Virovitica, Škabrnja i Vukovar su obilježili Domovinski rat, svatko na svoj način, o tome su u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Virovitici govorili – Kristijan Gostimir, Ivan Brigović i Ante Nazor

Znate li da je čak 14 posto stanovnika bivše općine Virovitica bilo u nekoj od postrojbi u Domovinskom ratu. Povijest piše kako su Virovitičani bili srčani i hrabri borci, koji su prvo oslobodili svoj teritorij, a potom pomagali drugima. Zanimljivo, s područja Orahovice, čak je 18 posto populacije stanovništva, u nekoj od postrojbi, u nekom segmentu, stvaralo slobodnu Hrvatsku. Na predavanjima koje su u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Virovitici, održali Kristijan Gostimir, Ivan Brigović i Ante Nazor, doznali smo detalje herojskim VT postrojbama, a podsjetili su nas i na stravičan zločin u Škabrnji i simbol obrane Hrvatske u Domovinskom ratu – obranu herojskog Vukovara…

Naime, dolaskom studenog, započinje razdoblje prisjećanja hladnih jesenskih dana ’91., Vukovara, Škabrnje… Posebno poštovanje prema poginulim, zatočenim i nestalim hrvatskim braniteljima iskazano je u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica, u sklopu Mjeseca hrvatske knjige.

U suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Virovitici održana su prigodna predavanja na temu Vukovara i Škabrnje, kao i vojnih postrojbi HV-a na području Virovitice tijekom Domovinskog rata. Predavanjima su, uz brojne hrvatske branitelje, između ostalim nazočili – zamjenik župana Virovitičko-podravske županije Marijo Klement, predsjednica Gradskog vijeća Virovitice Ivančica Fett – Škvarić, načelnik PU virovitičko-podravske Marcel Štrok, a sve okupljene uvodno su pozdravili ravnatelj virovitičke Knjižnice Robert Fritz i Ivana Vidak Teskera, predsjednica virovitičkog ogranka Matice hrvatske.

Smisao sjećanja na 1991. nije samo „da se ne zaboravi“ već i da se ne ponovi. Ante Nazor, hrvatski povjesničar i ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, na predavanju je iznio podatke neprijateljske strane o okupaciji Vukovara, do kojih se došlo preko suđenja u Hagu.

• Naravno da srpska strana izbjegava priznavanje zločina koji im se stavljaju na teret, a izvješća Jugoslavenske narodne armije takve nečasne radnje uglavnom prebacuju na paravojne postrojbe. Isto tako, zanimljivo je da iz tih dokumenata iščitavamo kako su u prosincu i siječnju 1992. nailazili na svježe leševe, što znači da su ljudi ubijani i nakon same okupacije Vukovara. Generalno gledajući, vlast u Srbiji, dakle ista ekipa još od 90-ih, bježi od odgovornosti i sve negira. Cijela njihova priča svodi se na to da su rat u Hrvatskoj vodile jedinice JNA i lokalni Srbi, ali u dokumentima jasno vidimo kako je na tom području 1991. godine bilo 9.500 pripadnika teritorijalne obrane Srbije. Srbija je definitivno sudjelovala u tom ratu i ne može predbaciti svoju odgovornost samo na JNA i lokalne Srbije – precizirao je Ante Nazor.

Srpske snage pretvorile su Vukovar u ruševinu, a čak 92 posto stambenih jedinica, nije bilo na razini za stanovanje. U borbama u gradu i na širem području Vukovara poginulo je oko 1.600 branitelja, a njih oko 600 ubijeno je nakon zarobljavanja. Poginulo je i oko tisuću civila, a ranjeno je više od 2.500 osoba. Uz to je u srpske koncentracijske logore odvedeno oko 7 tisuća zarobljenih branitelja i civila, dok je iz grada prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika.

Uz Vukovar, Škabrnja je također simbol stradanja Hrvatske u Domovinskom ratu. Podsjetimo, ondje je tijekom 18. i 19. studenog 1991. ubijeno 42 civila i 14 branitelja. Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i uništena, a katolička crkva do temelja srušena.

• Što se tiče načina stradavanja, većina ih je ubijena iz neposredne blizine, odnosno hitcima u glavu. Također, mještani su streljani i premlaćivani do smrti, dio je ubijen vješanjem, a bilježimo čak i slučaj gdje je dvoje civila, nakon što su ubijeni, pregaženo tenkom. Dio je korišten i tijekom samih borbi kao živi štit. Preživjeli branitelji i civili odvedeni su prvotno u Benkovac, gdje su ubijena dva branitelja i jedan civil, a potom je devet branitelja naknadno odvedeno u Knin, gdje su boravili sve do razmjene 1992. godine – rekao je Ivan Brigović, profesor povijesti i zaposlenik Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.
• Treba reći da je dio tijela ubijenih predan hrvatskoj strani do 28. studenoga, nakon čega je patološki odjel Medicinskog centra u Zadru potvrdio kako je od 48 predanih tijela, samo njih troje stradalo od granate, dok je većina ubijena naknadno, po zarobljavanju – dodao je Brigović.

Ono što najviše boli stanovništvo Škabrnje jest činjenica kako je do sada procesuirano svega nekoliko pripadnika teritorijalne obrane, tj. lokalne srpske jedinice s područja Sjeverne i Srednje Dalmacije te različite dragovoljačke postrojbe, a među njima je i jedna žena – medicinska sestra Zorana Banić. Ipak, treba naglasiti kako je napad na Škabrnju predvodila JNA, odnosno 180. motorizirana brigada iz Benkovca koja je bila u sastavu 9. korpusa JNA.

Kristijan Gostimir, profesor povijesti i ravnatelj Gimnazije Petra Preradovića Virovitica, obranu Virovitice ocjenjuje vrlo pozitivnom jer je vidljiva velika volja, želja i hrabrost domaćih snaga koje su se najprije organizirale samoinicijativno, odnosno bez veće potpore, te su sami skupljali oružje, nabavljali opremu i obučavali se…

• Ono što je meni posebno zanimljivo, i mogu reći fascinantno, vezano uz virovitički kraj jest činjenica da smo u rekordno vrijeme, razdoblje od tri i pol godine, od samoinicijativno organiziranih domoljuba došli do razine 81. gardijske bojne HV “Kumovi” – elitne postrojbe koja je bila sposobna i obučena djelovati u helikopterskom desantu u napadnim zadacima – ustvrdio je Gostimir.

Poznata je i činjenica kako je Virovitica trebala biti jedna od točaka razgraničenja između Hrvatske i tzv. „Velike Srbije“ (Virovitica-Karlovac-Karlobag)…. No, Virovitica je svemu tome stala na kraj, i u Domovinskom ratu u mnogo čemu bila prva; bilježi jednu od prvih većih isporuka oružja u Hrvatskoj, prvu blokadu vojarne, prvu smotru oružanih snaga i prvo oslobođeno naselje u ratom zahvaćenoj Hrvatskoj – Jasenaš. (www.icv.hr, www.vpz.hr, Fotografije: Kristijan Toplak)