Premijer Andrej Plenković: BDP raste već 13. kvartal zaredom, uz rast plaća, najveći broj zaposlenih i najmanji broj nezaposlenih ikada

Osvrnuvši se u uvodnom dijelu sjednice Vlade na dobre gospodarske pokazatelje, premijer Plenković naveo je da su prve procjene da je BDP u prvom kvartalu ove godine rastao za čak 3,9 posto, što je trenutno najveći rast gospodarstva na razini Europske unije. Uz to, Hrvatska bilježi najveći broj zaposlenih ikada, preko milijun i 722 tisuće, te najmanji broj nezaposlenih, ispod 89 tisuća. Omjer zaposlenih i nezaposlenih time je došao na 19:1, kao nikada do sada. Vlada je pritom, podsjetio je premijer, u kriznom razdoblju koje je praktički trajalo cijeli drugi mandat zaštitila građane, očuvala socijalnu koheziju, realizirala strateške ciljeve, stvorila preduvjete za rast plaća i time pridonijela ubrzanom gospodarskom oporavku.  

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se, na početku 3. sjednice Vlade, na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
 
Govoreći o gospodarskim pokazateljima, u kontekstu prvih procjena Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a u prvom kvartalu 2024. od 3,9 posto, premijer Plenković istaknuo je da se radi o najvećem rastu na razini EU-a od onih članica koje su za sada objavile te podatke.
 

• To je već 13. kvartal zaredom u kojem se bilježi pozitivna stopa kretanja BDP-a – naglasio je.

Doprinos rastu BDP-a, dodao je, imali su ubrzanje rasta potrošnje kućanstava za 6 posto, nastavak snažnog rasta investicija u fiksni kapital za 10,8 posto, a utjecala je i intenzivna provedba projekata financiranih nacionalnim i europskim sredstvima.
 
Rastu potrošnje kućanstava, istaknuo je, pridonio je trend rasta plaća, podsjetivši da je u ožujku prosječna plaća iznosila 1.326 eura, čak 78 eura više nego u veljači.
 
Ukupno je u prethodna dva mandata ove Vlade prosječna plaća u apsolutnom iznosu narasla za 577 eura, odnosno 77 posto, u odnosu na prosječnu plaću u 2016. godini od 749 eura.
 
Uz sve to, naveo je i vrlo povoljnu situaciju na tržištu rada istaknuvši da je trenutni broj osiguranika u Hrvatskoj milijun i 722 tisuće i 100 ljudi, što je najveći broj osiguranika ikada. Pritom bilježimo i najmanji broj nezaposlenih ikada, 88.482.
 

• Time je omjer zaposlenih i nezaposlenih došao na 19:1 – dodao je.

Vlada je pritom, podsjetio je premijer, u kriznom razdoblju koje je praktički trajalo cijeli drugi mandat zaštitila građane, očuvala socijalnu koheziju, realizirala strateške ciljeve, stvorila preduvjete za rast plaća i time pridonijela ubrzanom gospodarskom oporavku. 
 
Podsjetio je i na proljetne prognoze Europske komisije o rastu hrvatskog gospodarstva u ovoj godini od 3,3 posto, koji bi trebao biti drugi najveći rast BDP-a na razini Europske unije. Pritom je projekcija prosjeka rasta za Europsku uniju 1 posto, a za europodručje 0,8 posto.
 

• Time se Hrvatska dovodi u poziciju da ubrzano ide prema stupnju razvijenosti onih zemalja koje su u Europsku uniju ulazile prije nas – poručio je premijer Plenković podsjetivši da smo danas na 76 posto prosjeka razvijenosti, dok je ambicija da do kraja ovog mandata budemo na razini od 80 do 82 posto.

To su pretpostavke, dodao je, da motiv građana da odu u neku drugu, zapadnu zemlju članicu Europske unije za nešto veću plaću bude sve manji i manji, jer će im kvaliteta života u Hrvatskoj omogućiti da ostanu u svom kraju.
 
Uz Europsku komisiju, svoje projekcije rasta za Hrvatsku naviše su revidirale i Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond i OECD, a sve su negdje između 3 i 3,3 posto.
 

• Ovako pozitivne trendove koje imamo sada trebamo nastaviti i dalje – kazao je premijer Plenković.

Osvrnuo se i na ulaganja u obrazovanje, u kontekstu triju poziva za ulaganja u izgradnju i dogradnju vrtića, osnovnih i srednjih škola te sportskih dvorana, koja su predstavljena danas uoči sjenice Vlade.
 
Nastavak je to ulaganja u mandatima ove Vlade u ukupnoj vrijednosti od 2,7 milijardi eura u obrazovnu infrastrukturu.
 

• Ovi pozivi vrijedni su milijardu i 120 milijuna eura – dodao je.

Podsjetio je još jednom na politički cilj Vlade da do 2030. baš svako dijete u svim krajevima Hrvatske ima zajamčeno mjesto u dječjim vrtićima, te da se do 2027. godine svim učenicima osigura jednosmjenska nastava.
 
Uz sve ove investicije, podsjetio je i na uvođenje novog modela fiskalne održivosti dječjih vrtića, za što se godišnje izdvaja 70 milijuna eura.
 
