Ovogodišnji Dani romske kulture započeli književnom večeri u Savezu Roma “Kali Sara”
Ovogodišnji Dani romske kulture, Svjetski dan romskog jezika 2021 započeli su književnom večeri u Savezu Roma u RH “KALI SARA” i promocijom knjige “Romanipe – Iz sjene na svjetlo”. Na ideju za nastajanje ove knjige došle su njezine urednice i autorice prve priče Svijet ‘živih’ priča, članice redakcije portala i časopisa Phralipen od samog osnutka, Maja Grubišić i Selma Pezerović.
Kako kazuju u uvodnoj priči, u svojem višegodišnjem radu na promicanju romske povijesti, kulture, jezika i glazbe oduvijek su ih najviše inspirirale žive priče ljudi koji usprkos teškim životnim situacijama ustraju u tome da svoj život i život svojih sunarodnjaka učine sigurnijim, kvalitetnijim i sretnijim, što ih je također nagnalo i da preispitaju vlastita uvjerenja i stremljenja. Stoga, zamisao za objedinjavanje ovih motivirajućih narativno-novinarskih priča pripadnika i pripadnica romske nacionalne manjine javila im se vrlo spontano, potaknuta željom da ih podijele s javnosti.
S ciljem postizanja što šire čitalačke publike, ove kratke pripovijesti izvorno su napisane na hrvatskom jeziku te prevedene na engleski i romski. U njima se iznose prisjećanja protagonista na njima značajne prošle događaje koje su ispisivanjem na stranicama ove knjige iznijeli na svjetlo reflektora uperenih na hrabrost u najtežim trenucima. Čitajući ih možete doznati o književnom stvaralaštvu Alije Krasnićija koji je doprinio popularizaciji proznih i pjesničkih djela na romskom jeziku, o dubokoj tuzi i nostalgiji za domom Hedine Tahirović Sijerčić dok u tuđini pokušava pronaći smisao, pitajući se hoće li ikada pobjeći od sudbine nekoga tko je podcijenjen, o putovanjima kroz koje Orhan Galjuš, novinar i urednik, ostvaruje svoju životnu misiju, o pokretanju internetskog radija Vedrane Šajn u koji je uložila sav svoj miraz te o procesu nastajanja prvog Romsko-hrvatskog i hrvatsko-romskog rječnika Veljka Kajtazija kao pisanog zaloga za budućnost romskog naroda.
Nadalje, možete saznati o djetinjstvu profesionalnog glumca Neđe Osmana koje je obilježilo saznanje da je Cigan proizašlo iz percepcije drugih, o mislima i emocijama Edisa Galushija prilikom njegova izvođenja autorske monodrame na romskom jeziku Panta Rei, o portretu Šaipa Jusufa nastalom na temelju sjećanja Mirdite Saliu, o epizodi iz djetinjstva Elvisa Kralja koja ga je potaknula na dublje istraživanje o identitetu i povijesti njegova naroda te hladnoj zimskoj večeri u klubu Narodnog kazališta u Beogradu koja je opernoj divi Nataši Tasić Knežević odredila profesionalnu budućnost.
Uranjanjem u reminiscencije protagonista s kojima ćete se upoznati u ovoj knjizi zasigurno ćete se duhovno obogatiti jer čitajući o njima zapravo otkrivate istinu o sebi i društvu. Temeljna zamisao urednica koja povezuje sve ove tematski šarolike priče vrlo je jednostavna, potaknuti produbljivanje društvene empatije s ciljem propagiranja mirnog suživota i zajedništva, pa se tako dijeljenjem ovih priča povezuju oni koji žive u jednoj sobi s onima koji žive u megalomanskim zgradama. O kakvoj je sobi riječ možete saznati već iz predgovora Priče iz života u jednoj sobi Ljatifa Demira te sami zaključiti nije li zapravo cijeli svijet naša jedna soba. (www.icv.hr, vš; Fotografije: Vedrana Šajn)
