Vlada donijela Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u razdoblju od 2018. do 2020. godine

U Banskim dvorima održana je 73. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je dvadeset i sedam točaka dnevnog reda. Tako je Vlada donijela Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2018. do 2020. godine.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić pojasnio je da se radi o paketu mjera ‘Od mjere do karijere’. „Ove je godine bio u vrijednosti od milijardu i pol kuna, a sljedeće u vrijednosti od 1,6 milijardi kuna. Pored tog paketa imamo specijalizirane pakete za zapošljavanje osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada, prvenstveno mladih žena i osoba s invaliditetom“, kazao je ministar.

Izvijestio je da Smjernice imaju tri cilja, a prvi je povećanje stope zaposlenosti kroz pet intervencijskih mjera. „Vlada želi do 2020. godine dosegnuti stopu zaposlenosti od 68 posto. Koncentrirat ćemo se prvenstveno na povećanje stope zaposlenosti mladih osoba, starih osoba i smanjenje dijela dugotrajno nezaposlenih osoba“, istaknuo je.

Drugi cilj je , naveo je ministar Pavić, usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada. „Kolegica Divjak i ja, kroz sredstva Europskog socijalnog fonda, radimo na spajanju potreba tržišta rada i sustava obrazovanja gdje imamo 500 milijuna eura na raspolaganju“, dodao je.

Treći je cilj pojačati informiranje sudionika na tržištu rada. „Posebice veseli da je stopa nezaposlenosti mladih od 15 do 24 godine pala s gotovo 50 posto u 2013. godini na 26 posto ove godine. U zadnjem kvartalu je i manja, oko 20 posto, no očekujem da će na razini cijele godine biti oko 26 posto“, naglasio je ministar Pavić.

Paketom mjera “Od mjere do karijere” želi se ojačati uspješne mjere, poput samozapošljavanja gdje 80 posto tvrtki s tom potporom preživi prvu godinu. „Njih smo ojačali i povećavamo s 35.000 kuna na 55.000 kuna, odnosno ako ih je dvoje samozaposlenih 110.000 kuna, četvoro 220.000 kuna, a petoro 275.000 kuna“, dodao je.

Drugi novitet je jačanje pripravništva za što već postoji zakonodavni okvir. „Pripravništvo uvodimo kao mjeru koja će biti subvencionirana putem Zavoda za zapošljavanje. Cilj je da jačanjem pripravništva povećamo cijenu rada“, rekao je ministar.

Podsjetio je na kritike na račun stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), jer mladi rade za minimalnu plaću i bez prava koja idu iz zapošljavanja. Cilj je da jačanjem pripravništva mladi uđu u pravi radni odnos, a motivirat će ih da to bude u realnom sektoru.

„Za realni sektor ćemo sufinancirati 50 posto iznosa bruto plaće bez gornjeg ograničenja i trošak prijevoza, a u javnim službama, i to u sektorima zdravstva, obrazovanja i socijale, financirat ćemo do 100 posto iznosa pripravničke plaće, koja iznosi 85 posto plaće tog početnog radnog mjesta“, pojasnio je ministar.

Najavio je da se redefinira i SOR. „Već smo ove godine uveli osigurače za zlouporabu i ograničili smo javni sektor jer ideja nije da imamo gomilanje mladih u državnom i javnom sektoru, koji apsorbira 60 posto SOR-a, tako da smo ograničenje od 10 posto zaposlenih koji mogu uzeti proračunski korisnici smanjili na tri posto“, istaknuo je.

„Osposobljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva predvidjeli smo i za osobe starije od 30 godina koje nemaju radnog iskustva, a nismo ih financirali kroz SOR. Time smo zaokružili aktivnu politiku zapošljavanja za sve ciljne skupine“, izvijestio je ministar.

Za iduću godinu, najavio je i specijalne programe i preko 400 milijuna kuna novih ugovora iz programa “Zaželi”. „S kolegicama Divjak i Murganić napravit ćemo program za zapošljavanje u vrtićima, gdje ćemo uvesti dodatno osoblje za dvosmjenski rad kao dodatak demografskoj mjeri. Bavit ćemo se zapošljavanjem mladih, a ukupan paket iznosi preko 2,4 milijarde kuna u idućoj godini“, zaključio je ministar Pavić.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić predstavio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, rekavši da se izradi ovog zakona pristupilo radi dodatnog usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s Direktivom Vijeća od 21. svibnja 1992. godine o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore i s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. godine o očuvanju divljih ptica.

