Intervju s Lahorkom Weiss, ravnateljicom Zavoda za hitnu medicinu VPŽ: Svaki sat nova intervencija i tako 365 dana u godini
U povodu Nacionalnog dana hitne medicinske službe, kada se javnosti približava značaj i važnost liječnika i medicinskog osoblja u spašavaju života, stavlja naglasak na kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu, kao i novinama u opremi i transportu hitnih pacijenata razgovarali smo s ravnateljicom Zavoda za hitnu medicinu Virovitičko-podravske županije Lahorkom Weiss.
Podsjećamo, osnivač Zavoda je Virovitičko-podravska županija i djeluje od 2011. godine. Pacijentima je u okviru Zavoda danas na raspolaganju 30 timova hitne medicine i 11 timova sanitetskog prijevoza na terenu, godišnje imaju između sedam i osam tisuća intervencija na terenu, kao i u ambulanti, a broje i više od 1 200 000 prijeđenih kilometara tijekom godine, bilo da je riječ o odlasku na teren ili prijevozu pacijenata u Opću bolnicu Virovitica ili druge ustanove. Na godišnjoj razini imaju 18 000 sanitetskog prijevoza unutar područja naše županije.
Sažeto, ova “hitna” ima u prosjeku po jednu intervenciju u satu.
Od ove godine, dolaskom nove mreže hitne medicine, pacijentima je na raspolaganju pet timova 1 u ispostavi Pitomača i Orahovica. Što to točno znači?
To znači da smo ove godine poboljšali svoju mrežu hitne medicine i s novim timovima u Pitomači i Orahovici u svakom trenutku imamo četiri liječnika na području naše županije koji su spremni na intervenciju. Ujedno, u slučaju više intervencija u istom trenutku, i više nam je liječnika na raspolaganju. Imamo i tim pripravnosti u ispostavi Voćin i tim pripravnosti hitnog medicinskog prijevoza. Dakle, 365 dana u godini, odnosno, u svakom trenutku imamo u pripravnosti 4 tima 1 i 2 tima 2 koji mogu izaći na teren. Ujedno, poboljšali smo i mrežu sanitetskog prijevoza, poznatijeg kao tzv. hladni prijevoz, koji vrlo često uskače u kritičnim situacijama (npr. prijevoz pacijenta iz jedne zdravstvene ustanove u drugu, iz Virovitice u Zagreb). Umjesto 10, sada imamo 11 timova.
Sve kreće od poziva. Neki od njih nisu hitni, već pacijentima treba savjet ili ohrabrenje u zdravstvenoj situaciji u kojoj su se našli. Na koji način djeluje prijavno-dojavna jedinica?
Ona je jako važna, budući da na godišnjoj razini imamo više od 13 000 poziva, a pola njih odnose se na savjet koji često neće rezultirati intervencijom na terenu. U gluho doba noći pacijent treba savjet o lijeku, a njegov liječnik opće medicine nije na raspolaganju, netko se samo uplašio i treba mu savjet kako disanje i drugo dovesti u kontrolu.
Mi imamo 5 timova koji rade ovaj posao, riječ je o educiranim medicinskim djelatnicima s dugogodišnjim iskustvom u izvanbolničkoj hitnoj medicini. Oni prvi, na temelju jasnog protokola, procjenjuju treba li nekome hitna intervencija ili samo savjet. Iako su možda u pozadini i nisu vidljivi, jako su bitan i ključan faktor u organizaciji naše hitne medicine i u pomoći građanima.
Među novinama je hitna helikopterska služba koja je znatno povećala kvalitetu usluge i za hitne pacijente smanjila transport u Zagreb ili Osijek za punih sat vremena. Kako funkcionira, tko može pozvati helikopter?
Budući da u hitnoj medicini u nekim situacijama minute znače život, helikopterska služba ovdje ima nezamjenjivu ulogu u transportu pacijenta. Hitna helikopterska služba je ustrojena trenutno na 4 punkta u Republici Hrvatskoj; Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu. Za naše područje, 5 slavonskih županija, helikopter hitne medicinske službe se nalazi u Osijeku. Procedura je slijedeća: ukoliko se konstatira da je na području naša županije potreban hitan helikopterski prijevoz, prvo se aktivira naša prijavno- dojavna jedinica. Ona može i sama, pozivom sa terena, aktivirati hitnu helikoptersku službu, osobito u situacijama poput prometne nesreće ili nesreće na nepristupačnom terenu.
Drugi način aktiviranja hitne helikopterske službe je odmah s terena: kada liječnik procijeni već na samoj intervenciji da je tom pacijentu potreban hitni medicinski prijevoz za neku bolnicu ili KBC, odnosno ustanovu višeg stupnja, on sam, s terena može aktivirati hitnu helikoptersku službu. Treći način je taj da liječnici Opće bolnice Virovitica, ukoliko imaju takvu situaciju, također sami aktiviraju hitan helikopterski prijevoz.
Do sada je prijevoze u hitnim stanjima obavljao naš sanitetski prijevoz, koji će i dalje obavljati taj posao, ali će helikopter ovdje biti za ona stanja u kojima je zaista svaka minuta važna za život pacijenta. Mnogima smo tako povećali šanse za preživljavanje.
Koliko je liječnika s našeg područja educirano za rad u toj službi?
