Vlada RH nastavlja s mjerom potpore za isplatu plaća od 4.000,00 kuna, čuvat ćemo svako radno mjesto dok god bude potrebno

Na otvorenom dijelu 30. sjednice Vlade raspravljeno je 19 točaka dnevnog reda, među kojima su Prijedlog zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, Zaključak o podržavanju donošenja Mjera aktivne politike zapošljavanja za 2021. godinu iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Osnovano je i Vijeće za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske u svrhu praćenja i koordinacije provedbe mjera demografske politike iz Programa Vlade.

Beroš: Blagi pad novozaraženih u Hrvatskoj

Na početku je ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio o aktualnom stanju vezanom za koronavirus, kazavši da Hrvatska proteklih tjedan dana bilježi blagi pad novozaraženih od covida-19, no i poručio da nema opuštanja te pozvao građane da uoči Božića odgode obiteljska druženja, proslave i putovanja.

“Bilježimo daljnja smanjenje broja zaraženih, posebno u odnosu na protekli tjedan kada smo imali najveće brojeve i pred dva tjedna kada smo imali drugi najveći broj do danas”, kazao je Beroš.

Pritisak na bolnički sustav i dalje usporeno raste te se po posljednjim službenim podacima na bolničkom liječenju nalazi 2907 osoba, od kojih je 294 na respiratoru.

Među zdravstvenim djelatnicima je 1376 aktivnih slučajeva te 806 slučajeva samoizolacije. Ozdravila su 9253 zdravstvena radnika.

U KBC-u Zagreb, KB-u Dubrava te Specijalnoj bolnici za plućne bolesti osiguravaju se dodatni kapaciteti za prijem pacijenata, a to  je zatraženo i od ostalih bolnica u Zagrebu.

Jučer je počela primopredaja 70 High Flow ventilatora koji će u iduća dva dana biti isporučeni u zdravstvene ustanove diljem Hrvatske.

Beroš je najavio i da će danas u Ministarstvu zdravstva biti održati sastanak s četiri udruge obiteljskih liječnika o organizaciji cijepljenja protiv covida-19.

Izvijestio je i da je počelo testiranje brzim antigenskim testovima u domovima za starije i nemoćne. U prvom tjednu testirano je 1663 djelatnika i 1598 korisnika, a pozitivan rezultat utvrđen je kod 18,2 posto testiranih korisnika smještaja i 2,3 posto testiranih djelatnika.

“Živote mogu sačuvati isključivo epidemiološke mjere koje se provode i poštuju. Nema poboljšanja epidemiološke situacije bez osobne odgovornosti. Uz cjepivo, to je jedina provjerena formula za željeni ishod”, zaključno je poručio ministar zdravstva Vili Beroš.

Božinović: 81 kršenje samoizolacije, tri kaznena djela širenja zaraze

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je kako je od posljednje vladine sjednice utvrđeno 81 kršenje mjere samoizolacije te su evidentirana i tri kaznena djela širenja i prenošenja zarazne bolesti.

“Policijski službenici proveli su nadzor nad ukupno 7044 objekata, u jednom objektu utvrđeno je kršenje mjera odluka stožera. Temeljem zaprimljenih dojava utvrđeno je 81 kršenje mjere samoizolacije. Bit će podnijeti prekršajni nalozi. Evidentirana su tri kaznena djela zbog širenja i prenošenja zarazne bolesti”, rekao je Božinović.

Izvijestio je da su inspektori ravnateljstva Civilne zaštite od zadnje sjednice Vlade izvršili ukupno 985 nadzora poslovnih subjekata i javnih okupljanja te su izdali 12 usmenih upozorenja.

“Pripadnici Državne intervencijske postrojbe su proveli 485 nadzora, utvrđeno je 113 nepravilnosti, na licu mjesta je otklonjeno njih 76. Na daljnje postupanje je upućeno 37 službenih zabilješki koje su se odnosile na kršenje mjera”, kazao je Božinović.

Dodao je kako su operativne službe nastavile s opremanjem zdravstvenih ustanova, čiji su primatelji i ustanove socijalne skrbi s područja grada Zagreba i svih županija.