Pojasnio je da se predloženim zakonom uređuju odredbe vezane uz planiranje i organizaciju zaštite prirode, osnivanje i djelatnost Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu te očuvanje i upravljanje ekološkom mrežom, dodavši za provedbu Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Obrazlažući Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, ministar zdravstva Milan Kujundžić kazao je da se njime proširuju kategorije stranaca, kao i opseg prava na zdravstvenu zaštitu stranaca čija sredstva za troškove zdravstvene zaštite Republika Hrvatska osigurava u državnom proračunu na poziciji Ministarstva zdravstva, a sukladno Zakonu o privremenoj i međunarodnoj zaštiti, Zakonu o strancima te propisima Europske unije s kojima su navedeni zakoni usklađeni.

Ministar je podsjetio da je Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o preseljenju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite, temeljem koje će Republika Hrvatska po načelu solidarnosti i odgovornosti u 2018. godini prihvatiti 100 državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva te se stoga očekuje povećanje troškova zdravstvene zaštite u 2018. godini.

Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama. Ministar financija Zdravko Marić kazao je da je glavni razlog donošenja ovoga Zakona što prilikom prijenosa CRD IV Direktive u Zakon o kreditnim institucijama u 2013. godini, članak 103. Direktive kojim se dodatno uređuje ovlast HNB-a pri primjeni supervizorskih mjera na kreditne institucije istih ili sličnih profila rizičnosti nije prenesen, pa Europska komisija od Republike Hrvatske zahtjeva da se članak 103. prenese u važeći Zakon.

Govoreći o novinama koje su propisane Konačnim prijedlogom, ministar Marić je naveo da se uvjeti za procjenu primjerenosti za članstvo u upravi/nadzornom odboru kreditne institucije usklađuju sa Smjernicama o procjeni primjerenosti članova upravljačkog tijela i nositelja ključnih funkcija koje su 26. rujna 2017. usvojili EBA i ESMA te Smjernicama o internom upravljanju koje je usvojila EBA. Novost je da uvjete za odgovarajućim stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvom potrebnim za obavljanje funkcije člana uprave/nadzornog odbora moraju imati i svi članovi uprave/nadzornog odbora zajedno, uz raniji uvjet da te zahtjeve ispunjavaju i pojedinačno (primjerice, članovi uprave/nadzornog ne mogu biti, svi pravnici, iako na pojedinačnoj razini ispunjavaju uvjete).

Ministar je izvijestio i da je dorađen članak koji uređuje obvezu kreditne institucije da obavijesti potrošača o otplati cjelokupnog kredita i informira ga o načinu preuzimanje brisovnog očitovanja i svih drugih instrumenata osiguranja otplaćenog kredita. Novost je da u slučaju kad obvezu po kreditu umjesto dužnika u cijelosti ili djelomično otplati treća osoba, kreditna institucija obavještava dužnika o postojanju prava trećih osoba kao i o daljnjim uvjetima za izdavanje brisovnog očitovanja. Kreditna institucija dužna je na isti način obavijestiti i sve treće osobe (jamce, sudužnike, založne dužnike i sl.) koje su dijelom ili u cijelosti otplatile taj kredit.

Vlada je usvojila Uredbu o izmjenama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji te Uredbu o izmjeni i dopunama Zakona o tržištu kapitala. Također, raspravljena je i Uredba o dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Obrazlažući Uredbu o dopuni Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak podsjetila je da je Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisan način zapošljavanja osoba izabranih u znanstvena, suradnička i stručna zvanja na adekvatna znanstvena, suradnička i stručna radna mjesta.

Člankom 42. stavkom 6. Zakona osobama izabranim u znanstvena, suradnička i stručna zvanja dana je mogućnost da rade na projektima ograničena trajanja, pri čemu se ugovor o radu s takvim osobama zaključuje na određeno vrijeme dok traje projekt ili njegova dionica. Međutim, navedenim stavkom članka 42. nije određena mogućnost sklapanja uzastopnih ugovora na određeno vrijeme u trajanju duljem od ograničenja propisanih Zakonom o radu.

