Predavanjem obilježen Nacionalni dan palijativne skrbi: Istaknuta važnost djelatnika i same palijativne skrbi

U Velikoj vijećnici Virovitičko-podravske županije, povodom Nacionalnog dana palijativne skrbi koji se obilježava 11. svibnja, održano je predavanje u organizaciji Doma zdravlja Virovitičko-podravske županije.

Na početku predavanja, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Doma zdravlja VPŽ Danijela Suhanek, mag. med. techn., pozdravila je sve prisutne zdravstvene i nezdravstvene djelatnike koji sudjeluju u pružanju palijativne skrbi, kao i predstavnike domova i ustanova za zdravstvenu skrb te učenike medicinske škole i njihove mentore.

Prisutnima se obratila i županijska pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, branitelje i socijalnu skrb Melita Sirovica.

“S palijativnom skrbi započeli smo 2014. godine, kada i Ministarstvo, a sredstva smo dobili 2019. godine od Europskog fonda kada smo počeli provoditi projekt kroz koji smo htjeli zaokružiti cjelinu koja je potrebna za funkcioniranje palijativne skrbi na nekom području. Donesena je mreža primarne zdravstvene zaštite, dobili smo osam kreveta za palijativnu skrb na primarnoj razini i u fazi smo gdje smo osigurali sredstva za izradu projekta za građevinske radove te organiziranje stacionara u Domu zdravlja. Na taj način bismo imali stacionarni palijativni dio s tih osam ležajeva i pet bolničkih koje imamo. Znamo da se naša palijativa završava tako da pacijenti završavaju u domovima za starije i nemoćne jer ih nemamo gdje drugdje smjestiti. No, radimo na tome da i mi osiguramo smještajni kapacitet za palijativne pacijente. Zahvalila bih svim sudionicama što rade ovaj posao jer to nije lagan i jednostavan posao, ali vjerujem da su saznanja s predavanja od velike pomoći kako bi se pacijentima i obiteljima pružila što kvalitetnija skrb” – rekla je M. Sirovica.

Ljiljana Kucljak Šušak, dr.med., specijalist transfuzijske medicine naglasila je važnost palijativne skrbi.

“Drago mi je što zajedno možemo proslaviti Nacionalni dan palijativne skrbi gdje želimo staviti naglasak na to da palijativna skrb nije nešto novo što ne znamo. Ona je prepoznata kao potreba u sustavu zdravstva još od 90-ih godina, i to na inicijativu jedne profesorice, a organizirana je na dobrovoljnoj bazi. Tek od 2013. godine kreću prve edukacije o palijativnoj skrbi, a 2014. godine krenula je zakonska regulativa da se formiraju mobilizacijske sheme palijativne skrbi. U palijativnu skrb nisu uključeni samo medicinski djelatnici nego i socijalni radnik, fizioterapeut, duhovnik i volonter, odnosno jedan interdisciplinarni tim koji zahtjeva jako dobru koordinaciju. Možda je ponekad teško iskomunicirati relaciju pacijent – liječnik – obitelj, ali moramo u fokusu imati načine kako pripomoći obitelji. Moja poruka svima vama je da ako nemate empatije, nemojte niti ulaziti u palijativnu medicinu jer tu se čovjek dokazuje i treba pomoći, ono je poziv” – naglasila je Lj. Kucljak Šušak.

Trenutno na području Virovitičko-podravske županije palijativnu skrb obavlja koordinatorica Maja Antoljak, mag.med.techn., i prvostupnica sestrinstva u mobilnom timu Mihaela Tomac. U skrb, kako palijativnih tako i svih ostalih pacijenata, uključeno je i 20 patronažnih sestara Doma zdravlja Virovitičko-podravske županije te medicinske sestre iz zdravstvene njege u kući. U sklopu Domu zdravlja zdravstvenu njegu u kući provodi sedam medicinskih sestara koje djeluju na području Slatine, Čađavice, Nove Bukovice i Voćina.

“Uz suradnju s bolnicom, zahtjev za palijativnim posjetom može pokrenuti liječnik obiteljske medicine, patronažna sestra, obitelj, ali i sam pacijent. Zatim se odlazi u prvi posjet koji se prije toga dogovori s obitelji gdje razgovaramo o samom pacijentu, njegovoj dijagnozi, upoznajemo se s pacijentom i slično. Tu su jako važna i telefonska savjetovanja koja su im potrebna u svezi fizičkih potreba i ublažavanja simptoma, a često im je potrebna i utjeha te lijepa riječ. Kada se približi kraj, obitelj često zna biti iscrpljena do te mjere da ne može skrbiti o pacijentu te im se predlaže smještaj u jednoj od palijativnih ustanova, naravno uz pristanak pacijenta. Tu imamo jako dobru suradnju sa specijalnom bolnicom Strmac te duhovnikom gdje znamo, uz pacijentovo odobrenje, dogovoriti bolesničko pomazanje jer kršćanski smo narod i pacijentima vjera olakšava nošenje s cijelom situacijom. Nakon što pacijent premine, kontakt s obitelji se ne prekida, a u roku od otprilike 15 dana obavlja se prvo žalovanje. Na žalost tu ima i nekih mana poput velike udaljenosti, pružanja otpora ili neadekvatnih uvjeta u kojima pacijenti znaju živjeti. No, iako se borimo s poteškoćama i velikim psihičkim i fizičkim naporom, treba istaknuti da ovako učimo prave vrijednosti života. Palijativa zna biti lijepa, samo joj ne trebamo pristupati s predrasudama” – istaknula je Mihaela Tomac, bacc.med.techn, članica mobilnog palijativnog tima DZ VPŽ.

Palijativni tim Virovitičko-podravske županije započeo je s radom 2018. godine, dok je razvoj palijativne skrbi prepoznat kao jedno od prioritetnih područja zaštite zdravlja stanovništva još 2015. godine. S radom, mobilni palijativni tim i koordinator započeo je 2018. godine, a od tada do danas u registar palijativnih bolesnika upisana su 322 bolesnika.

“Palijativna skrb briga je za teško i neizlječivo bolesne te umiruće osobe i njihove obitelji. Kod palijativne skrbi fokusira se na emocionalne, socijalne i duhovne potrebe pacijenata, a ne samo na fizičke. Glavni cilj palijativne skrbi je poboljšanje kvalitete života bolesnika te rad u zdravstvenom sustavu iziskuje kontinuiranu edukaciju. Kroz edukaciju budućih zdravstvenih djelatnika i uvođenje palijativne skrbi na svim razinama zdravstvenog sustava, stječe se bolje razumijevanje palijativne skrbi. Zato je važno educirati se i dati na važnosti palijativnoj skrbi jer ona je tu kako bi olakšala i bolesniku i obitelji te teške dane” – zaključila je Maja Antoljak, voditeljica Koordinacijskog centra za palijativnu skrb Virovitičko-podravske županije. (www.icv.hr, www.vpz.hr, Foto: A. Zeko)