Izložba fotografija – “30 naj”

„30 naj“

 Povodom tridesete obljetnice Virovitičko-podravske županije u samostalnoj Hrvatskoj, izložbom  „30 naj“ predstavlja se najdraža županija i njezine posebnosti u prvih trideset godina. Trideset fotografija predstavljaju identitet, tradiciju, naše povijesno nasljeđe, ali prije svega vrijedne, marljive ljude koji žive i rade na ovom području – od Drave do Papuka, od Kladara do Stare Jošave. Hvala svima njima, ali i  svima onima koji su stvarajući Virovitičko-podravsku županiju, diljem svijeta pronoseći ime svoje općine, grada i županije, stvarali i bolju Hrvatsku. Ukupno 29 fotografija potpisuje Kristijan Toplak, a jednu, Maks Luka Šenjug.

 

1. 1. Blanka Bart i Draško Zidar

Najznačajniji su glumci virovitičkog kazališnog ansambla. Kruna karijere Blanke Bart bila je Nagrada hrvatskog glumišta 2021. godine u kategoriji „Drama, najbolja umjetnička ostvarenja“ za glavnu žensku ulogu Majke u predstavi „Alabama“. Draško Zidar prepoznatljivo je lice mnogobrojnih televizijskih serija i igranih filmova, a 2011. godine osvojio je Zlatnu arenu za glavnu mušku ulogu u nagrađivanom filmu „Kotlovina“. Fotografija: Kristijan Toplak

2. 2. DVD Biseri

Dolaze iz naselja u kojem svaka kuća ima barem jednog vatrogasca. Vatrogasna desetina DVD-a Turnašica, popularni „Biseri“, triput su nastupili na Vatrogasnoj olimpijadi, najznačajnijem svjetskom natjecanju vatrogasaca. U Austriji su bili 20., u Francuskoj 16., a u Sloveniji u srpnju 2022. najbolji dotad – 12. Fotografija: Kristijan Toplak

3. 3. Marino Bloudek

Nikada Virovitica nije imala atletičara kao što je Marino Bloudek. Višestruki prvak Hrvatske na 1.500 ili 1.000, najznačajnije je rezultate ostvarivao na 800 metara. 2017. bio je juniorski prvak Europe, a prema tablicama „svih vremena“, među tri je najbrža Hrvata u povijesti na 800 metara. Fotografija: Kristijan Toplak

4. 4. Centar za posjetitelje Dvorac Janković Suhopolje

Nekada ruševina, danas ljepotica. Dvorac je od propadanja spasila Virovitičko-podravska županija i obnovila ga europskim sredstvima. Centar za posjetitelje Dvorac Janković u Suhopolju najbolji je županijski projekt 2022. godine u kategoriji „Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici“. „Najbolji županijski EU projekt“ proveden je u organizaciji Hanza Medije, a u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija, Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, portalom župan.hr te uz potporu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Fotografija: Kristijan Toplak

5. 5. Drava

Zovu je i Zelena kraljica ili Europska Amazona, a njezina 72 kilometra prolaze kroz Virovitičko-podravsku županiju. Njezine netaknute obale turistički su mamac. Obiluje ribom, mami pješčanim otocima koji izrone kad joj se spusti vodostaj. Godine 2021. UNESCO je Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, koji se proteže Austrijom, Slovenijom, Hrvatskom, Mađarskom i Srbijom, proglasio zaštićenim, čime je to postalo najveće zaštićeno riječno područje u Europi. Fotografija: Kristijan Toplak

6. 6. Duhan

Znate li da se čak 80 posto hrvatskog duhana uzgaja u Virovitičko-podravskoj županiji? Naime, sredinom prošlog stoljeća, osnutkom tvrtke Viržinija, počelo se s proizvodnjom, otkupom i obradom duhana na ovim prostorima. Otad do danas duhan je na ovom području visokodohodovna kultura koja je othranila generacije na spoju Podravine i Slavonije. Fotografija: Kristijan Toplak

