U Tehnološko inovacijskom centru u Virovitici, održano je predavanje o varoozi i klimatskim promjenama te kako im se pčelari trebaju prilagoditi

Udruga pčelara Virovitica, u Tehnološko inovacijskom centru u Virovitici, organizirala je edukativno predavanje za svoje članove koje su održali profesori s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku Zlatko Puškadija i Marin Kovačić.

Na predavanju su bile istaknute dvije važne teme, ona o utjecaju klimatskih promjena na pčelinju zajednicu, odnosno kako pčelari mogu smanjiti taj negativni utjecaj, te o učestaloj bolesti u pčelinjacima koja se javlja svake godine – varoozi.

• Svjesni smo da na vrijeme utjecati ne možemo, ali pravilnim načinom možemo dosta učiniti poboljšanje učinkovitost i vitalnost pčelinjih zajednica kako bi tako mogle osigurati stabilnu proizvodnju i u ovakvim ekstremnim klimatskim prilikama kakvima smo svjedoci već duži niz godina. Tako možemo u konačnici poboljšati svoje gospodarske učinke i konkurirati na tržištu – napomenuo je Zlatko Puškadija koji je tijekom predavanja podsjetio pčelare na jednu nezaobilaznu mjeru, a riječ je o stimulativnoj prihrani pčelinjih zajednica.
• Naime još mnogi pčelari misle da je prihranjivanje isključivo u službi nadomjeska hrane za pčele, no radi se o nečem sasvim drugom. Pravodobna i redovna stimulativna prihrana pčela, koja se većinom obavlja šećerno-mednim pogačama, ostavlja dojam kod pčelinje matice da u prirodi ima dovoljno hrane, te se aktivnost u pčelinjoj zajednici nastavlja, a leglo se znatno može povećati. I sami znamo da je za dobivanje meda potrebno što više pčela u zajednici, a pravilnom prihranom to ćemo i dobiti – upozorio je Zlatko Puškadija ističući pravovremenu ljetnu prihranu pčelinjih zajednica kao najvažniji početni korak za rezultate koji će se pokazati tijekom proljeća naredne godine.
• Ljeto je gotovo početak nove pčelinje sezone kada je potrebno osigurati što više legla što će omogućiti razvoj zimskih dugoživećih pčela, više pčela u zimskom klupku, a i više pčela i više legla u proljeće što će rezultirati bržim proljetnim razvojem i boljim iskorištavanjem proljetnih paša – obrazložio je profesor Puškadija još jednom istaknuvši posljedice propusta stimulativne prihrane.
• Iako je evidentno da najviše propusta čine pčelari hobisti s malim pčelinjacima i malim iskustvom u pčelarenju, što im u konačnici donosi i dvostruko veću pčelinju zimsku smrtnost, u usporedbi s profesionalnim pčelarima koji s tim nemaju problema, nije zgorega ponoviti da ako nije izvršena pravovremena stimulativna ljetna prihrana, proljetni razvoj pčelinje zajednice teći će usporeno bez obzira na kasnozimsku prihranu – naglasio je Zlatko Puškadija.

U drugom dijelu predavanja profesor Marin Kovačić govorio je o nametničkoj bolesti pčela varoozi uzrokovanoj grinjom Varooa destructor.

• Ovdje se ne radi o novoj bolesti, ona je svoj zamah dobila upravo početkom klimatskih promjena, no ne pogađa jednako sve dijelove Hrvatske. Najveće štete pričinila je u gorskim i južnim dijelovima, a što se Virovitičko-podravske županije tiče, stanje nije alarmantno, no u svakom slučaju važno je usvojiti novi pristup koji je ekološki prihvatljiviji, ali isto tako i jeftiniji. Njime se pojačava vitalnost pčelinjih zajednica i bolest varooza drži pod kontrolom. Stoga je neophodno redovito provoditi nadziranje i kontrolu pčelinjih zajednica te po potrebi provoditi dijagnostiku i planirati suzbijanje varooze tretiranjem pčelinjih zajednica primjenom propisanih agrotehničkih radnji – rekao je između ostalog profesor Marin Kovačić. (www.icv.hr, bs; foto: B. Sokele)