvodima, a kada govorimo o hrani onda su to definitivno visoko finalizirani proizvodi prehrambene industrije. S obzirom na to da u tome imamo potencijala i jake brendove, kroz ovo novo programsko razdoblje treba više investirati u preradu. Evidentno je da nam se iz godine u godinu povećava izvoz žitarica, ali i da svake godine uvozimo sve više finalnih proizvoda, pogotovo u vrijeme špice turističke sezone. Kao HGK držimo da treba što hitnije riješiti taj strukturni problem izmjenom same strukture poljoprivrede – upozorio je Kovačević.
Uz predsjednika HGK Županijske komore Virovitica Zlatka Pleše, na sjednici je nazočio i pročelnik upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu VPŽ Bojan Mijok koji je tom prigodom informirao sve nazočne o težnjama i konkretnim potezima Virovitičko-podravske županije za opstanak i jačanje poljoprivrede, ali i preradbenih kapaciteta, ističući važnost navodnjavanja tla kao jedan od najvećih prioriteta.
- Naša je županija, na čelu sa županom Igorom Androvićem, itekako svjesna važnosti poljoprivrede, a samim time i pomoći razvoju ove najvažnije županijske grane. Virovitičko-podravska županija, do sada je izgradila tri sustava navodnjavanja Kapinci – Vaška, Đolta i Novi Gradac – Detkovac. Ta tri sustava, prostiru se na oko 2.500 hektara, a uskoro će zaživjeti još jedan Kapinci-Vaška II. Što bi činilo oko 3000 hektara navodnjavanih površina. Uz navedene, Virovitičko-podravska županija u planu ima sljedeće sustave navodnjavanja – Lukač, Đolta II. faza, Čađavica, Zdenci i Čačinci – Crnac. Kada se sve to zbroji, na području Virovitičko-podravske županije u budućnosti će se sustavima navodnjavanja natapati na oko 10.000 hektara – napomenuo je Mijok. (www.icv.hr, bs; Fotografije: Bruno Sokele i Kristijan Toplak)