7. 7. Ferragosto Jam

Krajem prvog desetljeća ovoga stoljeća na živopisnom Orahovačkom jezeru, podno Ružice grada, Ferragosto Jam započeo je kao druženje prijatelja uz roštilj i improviziranu pozornicu. S godinama je prerastao u najznačajniji glazbeni festival na ovim prostorima, na čijoj su pozornici prodefilirali najistaknutiji izvođači ovih prostora. Ove godine doživio je 13. izdanje. Fotografija: Kristijan Toplak

8. 8. Festival „Pjesme Podravine i Podravlja“

Festival “Pjesme Podravine i Podravlja” u Pitomači nastao je 1993. kad je u okviru emisije “Tamburaško sijelo” organiziran prvi festival pod nazivom “Podravino moja mila”. Nakon toga, sazrijevala je ideja vodilja, koja će od 1994. godine pa nadalje pratiti Festival u Pitomači, a to je rijeka Drava kao spona koja će povezivati pjesmom od Čakovca do Aljmaša, od Mure do Dunava, pa i susjedne nam zemlje kroz koje protječe. Ove godine Festival “Pjesme Podravine i Podravlja” doživio je 30. izdanje. Fotografija: Kristijan Toplak

9. 9. Stjepan Gal

Iza Stjepana Gala više je od 550 potražnih akcija diljem Hrvatske. Dugi niz godina s potražnim psom Scoobyjem, a zadnjih nekoliko s Adijem, jednim od najboljih potražnih pasa u Hrvatskoj koji je sposoban po samo nekoliko molekula pronaći živu ili mrtvu osobu ili pak detektirati grobove stare i po nekoliko stotina godina. Vrhunski je trener borilačkih vještina koji je stvarao europske i svjetske prvake, sudionik je Domovinskog rata, ali zasigurno, kao djelatnik Parka prirode Papuk, jedan od najpoznatijih rendžera Hrvatske. Fotografija: Kristijan Toplak

10. 10. Ivan Gerenčir

Zovu ga „čovjek od čelika“ jer kako drugačije opisati ovog 48-godišnjeg hrvatskog vojnika iz Slatine, koji je dvaput pobijedio na natjecanju za najspremnijeg pripadnika Oružanih snaga RH “Bojnik Davor Jović – prvi za Hrvatsku”. S ponosom ističe kako je potekao iz Prve gardijske brigade Tigrovi, dio života proveo u prvoj bojni Sokolova, a najveći dio svoje profesionalne karijere proveo je u varaždinskim Pumama. Fotografija: Kristijan Toplak

11. 11. Gradski muzej Virovitica

Gradski muzej Virovitica muzej je zavičajnog tipa i ove godine slavi 70. rođendan. Od 2019. nalazi se u obnovljenom prostoru. U zadnje tri godine dobio je nagradu Hrvatskog muzejskog društva za najbolji muzej, a potom je bio nominiran i za najbolji europski muzej. U proljeće 2022. dobio je posebno priznanje Europskog muzejskog foruma za doprinos muzejskoj struci. Krajem 2022. Forum slavenskih kultura dodijelio im je nagradu ŽIVA i proglasio Gradski muzej Virovitica za najbolji slavenski muzej. Fotografija: Kristijan Toplak

12. 12. Sandra Jadek

Sandra Jadek najbolja je hrvatska slastičarka. Njezina životna priča dostojna je holivudskih filmova. Samouka, ali ustrajna i neviđeno talentirana slastičarka osvajala je svjetske medalje, titule prvakinje Hrvatske. No, kruna karijere bilo je olimpijsko srebro u Stuttgartu 2020. godine. Sandra Jadek najbolji je primjer upornosti i vjere da se može. Krenula je od nule i iz Slatine osvajala olimpijske i svjetske slastičarske kolajne. Fotografija: Kristijan Toplak

