Proizvodite nešto i želite potporu? Morat ćete dokazati što i koliko, traži se evidencija svake litre, grla, kilograma…

Poljoprivrednici će dizati proizvodnost po površini i po životinji i pravdat će to odgovarajućim računima i evidencijama ili će ostati bez dijela potpora – iščitava se to iz novoga prijedloga izmjena postojećih proizvodno vezanih potpora (PVP) iz Programa izravnih plaćanja te Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore, kojima Hrvatska, a i druge članice EU (osim Njemačke), nastoje povećati učinkovitost u smjeru samodostatnosti i prehrambene sigurnosti, piše Večernji.hr.

“Dobrovoljne” proizvodno-vezane potpore EK, zapravo, opušta samo u iznimnim slučajevima da poljoprivrednici ne odustanu od određenih proizvodnji, čime bi se ugrozili lanci opskrbe ili povezana tržišta. U nas se one, primjerice, odnose na krave u proizvodnji mlijeka, ovce i koze, voće, povrće, šećernu repu, krmno-proteinske usjeve… No očito ne daju zadovoljavajuće rezultate. I po produktivnosti i prihodu na začelju smo EU – pa će se one ispod prosjeka na to “poticati” novim pravilima, koja bi u roku mjesec-dva trebala stupiti na snagu.

Tov sa 120 i na 250 dana

Za krave u proizvodnji mlijeka uvjet za proizvodno-vezanu potporu bio je 3500 litara po grlu – po novome 4310 litara. Gospodarstva koja mlijeko ili mliječne proizvode sama stavljaju u javnu potrošnju morat će voditi evidenciju o proizvedenim količinama. Kod tovne junadi produljuje se uvjet minimalnog obveznog tova sa 120 dana na 180 dana za ženska i 250 dana za muška grla. Kad su u pitanju janjci koji s gospodarstava nerijetko netragom nestaju, najmanje 200.000 komada godišnje, povećan je indeks janjenja s 0,6 na 0,8, a isto vrijedi i za jarad.

Minimalna površina za PVP kod povrća je pola hektara, a najviše 10 ha, s time da rajčice treba proizvesti minimalno 80 t/ha, brokule 5, cvjetače, špinata, graha 10, patlidžana, peršina 15, blitve, kelja, luka 20, češnjaka 7 t/ha… Izuzetak je  salata gdje se na pola hektara može sijati i kombinacija endivije, matovilca, radiča, rikule, a traženi urod je 9 t/ha. Proizvodnju poljoprivrednik mora dokazati računom, otkupnim blokom ili Evidencijom o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda te imati policu osiguranja za nasade i kulture za koje se traži PVP.

Raste potpora za duhan

Oraha i lijeske moraju biti zasađena minimalno 2 ha, jabuka i krušaka 1 ha, bresaka i/ili nektarina, marelica, trešanja, lubenica 0,5 ha, a mandarina, nara, jagoda, smokava… 0,25 ha. I kod voća se uvjetuje minimalna proizvodnja, jagoda 10 t/ha, jabuka i mandarina 30, oraha, lješnjaka i badema u ljusci pola tone… te polica osiguranja. Šećerne repe traži se minimalno 50 t/ha, za sve krmne proteinske usjeve najmanje dva uvjetna grla po hektaru (do sada samo pod sojom). Kod osjetljivih sektora poput duhana Virginia potpora se diže s 5,25 na 6,25 kuna/kg.

Samo za potpore u osjetljivim sektorima u 2021. je planirano 121 mil. kuna, no nisu svi poljoprivrednici i poljoprivredne udruge zadovoljni. Predsjednik Udruge OPG-a Život Robert Hadžić kaže kako je upitno koliko će se malih proizvođača uklopiti u nove PVP.

– Represivni sustav u nas je mnoge natjerao na bijeg u sivu zonu, a njihovi kolege u drugim EU zemljama nisu vezani ni za količine ni za površine – kaže.

Predsjednik udruge Baby Beef Darko Celovec zadovoljan je jer će na taj način uvozna grla teladi (jer svojih nemamo) dulje toviti u Hrvatskoj. Nada se samo da se nova uredba neće primjenjivati retrogradno, od 1. siječnja, jer  tada oni koji su tovili junad po starim pravilima, do 120 dana, neće dobiti potpore.

Vjekoslav Budenec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, uvjeren je kako je novi sustav PVP-a dobar, ali ne i ograničenje PVP-a na 10 ha jer nijednog povrća nemamo dovoljno.

– Dosad se za PVP prijavljivala samo površina. No mnoge nikad nitko nije pitao jesu li na njoj nešto i proizveli, ili pomiješali i susjedovo i uvozno i prodali to kao svoje. Ako se potpora već zove proizvodno vezana, zašto se ne bi uvjetovale količine, samo što treba paziti i na prekupce i preprodavače, deklaracije i sljedivost – rekao je Budanec.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže da je prijedlog nastao u dijalogu sa sektorskim udruženjima. U okviru ZPP-a plaćanja nije moguće vezati za kilogram ili za cijenu, no određene zahtjeve u pogledu dokazive proizvodnje jest – što je trebalo i 2014.

– Vezanje PVP-a za minimalne prinose ili održive pokazatelje u stočarstvu je prirodno i poželjno. Nadalje, ograničili smo maksimalne površine i tako pomažemo nerijetko zaboravljenom, a najpotentnijem dijelu male i srednje poljoprivrede – rekla je. (vecernji.hr, Fotografija/Ilustracija: Kristijan Toplak)