Virovitičko-podravska županija (Uvijek otvorenih vrata)Virovitičko-podravska županija

02. svibnja 2023.

U OB Virovitica uskoro reorganizirana Dijabetološka dnevna bolnica: Polikliničkim pristupom do brže dijagnostike

Dobra vijest stiže za pacijente koji boluju od šećerne bolesti – u roku od mjesec dana počinje s radom reorganizirana Dijabetološka dnevna bolnica u okviru Dnevne bolnice Službe internističkih djelatnosti.

Kako doznajemo od voditelja Odjela za endokrinologiju, dijabetes i hematologiju dr. Branka Akrapa, ovaj poliklinički pristup nastavak je medicinskih usluga koje je bolnica za pacijente oboljele od dijabetesa pokrenula još prije tridesetak godina, tada u Centru za dijabetes. S prekidima provodio se do prije desetak godina kada je zbog sve većeg priljeva oboljelih, kako onih s dijabetesom, tako i s bolestima štitnjače, ali i pacijenata s osteoporozom, prebačen na isključivo ambulantni rad.

  • Centar smo počeli voditi prije 30 godina kada smo preuzeli sve pacijente oboljele od dijabetesa. U početku smo radili sestra Suzana Cindrić, danas glavna sestra Odjela i ja, a kasnije i dr. Ivica Cindrić. Imali smo ambulantu za kontrolni pregled, savjetovanje o prehrani, dijagnostiku, a kasnije smo rad s pacijentima nastavili kroz ambulantu. Godinama smo radili nas dvojica; dr. Cindrić, koji i danas, u mirovini, radi s pacijentima na pola radnog vremena i ja, te sestra Suzana. Dolaskom novih mladih kolega, specijalista endokrinologije i dijabetologije dr. Davora Ručevića i dr. Martine Antolović na Odjelu je danas dovoljan broj liječnika za ponovno pokretanje polikliničkog pristupa liječenja dijabetesa kroz Dnevnu bolnicu. Zahvaljujem i svim kolegama fizijatrima koji danas rade sa sve većim brojem pacijenata oboljelih od osteoporoze – ističe dr. Branko Akrap.

Podsjećamo, osim navedenih na ovom odjelu rade i Renata Gutt Nuk, dr. med. koja je pročelnica Službe internističkih djelatnosti i voditeljica Dnevne internističke bolnice te specijalizanti dr. med. Eduard Oštarijaš i dr. med. Ivana Antal Antunović.

U ovom trenu podjednak je broj oboljelih od šećerne bolesti i bolesti štitnjače na ovom području, ističe dr. Branko Akrap, pa će mlade snage s godinama polako preuzimati pacijente koje su dosad vodili on i dr. Ivica Cindrić.

Za početak zajedno će raditi u Dijabetološkoj dnevnoj bolnici. Od liječnika doznajemo kako je zamišljena kao centar u kojem će pacijent u kratkom roku dobiti sveobuhvatnu uslugu.

  • Pacijenti će biti naručeni u određeno vrijeme, u jednoj će prostoriji izvaditi krv i provjeriti tlak, visinu, težinu. S njima će razgovor obaviti i nutricionist koji će im dati smjernice za prehranu koja je jako važan čimbenik u liječenju dijabetesa, a dobit će i sve potrebne informacije o terapiji tabletama ili injekcijama, ovisno o svom zdravstvenom stanju. I sve to prije dolaska liječniku specijalistu – objašnjava dr. Akrap.

Podaci inače pokazuju kako na godišnjoj razini kroz Odjel za endokrinologiju, dijabetes i hematologiju i ambulante prođe oko 2400 pacijenata, a obavi se oko 190 punkcija štitnjače. Sve pacijente kojima je potrebna daljnja dijagnostička obrada upućuju u suradne ustanove na dodatnu dijagnostiku u Zagreb ili Osijek. Osim iz Virovitičko-podravske županije pacijenti im gravitiraju i iz rubnih područja drugih županija.

Dnevna bolnica trebala bi ne samo smanjiti liste čekanja, već i osigurati da komplikacija u liječenju dijabetesa bude što manje, a kvaliteta života oboljelih što bolja. Zadaća je to i novih lica na odjelu – specijalista koje su pacijenti imali prilike vidjeti u ambulantama i na odjelu u posljednjih mjesec dana.

