Daniel Smiljanić, predsjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije HGK: Ojačat ćemo preradu drva i od nje napraviti najsnažniji industrijski sektor

Novoizabrani predsjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije HGK, Daniel Smiljanić, za poslovni.hr govori o glavnim problemima i izazovima sektora te otkriva kako bi se oni mogli ublažiti u budućnosti.

Izbori u HGK udruženju bili su pomalo neočekivani. Tek šest mjeseci otkako je Ivić Pašalić postao predsjednik Udruženja, drvoprerađivačke tvrtke su ponovno birale novog čelnika. Mlad, obrazovan, proeuropski i tržišno orijentiran, dinamičan i uvijek nasmijan glavne su karakteristike Daniela Smiljanića, direktora i vlasnika tvrtke Pan parket iz Orahovice.

Kako novi predsjednik vidi budući razvoj sektora?
– Optimističan sam, jer smo kroz novo vodstvo Udruženja i sektorske konzultacije utvrdili novu razvojnu platformu. Želimo veću vidljivost u politikama Vlade. Nije bilo sve loše do sada, štoviše kroz zadnjih 15 godina napravljeni su važni pomaci u sektoru. Želim stoga zahvaliti i svojim prethodnicima, kolegama Jelčiću i Pašaliću. Imamo danas puno izazova koje nam nameću porezne, tržišne, tečajne i ostale politike u Hrvatskoj. Imamo snažnu potrebu za složnim djelovanjem u sektoru.

Što znači kontinuitet? Pristanak na daljnji monopol Hrvatskih šuma, mizerne potpore, lošu poziciju u proračunu i izostanak podrške izvozu?
– Problema ima, ali nije sve tako crno. Imamo neke standardne probleme u sektoru te ozbiljna ograničenja. Svjesni smo svih tih crnih rupa i rješavat ćemo te probleme, postepeno metodom ‘step by step’. Naravno, trebamo pokrenuti mnoge druge aktivnosti i procese koji će dovesti do našeg boljitka i do boljeg odnosa s Hrvatskim šumama. Prioriteti su i komunikacija s Ministarstvom poljoprivrede i podrška međunarodnom marketingu. Tu je i obrazovanje i nedostatak kadrova, što nam je crna rupa u sektoru, jer ne fale samo inženjeri nego i stolari, vozači viličara, itd… Trebat će vrijeme i uporno djelovanje svih nas u sektoru, kako bi se to sve odradilo i promijenilo, ali sve dobro što je do sada postignuto treba zadržati i poboljšati.

Posebno veliki utjecaj na poslovanje sektora ostavila je politika Hrvatskih šuma. Kakvu strategiju i pomake u tom odnosu predviđate?
– Posljedice protekle politike u Šumama su nesagledive. To je nešto što ne bismo željeli ponoviti. Bili smo prisiljeni smanjivati proizvodnju i otpuštati radnike. Politika Hrvatskih šuma utjecala je često na gubitke kupaca i nekih tržišta. S nestrpljenjem očekujemo odluku Vlade oko imenovanja nove Uprave.

Želite reći da su Hrvatske šume odgovorne za neke stečajeve, propasti tvrtki ili lošije rezultate?
– Hrvatske šume su naš prirodan partner i mi s njima uvijek moramo surađivati. Njima je država povjerila upravljanje velikim bogatstvima i to su činjenice. Ova uprava je imala premalo razumijevanja za nas kao partnere, kao kupce. Bilo je tu zadnjih godina netaktičnih poteza, lošeg ponašanja, pritisaka, a nisu se sve tvrtke mogle nositi s tim okruženjem na isti način. Bili smo prisiljeni raditi od danas do sutra, nismo mogli dugoročno planirati, niti ugovarati nove poslove. Takva politika dovela je do većeg zaduživanja, a neki od nas su poslovali s gubitkom.

Kako ćete surađivati s institucijama?
– Rekao sam u uvodu da želimo izgraditi još bolju komunikaciju s resornim ministarstvom. Želimo biti njihov pouzdani partner i osigurati im podršku za sve ono dobro što će oni predlagati i što će koristiti našem sektoru. Imamo velika očekivanja od proeuropskih politika premijera Plenkovića i ministra Tolušića. Naš sektor je njima dobar poligon za uspješno djelovanje.