Iz našega sustava uključena su tri liječnika u hitnu helikoptersku službu; Ivonne Ana Lančić, Marin Šutalo i Ivan Andrašević. Ta služba je ustrojena u Osijeku. Naši liječnici koji imaju dežurstvo u hitnoj helikopterskoj službi rade u Osijeku i čekaju pozive i intervencije iz pet slavonskih županija.
Koje su najčešće vrste intervencija zbog kojih hitna danas odlazi na teren? Ima li intervencija koje su mogle pričekati?
Sve zavisi od poziva unesrećenog ili nekoga tko zove hitnu medicinu. Naša prijavno-dojavna jedinica ima indeks prijema poziva u kojem se putem jasnih kriterija određuje brzina intervencije, od crvene do zelene, odnosno hoće li tim već u minuti izaći na teren. Sam djelatnik pozivatelja vodi kroz određene kriterije i tako klasificira poziv je li hitan ili nije.
Koja najveća ulaganja izdvajate u ovoj godini?
Spomenula bih vozni park, budući da nam je trenutno u nabavi 6 novih vozila i jedno vozilo za hitni sanitetski prijevoz. Vozni park se redovno obnavlja zbog velikog broja intervencija i s više od 1 200 000 prijeđenih kilometara tijekom godine. Potom nam je jako važno ulaganje u djelatnike; specijalizaciju prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine, a imamo i jednu specijalizaciju liječnice za hitnu medicinu putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Kao Zavod smo u suradnji sa županijskom Regionalnom razvojnom agencijom Vidra prijavili dva projekta; specijalizacija liječnika i specijalizacija prvostupnika sestrinstva.
Oba projekta smo uspješno prošli, svaki je vrijedan 180.000 eura te u ovom trenu, u ovoj grupi imamo pet specijalizanata koji pohađaju specijalizacije. Specijalizacija prvostupnika sestrinstva je novost i na državnoj razini i trebala bi značajno unaprijediti rad timova 2 (bez liječnika, op.a.). Mislim da je taj projekt jako dobro osmišljen, budući da i druge zemlje imaju uspješne i efikasne timove bez liječnika, ali sa osposobljenim kadrom koji kvalitetno pruža medicinsku uslugu pacijentima na terenu.
Vaš posao počinje s pacijentom, a vrlo često se nastavlja s kolegama iz Opće bolnice Virovitica, koji su u okviru OHPB-a zaduženi za prijem i preuzimanje pacijenata? Kako surađujete?
Moram priznati da jako dobro surađujemo. Što se tiče izvanbolničke hitne medicine, vrlo često naše intervencije rezultiraju odvozom u hitan bolnički prijam. Velika je razlika u tome što izvanbolnička hitna medicina nema dijagnostiku; nemamo mogućnost pacijentima izvaditi krv, napraviti rendgenske snimke, što je često potrebno pri samoj intervenciji u kojoj je nužna točna kvalifikacija ozljeda. Suradnja je jako dobra, a mislim da nam je zajednički problem nedostatak liječničkog kadra. Godine 2019. godine potpisali smo sporazum o funkcionalnoj integraciji, u okviru kojeg sve zdravstvene ustanove na području ove županije surađuju, kako bi naši pacijenti u svakom trenutku dobili zdravstvenu skrb.
Mi u ovom trenu imamo po 5 timova u svakoj ispostavi, imamo ukupno 17 liječnika, trebalo bi nam 20 da u potpunosti pokrijemo cijelu mrežu. Reći ću da je stalna fluktuacija liječnika – uz dugogodišnju bazu liječnika imamo i dosta mladih koji privremeno dolaze raditi u Zavod, a potom odlaze na specijalizacije, ali da ni u jednom trenu to nisu osjetili naši pacijenti.
Ovim putem pozivam sve mlade liječnike, one koji nemaju dužnost, ali žele odraditi određeno iskustvo u hitnoj ili primarnoj zaštiti, da prvenstvo zbog novih znanja i vještina koje će steći radom ne samo na terenu, već prvenstveno s timom. U ovom zvanju čovjek nije jedinka, nije sam, potreban je cijeli tim ljudi da bi sve funkcioniralo za pacijenta. Svi naši mladi liječnici koji su bili tu i kasnije otišli na specijalizacije kažu da im je to iskustvo koje su imali u hitnoj medicini neprocjenjivo.
Kako vidite budućnost Zavoda?
U budućnosti planiramo dalje provoditi specijalizacije naših djelatnika, osobito liječnika. Interes medicinskih tehničara i vozača postoji i na tome smo jako zahvalni, to nam je pokazatelj da očito radimo dobro. Naravno, planiramo nastavak ulaganja u vozni park, koje nam osigurava naš osnivač, Virovitičko-podravska županija, ulaganje u opremu, kao i izgradnju nove zgrade Zavoda za hitnu medicinu, koja će objediniti i sanitetski prijevoz, ispostavu hitne medicine, upravu, kao i edukacijski centar.
Imamo velike planove za samu edukaciju građana, vezano uz osnovne mjere oživljavanja i upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora na terenu. Malo je ljudi educirano, ne znaju kako pristupiti unesrećenoj osobi i mislim da se na tome može puno raditi i povećati mogućnost preživljavanja unesrećene osobe do dolaska “hitnjaka” na teren.
(www.icv.hr, mlo, Foto: M. Lovrenc, Ž. Đaković Leš, K. Toplak)