13. 13. Kamilica

Po obradivim površinama u odnosu na broj stanovnika, Virovitičko-podravska županija prva je u Hrvatskoj, a za mnoge poljoprivrednike upravo je podravsko pjeskovito tlo najpovoljnije baš za kamilicu. Istraživanja su pokazala kako je ekološka kamilica koja dolazi s našeg područja bogata eteričnim uljima i najkvalitetnija na svijetu. Ne čudi da sva proizvodnja završi na zahtjevnom inozemnom tržištu, a svake godine sve se više proizvodi. Fotografija: Kristijan Toplak

14. 14. Klopotec

Klopotec je drveni mehanički uređaj, sličan vjetrenjači, a koristi se za plašenje ptica u vinogradu. Upravo se jedan, veći od devet metara, nalazi u Aršanjskom vinogorju u sklopu EU projekta EAGLE. „Stanuje“ na Kladarskom bregu, jedan je od najvećih u Europi i predstavlja turističku atrakciju Virovitičko-podravske županije. Fotografija: Kristijan Toplak

15. 15. Križnica

Sa svojih stotinjak žitelja, jedini je naseljeni dravski otok. Do nje vodi viseći pješački most, nakon osječkog, drugi najveći u Hrvatskoj. Do Križnice vozi skela „Banov brod“. U sklopu naselja izgrađen je centar za posjetitelje, na čijem se vrhu nalazi „orlovo gnijezdo“. Križnica je turistička oaza za brojne ribiče, bicikliste i ljubitelje netaknute prirode. Fotografija: Kristijan Toplak

16. 16. Manastir sv. Nikole

Ovo osamljeno mjesto nedaleko Duzluka, neobične ljepote, od kraja 16. stoljeća utočište je pravoslavnih monaha. Naime, 1592. sagrađena je manastirska crkva s vrijednim freskama, jedini primjer arhitekture tzv. moravske škole na području Slavonije. Danas Manastir s crkvom sv. Nikole na brdskoj livadi nedaleko Orahovice, ne posjećuju samo pravoslavni vjernici – otvoren je za sve – izletnici razgledaju crkvu, šeću do izvora potoka Iskrice i uživaju u ljepoti prirode, a mnogi u potrazi za mirom ostanu i nekoliko dana. Fotografija: Kristijan Toplak

17. 17. Marijansko svetište Voćin

U Voćinu, podno Papuka, smjestila se crkva Pohoda Blažene Djevice Marije. Sagrađena je u 15. stoljeću u kasnogotičkom stilu, a  otad je nekoliko puta rušena i obnavljana. Posljednji put 1991. godine u Domovinskom ratu, kada su je agresorske snage JNA do temelja srušile. Danas je dio Svetišta Gospi Voćinskoj. Voćin okuplja najveći broj hodočasnika u sjevernom dijelu Hrvatske između Bosne i Hercegovine i Mađarske te Srbije. Zrači posebnom duhovnom snagom te hodočasnici po Marijinom zagovoru nalaze pomoć u životnim teškoćama i duhovni mir. Fotografija: Kristijan Toplak

18. 18. Panonski drvni centar kompetencija

Virovitičko-podravska županija zadnjih desetak godina vodeća je ili među vodećim hrvatskim županijama po povučenim europskim sredstvima. Jedan od najboljih primjera uspješnosti je Panonski drvni centar kompetencija otvoren 2016., a koji je dvije godine potom Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije proglasilo najuspješnijim lokalnim EU projektom u RH u kategoriji „Investicijski i strukturni projekti“.  Panonski drvni centar kompetencija jedini je centar za razvoj drvne industrije u Hrvatskoj, koji u svim fazama razvoja proizvoda pruža usluge malim i srednjim poduzetnicima iz drvoprerađivačkog sektora u regiji, s naglaskom na istraživanje i inovacije. Ukupna vrijednost projekta je 44.701.237,17 kuna. Nositelj je bila Virovitičko-podravska županija uz partnere – VIDRA-u – Agenciju za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Institut Ruđer Bošković. Fotografija: Kristijan Toplak