U sustavu znanosti i visokog obrazovanja često postoji potreba sklapanja uzastopnih ugovora zbog samog opsega, ispunjavanja ciljeva, postizanja rezultata i pokazatelja uspješnosti projekta, te se ukazala se potreba da se sa osobama koje rade na projektima ograničenog trajanja, sklapa više uzastopnih ugovora o radu. Upravo se navedenom dopunom članka 42. stavka 6. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u vidu Uredbe o dopuni Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju želi uvesti navedena mogućnost, a s obzirom da Zakon o radu dopušta da se uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme duže od tri godine propiše zakonom.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac predstavila je Uredbu o indeksu razvijenosti, istaknuvši da prijedlogom novog modela izračuna indeksa razvijenosti povećava broj jedinica lokalne samouprave koje imaju status potpomognutog područja. Prema važećem modelu indeksa razvijenosti status potpomognutih područja ima 264 jedinica lokalne samouprave, dok će prema rezultatima novog modela indeksa razvijenosti taj status ostvariti 304 jedinica lokalne samouprave, što predstavlja povećanje od 40. Također, donesena je i Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti.

Vlada je na sjednici donijela i Odluku o dodjeli sredstava žurne pomoći za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda nastalih u 2017. godini u Republici Hrvatskoj, kojom se odobrava dodjela sredstava žurne pomoći za štete nastale na obrtnim sredstvima u poljoprivredi (oštećeni plodovi poljoprivrednih kultura), stambenim objektima fizičkih osoba, komunalnoj i cestovnoj infrastrukturi te za troškove pravnih osoba nastale uslijed obrane od elementarne nepogode, zbrinjavanja stanovništva te zdravstvene zaštite, koje su štete nastale od elementarnih nepogoda olujnog vjetra, orkanske bure, suše, tuče, požara i poplave nastale u 2017. godini. Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da je ukupan iznos sredstava žurne pomoći iznosi 99.513.977,00 kuna te obuhvaća 19 županija, a raspoređuje se na 293 jedinice lokalne samouprave.

Donesena je i Odluka o davanju državnog jamstva u korist kreditodavatelja: Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb, za kreditno zaduženje društva Uljanik plovidba d.d., Pula, u iznosu do 54.189.772,00 USD, po Programu kreditiranja financijskog restrukturiranja po Modelu podjele rizika (MPR).

Obrazlažući Odluku o prestanku važenja Odluke o obavljanju poslova odnosa s javnošću, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek pojasnila je da su se od stupanja na snagu navedene Odluke uvelike promijenjene okolnosti na kojima se ista temelji. Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije, Republici Hrvatskoj su na raspolaganju Europski strukturni i investicijski fondovi, dok se i dalje provode projekti financirani kroz Instrumente predpristupne pomoći te privremeni instrumenti financijske pomoći namijenjeni zemljama članicama u prvim godinama članstva.

Vlada Republike Hrvatske u provođenju programa za mandat 2016.-2020., kao i u izvršavanju temeljnih ciljeva kroz programe, mjere i reforme, stavlja naglasak na aktivno djelovanje svih tijela državne uprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima utjecaj. S tim u vezi, ocjenjuje se nužnim podizanje informiranja javnosti, kao i kvalitetno i učinkovito komuniciranje o politikama, programima i izvršenim zadaćama svih javnopravnih tijela s cjelokupnom javnošću.

Kako bi se unaprijedio proces strateške komunikacije o reformskim procesima koji gradi uzajamne odnose između javnopravnih tijela i javnosti, prije svega građana Republike Hrvatske, ovom Odlukom omogućava se angažiranje poslovnih subjekata koji raspolažu specifičnim znanjima i resursima vezanim za uspostavljanje i održavanje odnosa s javnošću i upravljanja komunikacijama, a sve u cilju bolje dostupnosti i kvalitetnijeg pružanja informacija građanima.

Na kraju, dana je suglasnost na Izmjene i dopune Statuta Hrvatskog centra za razminiranje. Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je da se u odnosu na važeći Statut, mijenja sjedište Podružnice Jug – iz Zadra u Gospić, s obzirom da je Ličko-senjska županija minski najzagađenija. (vlada.hr)