“U logističkim centrima ima 10,3 milijuna različitih artikala, znači nekih 760 tona zaštitne opreme. Ravnateljstvo je zaprimilo 70 uređaja za ventilaciju, dakle neinvazivnih respiratora koji su distribuirani medicinskim ustanovama. Također je planirana isporuka 33.000 komada FFP3 zaštitnih maski prema medicinskim ustanovama, a do kraja ovog tjedna isporuka još 100.000 tih maski”, zaključio je Božinović.

Pravna sigurnost za civilne stradalnike iz Domovinskog rata

Vlada je Saboru uputila Prijedlog zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata. “Pravnu sigurnost koju smo pružili hrvatskim braniteljima želimo pružiti i civilnim stradalnicima. To je svakako dug naše države prema nevinim žrtvama iz Domovinskog rata”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved predstavljajući zakon.

Prava civilnih stradalnika Domovinskog rata trenutno su regulirana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata iz 1992. godine, koji je do sada mijenjan čak 12 puta.

“Prema postojećem zakonu prava trenutno ostvaruje 1884 civilna stradalnika iz Domovinskog rata te 145 članova obitelji poginulih civila i unatoč tim brojnim izmjenama zakona i dalje mnogi nisu obuhvaćeni, a prava nisu prilagođena njihovim potrebama”, rekao je Medved obrazlažući razloge predlaganja novoga zakona.

Njime se definira pojam civilnog stradalnika iz Domovinskog rata tako da će prava moći ostvariti i stradalnici koji to nisu mogli po važećem zakonu.

“Zakon  će obuhvatiti i civile stradale uslijed eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava ili uporabe vatrenog oružja  u razdoblju od 17. kolovoza 1990. godine do 30. lipnja 1996. godine”, rekao je Medved.

Omogućit će se i ostvarivanje prava članovima obitelji nestalih civila u Domovinskome ratu i prije nego što proglase svoje članove obitelji umrlima, otvorit će se rok za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata po osnovu bolesti, uspostavit će se evidencija civilnih stradalnika, a predviđene su i mjere za poboljšanje socioekonomskog položaja korisnika.

“Prava mogu ostvariti državljani Republike Hrvatske, ali i strani državljani uz uvjet da su u trenutku stradanja imali prebivalište u Hrvatskoj”, istaknuo je Medved.

Procijenjeni broj novih korisnika statusnih prava temeljem ovog novog zakona je oko 2500, a novac je siguran u proračun, prema projekcijama za iduću godinu u iznosu od 30 milijuna kuna.

Hrvatskom saboru upućen je i Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite, kojima se pravilno implementira dijela EU Direktive o kontroli i opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari.

Osnovano Vijeće za demografsku revitalizaciju

U svrhu praćenja i koordinacije provedbe mjera demografske politike iz Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2020.-2024., Vlada je donijela Odluku o osnivanju Vijeća za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske.

Vijeće je stručno i koordinativno tijelo Vlade čija je zadaća davanje prijedloga i preporuka iz područja demografske politike te praćenje provedbe mjera demografske politike, a odlukom se uređuje sastav Vijeća, pri čemu je predsjedavatelj Vijeća predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Razlika je, u odnosu na prethodni sastav Vijeća za demografsku revitalizaciju, koje je osnovano 2017., da je proširen krug članova Vijeća, na način da su u sastav Vijeća uključeni i Ministarstvo turizma i sporta, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje

U sastav Vijeća imenuju se čelnici tijela navedenih u odluci te se članove Vijeća zadužuje imenovati svoje zamjenike iz redova dužnosnika ili zamjenika čelnika, a djelovanje Vijeća usmjereno je stvaranju održivih uvjeta za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske, odnosno usmjeravanju mjera za razvoj i obnovu stanovništva koje podrazumijevaju uključenost svih dionika iz područja socijalne, gospodarske, stambene, obrazovne, pravne, financijske, porezne i drugih politika.