Dr. Davor Ručević poznat je po svom radu u Kliničkoj bolnici Dubrava koja je bila Centar izvrsnosti i edukacije Međunarodne dijabetičke federacije pa će dio tog vrijednog iskustva sada implementirati u Virovitici. Dr. Martina Antolović je ovdje „kod kuće“. Rođena je u Virovitici, a nakon završenog Medicinskog fakulteta radila je kao liječnica obiteljske medicine u Virovitici, neko vrijeme i u Zavodu za hitnu medicinu VPŽ, a potom se odlučila na specijalizaciju iz ovog područja medicine i završila je prije mjesec dana.

Dr. Ručević ističe važnost dnevnih bolnica u radu s pacijentima, a priliku vidi i za psihologa koji bi, kaže, bio dobrodošao u timu stručnjaka koji će raditi s pacijentima, pogotovo novooboljelima kojima je potreban i savjet i podrška u trenutku kada moraju doslovno promijeniti stil života.

  • Na neki način cijeli život sam posvetio oboljelima od šećerne bolesti i zato naglašavam da je u Virovitici nužnost reorganizacije Dijabetološke dnevne bolnice – ističe.

S liječnicima govorimo i o stanju pacijenata s dijabetesom, kao i o utjecaju pandemije koronavirusa na kontrolu i terapije. Dr. Akrap i dr. Antolović slažu se da su mnogi pacijenti već odavno trebali biti u ambulanti, s obzirom na svoje stanje. Neke je, kažu, zaustavila korona da dođu na prvi pregled specijalista, a neke pak strah od dijagnoze.

  • Dosta pacijenata je u poprilično ozbiljnom stanju kada dođu na prvi pregled pa osim uvođenja inzulina drugih metoda liječenja trenutačno nemamo. Ujedno, jako je puno pacijenata s hiponatremijom koji zbog svog stanja završe hospitalizirani. Svima njima, kao i pretilim pacijentima te pacijentima u raznim drugim endokrinološkim stanjima u startu bi trebalo odrediti kortizol. To je također novina u pretragama koja će se uvesti u našoj bolnici, a za koju su dosad pacijenti upućivani u Zagreb ili Osijek. Bit će to još jedan velik korak naprijed – kaže dr. Antolović.

Na upit o terapiji, a samim tim i kvaliteti života osoba s dijabetesom, koji ovisi o nizu čimbenika, liječnici specijalisti slažu se kako je pacijent dijabetičar 2023. godine u puno boljoj situaciji nego oboljeli prije dvadesetak godina. Medicina je napredovala pa lijekovi za dijabetes danas dolaze s brojnim dobrobitima za organizam.

  • Sigurniji su i zapravo zaštitno djeluju na bubrege i srce. Prilikom terapije pacijent bolje regulira svoj krvni tlak, lipidogram i gubi tjelesnu masu. To je važno jer je puno naših pacijenata pretilo. Kontrolirani i kvalitetni lijekovi označili su ne samo novu eru u liječenju šećerne bolesti, već i kasnije u liječenju kronične bubrežne bolesti, pa i srčanog zatajivanja, koji su među najčešćim komplikacijama u liječenju – objašnjava dr. Ručević.

Novitet je i inzulin koji je trenutno u fazi ispitivanja. Doznajemo da je riječ o inzulinu Icodecu, za koji su u tijeku kliničke studije koje se provode i u Hrvatskoj.

  • Očekujemo da će za dvije godine biti na tržištu, odnosno i nama dostupan, a njegova je prednost što se daje jednom tjedno. Mali je to korak prema boljoj kontroli bolesti i većoj kvaliteti života. Svi mi liječnici, a naši pacijenti najviše, želimo da se s dijabetesom što bolje i kvalitetnije živi i da je komplikacija, a kojih je uistinu mnogo, što manje. Upravo putem Dnevne dijabetološke bolnice želimo tu kvalitetu i osigurati – zaključuju virovitički specijalisti.

Za razliku od koronavirusa, dijabetes je pandemija 21. stoljeća koja ne jenjava, već nažalost sve više uzima maha, upozoravaju specijalisti. Samo u Hrvatskoj je danas registrirano oko 388.000 osoba sa šećernom bolesti, no procjenjuje se kako je ukupan broj oko 500.000 osoba. Prema podacima IDF procjene govore da u svijetu 537 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću, a predviđa se daljnji porast oboljelih. Na svjetskoj razini brojke upozoravaju i kako više od 540 milijuna ljudi ima intoleranciju na glukozu, što ih svrstava u visok rizik za komplikacije i razvoj šećerne bolesti.