Uz to, ukupno se iz proračuna za besplatne obroke, besplatne udžbenike i besplatan prijevoz za učenike osnovnih škola godišnje izdvaja 160 milijuna eura.
 

• Postavili smo standarde koji će dugotrajno omogućiti kvalitetnije obrazovanje našim mladima – poručio je.

Jučer je obilježen Dan Hrvatske vojske, Dan Hrvatske kopnene vojske i 33. obljetnica smotre postrojbi Zbora narodne garde.
 

• To su bili povijesni i simbolični trenuci stvaranja hrvatskih Oružanih snaga – poručio je predsjednik Vlade.

Podsjetio je da je u prethodnim mandatima njegove Vlade povećan proračun Ministarstva obrane za 122 posto.
 
Uz nastavak velikih ulaganja u modernizaciju oružanih snaga, dodao je, nastojat ćemo u okviru fiskalnih mogućnosti težiti postizanju cilja NATO-a o izdvajanju 2 posto BDP-a za obranu.
 
Izrazio je i zadovoljstvo unaprjeđenjem materijalnih prava hrvatskih vojnika.
 
Od ostalih aktivnosti izdvojio je sudjelovanje na 7. saboru Nezavisnih hrvatskih sindikata, zahvalivši gospodinu Krešimiru Severu, koji je nakon 25 godina napustio dužnost predsjednika, na suradnji te zaželjevši puno uspjeha u radu njegovom nasljedniku Dariju Hanzaleku.
 
Puštena je u promet obilaznica Omiša, a riječ je o investiciji vrijednoj 20 milijuna eura koja će rasteretiti grad od prometnih gužvi. Zadaća Vlade, dodao je premijer, jest da nastavi s rješavanjem cijeloga prometnog spoja od Omiša prema Splitu, što je jedan od važnijih projekata ulaganja u cestovnu infrastrukturu.
 
Osvrnuo se i na trenutno stanje u vezi upisa trezorskih zapisa, koji su otvoreni od ponedjeljka. Prvi, tromjesečni, vrijedan 250 milijuna eura, i drugi, jednogodišnji, vrijedan 650 milijuna eura.
 
Do sada je upisano 190 milijuna eura, a sudjelovalo je preko 12 tisuća građana, što je premijer ocijenio još jednim izrazom povjerenja hrvatskih građana u smjer ekonomske i fiskalne politike Vlade.
 
Sutra se u Hrvatskoj obilježava Dan državnosti, a cjelodnevni prigodni program završit će svečanim koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu, najavio je premijer Plenković.
 
Vlada je sa sjednice Hrvatskom Saboru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu.
 
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je da se ovim Prijedlogom zakona u hrvatsko zakonodavstvo implementiraju odredbe Direktive (EU) 2022/738 o izmjeni Direktive 2006/1/EZ o korištenju vozila unajmljenih bez vozača za cestovni prijevoz tereta.
 
Ovom Direktivom, dodao je, omogućava se korištenje unajmljenih vozila za cestovni prijevoz koja su registrirana i stavljena u promet u drugoj državi članici, a što prema odredbama osnovne Direktive nije bilo omogućeno.
 
Proširuje se i područje primjene Zakona na javni prijevoz tereta i prijevoz tereta za vlastite potrebe vozilima u međunarodnom cestovnom prijevozu vozilima čija najveća dopuštena masa prelazi 3.500 kilograma na vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 2.500 kilograma te su i ta vozila u obvezi biti licencirana.
 
Pobliže se uređuje definicija automatiziranog cestovnog prijevoza putnika, centra za osposobljavanje vozača, ispitnih centara. Brišu se definicije kategorija linija direktne, ekspresne i putničke te se dodjeljuje javna ovlast Hrvatskoj gospodarskoj komori za izdavanje međužupanijskih dozvola za prijevoz putnika.
 
Omogućava se obavljanje unutarnjeg prijevoza putnika tj. kabotaža temeljem EU dozvola te se propisuje obveza za vozače autotaksi vozila da ishode karticu autotaksi vozača koja za vrijeme vožnje mora biti istaknuta u vozilu i vidljiva putnicima. Propisuju se uvjeti i postupak za izdavanje te kartice te se daje ovlast Agenciji za komercijalnu djelatnost za njezino izdavanje.
 
Propisuje se obveza posjedovanja dozvola za međunarodni prijevoz tereta za strane prijevoznike, prijevoznike Europske unije koji obavljaju izvanredni prijevoz tereta za ili iz trećih zemalja.   
 
Propisuju se i određene prekršajne odredbe za koje se u praksi i provedbi Zakona pokazalo da nedostaju. Odredbe koje su regulirale područje ugovora o cestovnom prijevozu se brišu da bi se navedeno područje uredilo novim posebnim zakonom.
 

• U odnosu na Nacrt prijedloga zakona iz siječnja, propisana je uspostava Izvještajno upravljačkog sustava putničkog i teretnog prijevoza u cestovnom prometu, čiji je dio Registar profesionalnih vozača, koji se povjerava na uspostavu i vođenje nositelju javne ovlasti za izdavanje tahografskih kartica u Republici Hrvatskoj – kazao je Butković. Uspostava tog sustava, dodao je, predviđena je i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti.   (vlada.gov.hr, Fotografija/Ilustracija: Kristijan Toplak)