Vlada do sada isplatila 7,7 milijardi kuna za plaće radnika

Vlada je podržala donošenje Mjera aktivne politike zapošljavanja za 2021. godinu  koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje u skladu s kretanjima na tržištu rada i potrebama gospodarstva.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović rekao je da je Vladina aktivna politika zapošljavanja izrazito usmjerena na povećanje konkurentnosti radne snage i ukupne ekonomije.

U svome uvodnom obraćanju predsjednik Vlade podsjetio je da je Vlada do sada u 2020. isplatila 7,7 milijardi kuna za plaće radnika u privatnom sektoru i to za više od 600 tisuća radnika i puno više od sto tisuća poslodavaca.

Radi sigurnosti i planiranja u privatnom sektoru, premijer Plenković najavio je da Vlada nastavlja s mjerom potpore za isplatu plaća od 4.000 kuna u djelatnostima koje su pogođene zbog koronavirusa i gdje je trenutno onemogućen rad.

U te mjere, dodao je, za siječanj i veljaču investirat će se više od 500 milijuna kuna, a sredstva su osigurana već kroz Hrvatski zavod za zapošljavanje.

U dogovoru sa socijalnim partnerima Vlada će ažurirati i mjeru skraćenog radnog vremena za sve koji zbog objektivnih okolnosti ne mogu postići maksimalan angažman i efikasnost vlastitih radnika, rekao je predsjednik Vlade.

“Nastavit ćemo čuvati svako radno mjesto dok god to bude potrebno, kako bismo krizu prebrodili zajedno te spremni i konkurentni dočekali završetak pandemije”, naglasio je premijer Plenković.

HŽ Cargu 50 milijuna kuna državne potpore

Predstavljajući Odluku o odobrenju državne potpore za sanaciju društva HŽ Cargo d.o.o., ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je kako se HŽ Cargo javio Ministarstvu sa zahtjevom za hitnu pomoć, s obzirom da mu je bitno narušena likvidnost te neće moći ispunjavati poslovne obveze u idućem razdoblju.

Državna potpora HŽ Cargu od 50 milijuna kuna namijenjena je sanaciji te obvezuje HŽ Cargo na donošenje nužnih mjera plana kriznog upravljanja i plana restrukturiranja.

Potpora se provodi kao zajam s rokom povrata od šest mjeseci s redovnom kamatnom stopom u visini od jedan posto godišnje. Odluka, kazao je Butković,  predstavlja akt na temelju kojeg se dodjeljuje potpora, a  kako je utvrđeno u Smjernicama o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u poteškoćama.

HŽ Cargo, istaknuo je ministar, već provodi mjere financijske konsolidacije, optimizacije poslovanja, te su do sada provedenim mjerama značajno smanjeni troškovi poslovanja.

Pokrenut će se postupak davanja koncesije za nautičku luku Porto Baroš

Vlada je obaviještena o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – luke nautičkog turizma Porto Baroš na dijelu k.o. Stari Grad, u Rijeci, a ministar Oleg Butković istaknuo je kako je to trenutno najveća investicija u nautički turizam.

Riječ je koncesiji na prostor ukupne površine 105.897 metara kvadratnih, a koncesija će se dati na 30 godina.

Ministar Butković izvijestio je da su se Ministarstvo, Lučka uprava Rijeka i Grad Rijeka usluglasili da se područje luke Baroš, koje je pripadalo području Luke Rijeka i do sada je korišteno kao skladišni i prostor za privez raznih brodova, sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji prenamjeni u luku nautičkog turzima. To je područje, inače, Vlada odlukom s kraja svibnja ove godine izuzela iz područja Luke Rijeka.

Nautička luka Porto Baroš planirana je s kapacitetotm od 500 vezova pa je, sukladno propisima, određena kao luka posebne namjene od značaja za Republiku Hrvatsku te je Vlada nadležna za davanje koncesije za njenu izgradnju i gospodarsko korištenje.

Početni iznos stalnog dijela koncesijske naknade iznosi pet kuna po metru kvadratnom zauzetog pomorskog dobra, s time da će se iznos stalnog dijela nakon petnaeste godine povećavati svakih pet godina za dvije kune po metru kvadratnom. Početni iznos promjenjivog dijela koncesijske naknade iznosi četiri posto prihoda ostvarenog na koncesioniranom području, umanjeno za nabavnu vrijednost naftnih derivata.

