INA započinje izgradnju bušotine između Humljana i Vojlovice na području općine Čačinci

Nakon što je 2020. provedeno seizmičko mjerenje na našem području, potencijalno nalazište ugljikovodika pronađeno je na području općine Čačinci, između naselja Vojlovica i Humljani. Upravo iz tih razloga INA-Industrija nafte d.d. je započela s pripremnim radovima na izgradnji istražne bušotine “Mikleuš-1”.

Bušaće postrojenje bit će izgrađeno na površini od 14.579 m2 koje će biti završeno za 45 dana, dok će samo postavljanje postrojenja trajati 17 dana. Nakon završenog istraživanja INA će utvrditi da li je bušotina pozitivna, te u tom slučaju nastaviti komercijalnu eksploataciju ugljikovodika, dakle nafte ili prirodnog plina.

INA je posljednjih godina uložila značajan dio sredstava u razvoj djelatnosti Istraživanja i proizvodnje nafte i plina, a posebice je u fokusu kontinentalna Hrvatska, gdje je prepoznala potencijale tog područja pogodne za buduće razradne i istražne aktivnosti od kojih je jedna upravo na području općine Čačinci.

Naime, nije tajna kako „panonski bazen“ obiluje geotermalnim izvorima. Od Daruvara preko Barcsa, do Harkanja i Bizovca. U tom „bazenu“ je i Virovitičko-podravska županija, a prema podacima iz do sada provedenih istraživanja, „ispod ovog prostora“ velik je potencijal za iskorištavanje geotermalne energije. Neka istraživanja kazuju kako bi se u budućnosti cijela Slavonija mogla grijati na toplu vodu. Primjerice, Mađarska ima oko 200 bušotina koje koristi za geotermalnu energiju, a RH, u ovom „panonskom bazenu“ tek nekoliko, no u planu je njih 191.

Naša županija ide u tom planu. Prošle godine, potpisan je ugovor za izradu studija procjene geotermalnog potencijala za područja, Slatine, Orahovice i Nove Bukovice, te izradu Studije procjene hidro geotermalnog potencijala Virovitičko-podravske županije.

• Naš je prioritet upotreba geotermalne energije, u javnom i privatnom sektoru, ali i u poljoprivredi. Naime, kada ovaj projekt završi, dobit ćemo podlogu i saznanja geotermalnog potencijala na području Virovitičko-podravske županije, a time se otvara mogućnost ulaganja u poljoprivredu kroz stakleničku i plasteničku proizvodnju, proizvodnju duhana odnosno njegovo sušenje na dobivenoj energiji iz geotermalnih izvora, a ne kao do sada, na plin. Time bi se dugoročno smanjili troškovi proizvodnje, a povećali proizvodni kapaciteti što bi imalo pozitivne učinke na poljoprivrednu djelatnost – naglasio je virovitičko-podravski župan Igor Andrović.

A Virovitičko-podravska županija u vezi toga ima velike planove. Prošle godine, započela je provedbu aktivnosti kojima je cilj utvrditi najpovoljnije lokacije na području županije za izgradnju pogona kojima će cilj biti pretvorba geotermalne energije, iskoristivu za privatni i javni sektor, s proizvodnjom koja se odnosi na električnu energiju, toplinarstvo, ali i korištenje energije u poljoprivredne svrhe. Konačni rezultati projekta bit će dostupni krajem ove godine, a sve to dio je projekta „Istraživanje geotermalnog potencijala na području Virovitičko-podravske županije“, ukupne vrijednost 3.941.767,50 kuna, a vezanog uz dodjelu bespovratnih sredstava iz Prioritetne osi 10 – Tehnička pomoć Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ za sufinanciranje pripreme strateških projekata regionalnoga razvoja u Slavoniji, Baranji i Srijemu. Nositelj projekta je Virovitičko-podravska županija.

Veliki interes za geotermalni potencijal na području Virovitičko-podravske županije iskazuju privatni investitori. Primjer je eksploatacijsko polju geotermalne vode „Slatina 2“ koje se nalazi na području općine Čađavica. Na navedenom eksploatacijskom polju započela je jedna od najvećih privatnih investicija na području Virovitičko-podravske županije. Trenutno je završena prva faza istražnih radova, slijedi druga faza, a rezultat radova trebala bi biti izgradnja i stavljanje u pogon najveće geotermalne elektrane u Hrvatskoj – Zagocha, ali i Europe, snage 20 MW. Vrijednost investicije procijenjena je na oko 90 milijuna eura. (www.vpz.hr, Općina Čačinci, Fotografija/Ilustracija: Kristijan Toplak)