Korištenje EU fondova je slabo, sektorskih potpora skoro da i nema?
– Ne treba zanemariti potrebu povlačenja dodatnih sredstava. Poznati smo po dobrom kapacitetu apliciranja i povlačenja, operativni programi su nam pomogli oko izgradnje naših kapaciteta za apliciranje za poticajna nacionalna sredstava. Moramo se fokusirati na međusobnu suradnju i proizvodno povezivanje, kooperaciju, od primarne do finalne proizvodnje. Neke tvrtke već intenzivno rade na samostalnom pronalasku i otvaranju novih tržišta, a sada to mora postati i važan zadatak Udruženja. Veliku potporu institucija treba osigurati za nastup na svjetskim sajmovima i tu je prilika da se dobro utroše EU sredstva.

Imamo dojam da ste dosta ležerni u vođenju vaše tvrtke koja prodaje parket u više u 40 zemalja. Hoće li ležernost biti vaša glavna osobina u ulozi predsjednika Udruženja?
– Danas je izazov prodavati na svjetskom tržištu, jer je konkurencija izuzetno snažna. Stoga treba moderan, ali i pomalo ležeran pristup. Nastojat ću moju funkciju obnašati časno, radit ću za dobrobit sektora. Sektorsko zajedništvo zaista nije floskula, nego naš modus operandi. Tu su i prethodnici mogli napraviti nešto više. Drvna industrija treba jako i snažno Udruženje i mi ovim našim programom i kadrovskom konsolidacijom radimo dobre temelje za bolju budućnost sektora.

Od Stuttgarta do Pan Parketa
Daniel Smiljanić vlasnik je Pan Parketa, tvrtke specijalizirane za proizvodnju višeslojnog parketa. Počeci njegovog prisustva u hrvatskom drvoprerađivačkom sektoru sežu u 2003. godinu. Rođen je u Njemačkoj, a nakon školovanja i prvih poduzetničkih iskustava u Stuttgartu preselio se u Hrvatsku, gdje je 2003. preuzeo posrnulu tvrtku za preradu drva u Orahovici. Smiljanić je član EU udruženja parketne industrije FEP i Hrvatskog drvnog klastera.

Program rada udruženja za razdoblje 2016.-2020.

1. Pozicioniranje u vladine politike
Glavni cilj Udruženja je postizanje prioritetnog položaja drvoprerađivačkog sektora u politikama Vlade Republike Hrvatske i postizanje šireg razvojnog konsenzusa o općoj koristi šume i drva, odnosno pozicioniranje drvne industrije u središte izvoznih, sirovinskih, energetskih i ruralnih politika Republike Hrvatske

2. Izvrsnost i regionalni pristup
U stručnom i javnom djelovanju Udruženje će promovirati pozitivne prakse uspješnih sektorskih tvrtki, koje mogu poslužiti kao najbolji primjeri provedbe sektorskih politika usvojenih od strane nadležnih tijela na razini Hrvatske i EU

3. Kontinuitet rada i sirovinska pitanja
Uzimajući u obzir postojeće stanje, ograničenja i izazove potrebno je provoditi politiku sektorskog kontinuiteta, koji podrazumijeva aktivno uključivanje svih dionika, podsektora i regionalnih grupacija u proces intenzivnih rasprava, dogovaranja i usuglašavanja zajedničkih stajališta te zajedničkog pristupa u provođenju budućih aktivnosti

4. Internacionalizacija i uključivanje u EU procese
Skoro 70% ukupnih prihoda sektor ostvaruje na međunarodnim tržištima, što potvrđuje visoki potencijal daljnjeg rasta, jer glavna svjetska tržišta još uvijek pokazuju stabilan interes za drvom, drvnim proizvodima, namještajem, drvnim peletom i drugim konkurentnim drvnim sortimentima

5. Obrazovanje i dodatna edukacija
Važan prioritet Udruženja je jačanje kadrovskog potencijala kroz intenzivno školovanje, stipendiranje i dodatnu edukaciju kadrova u cijelom obrazovnom lancu. U tu svrhu, Udruženje će surađivati s nizom obrazovnih, razvojnih znanstvenih i marketinških subjekata, kako bi se na dugoročno poboljšalo vještine i znanje te strukturu i priljev radnika u sektoru. (www.poslovni.hr)