19. 19. Papuk

On je tajanstven, on je očaravajuć. Papuk je prije 16 milijuna godina bio otok u Panonskom moru po kojem su šetali dinosauri, a danas turisti.  Park prirode Papuk je UNESCO svjetski geopark. Prostire se na 336 četvornih kilometara. Obilježava ga izuzetna raznolikost biljnog i životinjskog svijeta, kao i geološka raznolikost. Unutar Parka prirode Papuk nalaze se ostaci sedam srednjovjekovnih gradova i arheološko nalazište iz starijeg željeznog doba. Uz brojne planinarske staze, Papuk obiluje bogatstvom vode, tu je i Park šuma Jankovac, slap Skakavac, stari hrast kod Đedovice… Papuk je danas jedna od najposjećenijih destinacija kontinentalne Hrvatske. Fotografija: Kristijan Toplak

20. 20. Interpretacijski centar Kuća Petra Preradovića

Rodna kuća Petra Preradovića, jednog od najznačajnijih pjesnika hrvatske književnosti 19. stoljeća, nesumnjivo je jedna od najljepših kuća u Podravini. U malenoj Grabrovnici europskim je sredstvima obnovljena i otvorena 2019. godine. Preradovićeva kuća izgrađena je 1775. godine i dosad je nekoliko puta temeljitije obnavljana. Zadnja velika obnova bila je 1968. godine kada je u njoj uređen jedan od prvih muzeja posvećenih jednom književniku. Danas predstavlja prekrasan posjetiteljski centar koji sve više posjećuju brojni turisti. Fotografija: Kristijan Toplak

21. 21. Rupnica

Rupnica u neposrednoj blizini Voćina još je 1948. godine proglašen prvim geološkim spomenikom u Hrvatskoj. Nastao je uslijed erupcije vulkana na dnu Panonskog mora prije 70 milijuna godina. Stubasto izražene vulkanske stijene posljedica su stvaranja pukotina pri hlađenju magme na prolazu prema površini zemlje. Rupnica spada u lokalitete stubastog lučenja vulkanskih stijena kakvih ima tek nekoliko na svijetu i nalazi se u Parku prirode Papuk. Fotografija: Kristijan Toplak

22. 22. Ružica grad

Šibali su je oluje, snjegovi i vjetrovi. Grijalo ju je sunce, rušili tirani. No ona još uvijek stoji iznad Orahovice – Ružica grad. Najveći je to sačuvani utvrđeni grad u Slavoniji i jedan od najvećih u Hrvatskoj. Prvi spomen Orahovice datira iz 1228. godine, a Ružice grada iz 1357. S nje pogled seže prema ponosnoj slavonskoj ravnici. Fotografija: Kristijan Toplak

23. 23. Sekulinačke planine

Mjesto je to gdje žive divovi bukvi i jela stari 150 godina. Tu će vas, u Parku prirode Papuk, u gustoj šumi dočekati jeleni i srne, divlje svinje, a ima i onih koji kažu da su vidjeli i vuka. To je područje prašumskog karaktera, poseban rezervat šumske vegetacije. Nalazi se u teško pristupačnom dijelu Papuka na nadmorskoj visini od 740 do 820 metara. Stabla su u promjeru od 80 do 100 cm, prosječne visine 37 metara. Sekulinačke planine su kao posebni rezervat šumske vegetacije zaštićene 1966., a prostiru se na oko 8 hektara. Fotografija: Kristijan Toplak

24. 24. Sekvoja

„Div“ u središtu Slavonije, Mamutovac sekvoja, veliko je i jedinstveno stablo na povišenom predjelu središta Slatine i jedan je od najprepoznatljivijih simbola toga grada. Pretpostavlja se da potječe iz 1887. godine, da je u Slatinu došao oko 1890. (kad je Slatinom gospodarila kneževska obitelj Schaumburg-Lippe) te da je preživio i udar groma. Visina stabla, koje je 2021. bilo proglašeno za “Hrvatsko stablo godine”, je iznad 32 metra. Slatinska sekvoja od 1967. godine jedinstveni je i zaštićeni spomenik parkovne arhitekture, jedini zaštićeni primjerak te vrste u Hrvatskoj. Fotografija: Kristijan Toplak

