Baterijski vlakovi u punoj brzini uskoro na hrvatskim prugama – jedna od šest punionica će biti u Virovitici

Baterijski motorni vlak koji je hrvatska tvrtka Končar – Električna vozila proizvela za HŽ Putnički prijevoz, koji je s mjernim vlakom za potrebe HŽ Infrastrukture predstavljen na najvećem svjetskom sajmu transportne industrije u Berlinu, budućnost je koja čeka putnike koji koriste usluge Hrvatske željeznice s obzirom na to da ih tvrtka HŽ Putnički prijevoz uskoro planira staviti u optjecaj.

“Ovi vlakovi bit će udobniji, u njima će biti bolja ponuda i to će biti sigurno korak naprijed za naše putnike. Vlak ima 110 sjedećih mjesta i moći će voziti do 120 km/h. Putnicima će na raspolaganju biti i besplatan Wi-Fi, u vlak će moći ulaziti osobe u invalidskim kolicima, imat će prostor za bicikle. Trenutačno gradimo šest punionica za punjenje baterija koje će biti postavljene na kolodvorima Split, Osijek, Varaždin, Bjelovar, Virovitica i Pula, a krajem godine počinjemo ispitivanja. Nakon toga vlak ide u promet” – kazao je na predstavljanju vlakova Mario Šimić, voditelj projekta nabave novih vlakova u HŽ Putničkom prijevozu.

Baterijski je vlak visokotehnološki proizvod nastao na znanju i inovativnosti domaćih stručnjaka i hrvatske industrije, a pripada, kažu u Končaru, vrlo uskom krugu suvremenih tračničkih rješenja. Ovakvi vlakovi koristit će se za prijevoz putnika na neelektrificiranoj mreži željezničkih pruga, a u pokretu će ih držati pogonske baterije koje se pune isključivo uz pomoć stabilnih energetskih priključaka za punjenje. Baterija takvog vlaka izdržat će put od sto kilometara. Nabava baterijskog motornog vlaka financira se sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. u sklopu projekta Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu. Da će Hrvatska ove godine kupiti dva takva vlaka, najavio je još u travnju ministar Oleg Butković govoreći o desetljeću snažnog ulaganja u hrvatske željeznice; modernizacijom pruge i nabavom novih vlakova što se financira dostupnim EU sredstvima i kreditima razvojnih banaka – Svjetske banke (IBRD), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) te komercijalnim kreditima.

“Pokrenuli smo obnovu voznog parka HŽ Putničkog prijevoza i nabavljamo nove vlakove, tako je samo u protekle tri godine u promet pušteno 39 novih vlakova, a nabavljen je i 21 vlak iz EU fondova; ukupno 60 novih niskopodnih vlakova. Nabavljamo i dva baterijska vlaka sa šest punionica iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti” – rekao je ministar Butković.

HŽ Infrastruktura, koja upravlja prugama u duljini od 2617 km, s 549 kolodvora i stajališta, 1444 željezničko-cestovna prijelaza, 109 tunela i 543 mosta i čijom je mrežom, službeni je podatak, prošle godine dnevno u prosjeku prošlo 657 putničkih i 190 teretnih vlakova, do sada je od 2617 kilometara pruge modernizirala i obnovila 750 kilometara kako bi najmoderniji i najnoviji vlakovi na tim prugama mogli dosezati svoje maksimalne brzine. Dakle, poručuju iz HŽ Infrastrukture, najmoderniji vlakovi mogu prometovati svim hrvatskim prugama, no na prugama koje su dotrajale ne mogu voziti punom brzinom. Na nekim mjestima, mahom na lokalnim prugama, brzine su tek 50-ak kilometara na sat.

“HŽ Infrastruktura pozdravlja svaku modernizaciju željezničkog sektora pa tako i uvođenje u prometovanje baterijskih vlakova. Baterijski vlakovi namijenjeni su za prometovanje na neelektrificiranim prugama na kojima je maksimalna dopuštena brzina prometovanja 100 km/h, osim dionice Gradec – Sv. Ivan Žabno, gdje je dozvoljena brzina prometovanja od 120 km/h. Osim toga daljnjom modernizacijom hrvatskih pruga otvorit će se dodatna mogućnost uvođenja baterijskih vlakova što će u svakom slučaju poboljšati kvalitetu usluge željezničkog prijevoza. Naime, cilj projekata modernizacije i obnove željezničke infrastrukture jest podići brzinu prometovanja i razinu sigurnosti, bolje povezati luke i željeznicu te povećati kapacitete pruga za prijevoz što većeg broja putnika i tereta. Tako bi se brzine na međunarodnim prugama trebale povećati do 160 km/h, na regionalnima do 120 km/h, a na lokalnima do 80 km/h” –poručuju iz HŽ Infrastrukture i dodaju da je njihov plan do 2035. godine modernizirati i obnoviti više od 1000 kilometara pruge kojom bi vlakovi mogli voziti maksimalno 160 km/h, što je projekt vrijedan oko šest milijardi eura i koji se provodi. U provođenju je i ugovor o financiranju težak 400 milijuna eura između Hrvatske i Europske investicijske banke, kojim će se obnoviti 500 kilometara lokalnih i regionalnih željezničkih pruga te 30 kolodvora. Ugovor je vezan za veliki projekt “Revitalizacija željezničkog sustava” i od velike je važnosti za građane diljem Hrvatske, koji će napokon, po okončanju projekta, imati modernu i sigurnu željeznicu, a vlakovi će na tim dionicama moći voziti daleko brže nego sada. Projekt se odnosi na modernizaciju pruga dobrim dijelom prema Slavoniji, Podravini, oko Zadra, Knina i Karlovca, na relacijama kao što su dionice Knin – Zadar, Karlovac – Ozalj, Pitomača – Kloštar – Koprivnica – Varaždin – Čakovec, Kutina – Deanovec. Isto tako, obnavljaju se i zgrade kolodvora primjerice u Puli, Buzetu, Vodnjanu, Sesvetama, Virovitici, Pleternici i nizu drugih.

Broj putnika koji koriste željeznicu iz godine u godinu raste, čemu pridonose i posebne pogodnosti, posebno besplatan prijevoz za učenike, pogodnosti za studente i umirovljenike, a česti zastoji, zbog kojih vlakovi i danas kasne i po nekoliko sati, odnose se ne učestale radove na modernizaciji pruge diljem Hrvatske. Naime, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić kazao je da kompanija već dulje vrijeme povlači velika sredstva iz EU fondova te da su trenutačno u tijeku oko 1,5 milijardi eura vrijedni projekti vezani za međunarodne koridore. Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić naveo je da HŽ Putnički prijevoz osigurava sredstva za nabavu 14 novih vlakova, a od tih 14 šest je za daljinski promet, za povezivanje Zagreba i Splita, a osam vlakova bit će na alternativne pogone – baterijski i elektrobaterijski vlakovi.

Iz HŽ-a navode da će više od šest milijardi eura u sljedećih desetak godina biti uloženo u modernizaciju pruga i vlakova, što je najviše od hrvatskog osamostaljenja. (Večernji list, Foto: K. Toplak)