U Gradskom muzeju u Virovitici, 28 autora se predstavilo na godišnjoj izložbi Likovnog kluba Nikola Trick
U virovitičkom Gradskom muzeju, Likovni klub Nikola Trick predstavio još jednom godišnjom izložbom. Na izložbi koju je otvorio gradonačelnik Ivica Kirin svoje radove izložilo je 28 autora koji su se publici predstavili različitim motivima i tehnikama. Prisutnima se je obratio i predsjednik Lik-a Nikola Trick Igor Fućkar koji se je zahvalio svima koji su pomogli u realizaciji ove izložbe.Za izniman ugođaj pobrinuli su se i Nikola Tomaić ( učenik 2 raz. srednje Glazbene škole Jan Vlašimsky) i njegova nastavnica Svetlana Relić. Uvod u izložbu dala je ravnateljica Gradskog muzeja Virovitica Mihaela Kulej.koja je naglasila da je svaka izložba povodom Nikolinja tematski slobodna u rasponu od pejzaža, veduta do mrtvih priroda preko organskih i geometrijskih apstrakcija, pa sve do stripa.
Pejzažisti su se i ovog puta, odlučili za različite pristupe. Za akademski pristup odlučili su se autori koji pokušavaju realno dočarati svijet oko sebe i njihov doživljaj istoga (Poslek, Kukavica, Drimal, Vidak). Autorica Čurik poigrala se snažnim bojama dodatno naglašenim odsječenim potezom, a Đeri je u svom impresionističkom bajkovitom djelu obogatila likovnost nježnošću.
Mnogi autori odlučili su se za naglašeno cvjetni motiv (Trick, Lulić-Prpić, Stanešić, Crnogaj, Sokolovska Đeri, Grlica, Čurković, Ivanušić) dovedeni u formu naturalističkog ili realnog prikaza. Upravo takvi motivi su, uz pejzaže, na neki način i zaštitni znak svakog likovnog kluba, a ove godine su zaštitni znak i virovitičkog LIK-a. Tu se posebno ističe batik autorice Marčete Gregorić koji iako nazivom djela ne ulazi u ovu kategoriju, no samim djelom ipak djelomično pokriva i dio tzv. mrtve prirode s motivom cvijeta kao i vedute. Pravi predstavnik motivske mrtve prirode je i ove godine Tomaić u svom klasično kompozicijsko-kolorističkom izričaju.
Motivom veduta pozabavili su se autori Lulić, Bačić, Šolc i Blaževski uglavnom po principu klasičnog realizma uvjetovanog geometrijskom kompozicijom. No svojim kolorističko-ekspresionističkim pristupom naglašenih odnosa svjetla i sjene ističe se autorica Lulić, a tehnikom fotografije autor Švenda.
U području apstrakcije organske (Bernarda Idžojtić, Matovina, Fučkar) i geometrijske (Bukvić, Špegelj) svake godine imamo sve više autora. I na kraju treba posebno istaknuti i dva autora koja su se istaknula motivom (Fijala), odnosno temom motivom i pristupom (Roko Idžojtić). Autorica Fijala impresivno predstavlja patnju raspetog Krista kroz dijagonalnu kompoziciju i prigušeni kolorizam, dok je Roko u svom svijetu stripa kroz fino sjenčanje i bogatstvo prizora razrađenih likovnim elementima ostvario zavidno djelo. (www.virovitica.hr)