“Procijenjena vrijednost predmetne koncesije iznosi oko 1,2 milijarde kuna i ovo predstavlja trenutno najveću investiciju u nautički turizam”, rekao je Butković.

Najavio je da će se po donošenju obavijesti o namjeri davanja koncesije ići u javno prikupljanje ponuda, po odabiru najpovojnijeg ponuditelja izraditi prijedlog odluke o dodjeli koncesije, nakon čega će se i potpisati ugovor za tu koncesiju.

Prije sklapanja ugovora, napomenuo je, potrebno je još ishoditi lokacijsku dozvolu.

Koncesija za uzgoj do 500 tona tuna godišnje

Vlada je obaviještena i o davanju koncesije u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra radi obavljanja djelatnosti uzgoja tune i obavljanja turističko-edukacijske djelatnosti u akvatoriju Iškog kanala, a vrijednost te koncesije procijenjena je na 510 milijuna kuna.

Riječ je inicijativi tvrtke Kali tuna d.o.o. za pokretanje postupka dodjele te koncesije na površini od 210 tisuća kvadratnih metara, na lokaciji između otočića Fulija i Kudica u Iškom kanalu. Koncesija bi se dala na 20 godina, a u svrhu uzgoja tune kapaciteta do 500 tona godišnje.

Uz to, predviđeno je i obavljanje turističko-edukacijske djelatnosti na jednom od uzgojnih kaveza, kojemu će moći pristupiti i posjetitelji.

Prema obrazloženju odluke, s obzirom da je tvrtka Kali tuna ishodila lokacijsku dozvolu, ako njena ponuda na natječaju ne bude izabrana kao najpovoljnija, odabrani će joj ponuditelj trebati nadoknaditi trošak ishođenja lokacijske dozvole od 55.750 kuna.

Inače, tvrtku Kali tuna su u Kalima, na otoku Ugljanu, 1996. godine utemeljili hrvatski povratnici iz Australije, a od 2015. je u vlasništvu japanske kompanije J Trading Inc.

Vlada neće koristiti svoja pravo prvokupa

Vlada se suglasila i s dodatkom ugovoru o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika za istražni prostor Sava 9 (SA-09), sukladno čemu će tvrtka koja ima dozvolu za to, kanadski Vermilion prenijeti 50 posto prava i obveza iz dozvole na tvrtku Nafta Exploration.

U lipnju 2016. godine je Vlada s tvrtkom Vermilion Zagreb Exploration d.o.o. sklopila ugovor o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika za istražni prostor SA-09.

Vermilion je u tom istražnom prostoru započeo istražne radove iz druge istražne faze, a Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja se obratilo s namjerom prijenosa 50 posto prava obveza iz dozvole na tvrtku Nafta Exploration. No, za to treba odobrenje s obzirom da država u slučaju prijenosa takvih prava ima pravo prvokupa investitorovog udjela, pod uvjetima koji nisu nepovoljniji od komercijalnih uvjeta ponuđenih od strane potencijalnog preuzimatelja.

Komercijalni uvjeti koje je predložila tvrtka Nafta Exploration uključuju radne obveze druge faze istražnog razdoblja, i to financiranje izrade jedne istražne bušotine u stopostotnom iznosu, pri čemu je maksimalan iznos koji plaća 3,5 milijuna eura, uz mogućnost izrade druge bušotine što je ulaganje od dva milijuna eura te seizmičkog snimanja s ulaganjem do 2,5 milijuna eura.

S obzirom na te komercijalne uvjete koji je Nafta Exploration ponudio, Vlada neće koristiti svoja pravo prvokupa stjecanja udjela u pravima i obvezama iz dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na prostoru Sava 9 te je suglasna s prijenosom, objasnio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Inače, prema podacima iz sudskog registra tvrtka Nafta Exploration osnovana je krajem prošle godine, a osnivač joj je tvrtka Nafta International, sa sjedištem u Nizozemskoj.  (vlada.gov.hr)