Žitelji naše županije nisu izuzetak – sve je više djece i mladih koji obolijevaju od ove bolesti, a koju je važno otkriti na vrijeme. Nažalost djeca su od šeste godine života već pretila, a to stanje treba polako „paliti alarme“ kod roditelja, upozoravaju liječnici specijalisti. Vode se za medicinskim iskustvom koje pokazuje kako se kod djece koja imaju prekomjernu tjelesnu težinu već u toj dobi može očekivati da će u ranoj mladosti razviti metabolički sindrom i inzulinsku rezistenciju, a potom i pojavu dijabetesa bolesti tipa 2. Izmjenom životnih navika, osobito prehrane i uz svakodnevnu fizičku aktivnost moguće je prevenirati bolest prije nego se razvije i pacijent postane doživotno ovisan o tabletama ili injekcijama, poručuju.

Bolesti štitnjače, čija je incidencija također u porastu, prvenstveno kronični limfocitni tireoiditis, danas se uspješno liječe supstitucijskom terapijom, a dijagnoza se rano postavlja.

  • Broj tireoidektomija radi hipertireoze u usporedbi od prije 20-30 godina danas je znatno manji zbog uspješnog liječenja tireostaticima ili radiojodne terapije (na koju pacijente upućujemo u Zavod za nuklearnu medicinu u jednu od suradnih ustanova). Tumori štitnjače se najčešće manifestiraju postojanjem čvora u štitnjači ili na vratu. Nužan je ultrazvučni pregled štitnjače, citološka punkcija sumnjive tvorbe, laboratorijske analize te radiološke i nuklearno-medicinske dijagnostičke metode koje su korisne u procjeni proširenosti bolesti – ističe dr. Ručević.

Pacijenti se liječe operativno, a maligna stanja i radioaktivnim jodom.

  • S bolesnicima je nužno uspostaviti odnos povjerenja koji svakako pridonosi uspjehu liječenja – smatra dr. Antolović.

Ravnatelj Opće bolnice Virovitica Dinko Blažević najavio je da se laboratorijska kontrola kortizola u krvi kao pomoć u liječenju, ali i prevenciji dijabetesa za pacijente uvodi do kraja ovog mjeseca.

  • Hormon je to kojeg luče nadbubrežne žlijezde i koji sudjeluje u regulaciji metabolizma, a djeluje i na brojne sustave u tijelu čovjeka te ima ulogu pri stresu i upali. S obzirom na to da pospješuje razgradnju proteina, dovodi do gubitka mišićne mase, povećanja apetita i smanjenom potrošnjom energije, što vodi do nakupljanja kilograma i konačno kronično visokog šećera u krvi – o značaju ovog hormona – rekao je Dinko Blažević.

Na upit o reorganizaciji Dijabetološke dnevne bolnice ravnatelj je podsjetio kako se usluge pacijentima zasad pružaju putem Dijabetološke ambulante. Ona omogućava sveobuhvatni i individualni pristup u dijagnostici, liječenju i edukaciji osoba oboljelih od šećerne bolesti, kao i kroz individualni razgovor s liječnikom u kraćem vremenskom trajanju, napomenuo je, te usporedio sa skorašnjom Dijabetološkom dnevnom bolnicom.

  • Postupak liječenja i tijek praćenja bolesti pacijenta isti je kao i na odjelu bolnice, pri čemu je samim pacijentima ugodniji boravak i edukacija u Dnevnoj bolnici. Pacijenti se osjećaju zdravijima i aktivno sudjeluju u edukativnim radionicama, konzultiraju se, stječu nova znanja i vještine o kontroli svoje bolesti, razmjenjuju vlastita iskustva te tako stvaraju određenu bliskost. Rad u Dnevnoj bolnici zamišljen je kao rad u grupama od nekoliko pacijenta, po nekoliko sati dnevno. Nakon završene edukacije pacijenti dolaze na kontrolne pretrage, konzultacije i edukacije prilikom kojih dobivaju povratnu informaciju o svom zdravstvenom stanju – rekao je ravnatelj.

Dodao je kako će pacijent u međuvremenu voditi dnevnik kontrole šećera, a utvrdi li se da je pacijent dovoljno educiran, discipliniran, samostalan i sigurniji u održavanju svoje glikemije, pretrage i kontrolni pregledi će se prorijediti. Nekoliko riječi rekao je i o važnosti pravilne prehrane, o kojoj će pacijenti “učiti” u Dnevnoj bolnici.

  • Medicinske sestre svoje programske aktivnosti provode neposredno u radu s pacijentima, a sve je pod kontrolom liječnika, u suradnji s liječnicima dijabetolozima. Tijekom edukacija pacijentima se prezentiraju svojstva određenih namirnica, hranidbena piramida, zbraja se dnevni unos potrebnih kalorija te se podučava pacijente o zamjenskim namirnicama – objašnjava ravnatelj Blažević. (www.icv.hr, mlo)
Share Button