25. 25. Mirna Šenjug Novak

Ona je legenda virovitičkog i hrvatskog karatea, a sve svoje uspjehe ostvarila je pod zastavom Karate kluba Virovitica i reprezentacije Hrvatske, u režiji trenera i oca Maksa Šenjuga. Mirna je triput bila prvakinja Starog kontinenta. Triput je bila i brončana na europskim prvenstvima u katama, a jednu medalju donijela je sa svjetske smotre. Bila je to bronca sa Svjetskog prvenstva koje je održano u Beogradu. Uz ove “velike medalje”, bila je višestruka prvakinja Hrvatske, a dugi niz godina najbolja sportašica Virovitičko-podravske županije. Fotografija: Maks Luka Šenjug

26. 26. Vatra

Oni su najznačajniji glazbeni brend Virovitice i Virovitičko-podravske županije. U glazbenu orbitu zakoračili su 1999. kada su objavili svoj prvi CD „Između nas“. Otada do danas višestruki su dobitnici Porina, njihove skladbe ne silaze s TOP lista najslušanijih pjesama u Hrvatskoj. No, ipak, jedna se pjesma istaknula i svi znaju kako je to „plesati s tobom kroz najprometnije ceste, jedan tango kroz crveno, tamo gdje nitko ne bi plesao…“ Fotografija: Kristijan Toplak

27. 27. Veleučilište u Virovitici

Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici s radom je započela 2007. godine, a od 11. veljače 2021. odlukom Vlade RH postala je Veleučilište u Virovitici. Virovitica i Virovitičko-podravska županija nude idealne uvjete za razvoj visokog obrazovanja. Veleučilište u Virovitici danas broji više od 400 studenata, 36 zaposlenih, četiri preddiplomska i dva diplomska studija. U krugu od 100 metara nalazi i Veleučilište i Studentski dom koji je popunjen sa svojih 108 ležaja, kao i studentski Restoran „Škola“, studentski servis; prevedeno – uvjeti za studiranje u Virovitici idealni su i rijetko tko ima takve u RH. Fotografija: Kristijan Toplak

28. 28. Veronika Vilk

Slatinčanka Veronika Vilk upisala se u sportske almanahe hrvanja. To čudo, to slatinsko dijete 4. kolovoza 2023. godine ispisalo je povijest. Ove je godine u lipnju postala europska, a početkom kolovoza svjetska U-17 prvakinja u sportu koji je na Olimpijskim igrama od prvog dana. Takvu dominaciju moderni svijet hrvanja još nije vidio. Veronika ima jednu veliku želju – Olimpijske igre. Fotografija: Kristijan Toplak

29. 29. Međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo

Počeci današnjeg Viroexpa sežu u 1996. godinu. Otad do danas u Virovitici je viđeno 26. izdanja ovog, po organiziranosti, sadržaju i posjećenosti, među tri najznačajnija sajma u Hrvatskoj. U tri sajamska dana, uz pregršt događaja, posjeti ga do 35.000 posjetitelja. Od 2019. Viroexpo više nije podstanar jer je odobrenim sredstvima iz Razvojnog sporazuma za Slavoniju, Baranju i Srijem izgrađena multifunkcionalna hala, koja je puna cijele godine. Kada u njoj nije sajam, tu su brojni sportaši. Fotografija: Kristijan Toplak

30. 30. Voćin

Općina Voćin pravi je primjer da se trendovi mijenjaju. Uz dobru infrastrukturu mlade obitelji biraju miran život na selu umjesto grada. Prema posljednjem popisu stanovništva, općina Voćin, s 295,8 četvornih kilometara najveća u Virovitičko-podravskoj županiji, s prosjekom starosti od 35 godina, najmlađa je općina u Hrvatskoj. U zadnjih desetak godina dobila je novu školu i vrtić u Ćeralijama, novu sportsku dvoranu u Voćinu, a tu je i Geo info centar koji bilježi rekordnu posjećenost turista u kontinentalnoj Hrvatskoj. Fotografija: Kristijan Toplak