„Održivi razvoj i ekološka poljoprivreda“ u TIC-u: Predstavljene nove prilike za domaće proizvođače

U Tehnološko-inovacijskom centru (TIC) u Virovitici, u srijedu je, u organizaciji Regionalnog centra kompetentnosti „Panonica”, te u suradnji s partnerom, Srednjom školom Stjepana Sulimanca iz Pitomače, održana konferencija na temu „Održivi razvoj i ekološka proizvodnja“.

• Održivi razvoj temelji se na ideji da razvoj ne smije ugrožavati budućnost sljedećih naraštaja trošenjem neobnovljivih izvora i dugoročnim devastiranjem i zagađivanjem okoliša. Osnovni je cilj osigurati održivo korištenje prirodnih izvora na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Riječ je o modelu održivosti koji stavlja naglasak na vođenje razvojne politike uz maksimalnu primjenu znanstvenih dostignuća i novih tehnologija u cilju zaštite prirode i očuvanja okoliša – rečeno je između ostalog u uvodu u kom su projekte u ime organizatora predstavili ravnateljica Panonice Marija Mršo Rajić i ravnatelj Srednje škole Stjepana Sulimanca Pitomača Marko Marić.

O ovim važnim temama govorili su predavači iz Hrvatske, ali i van granica naše države. Tako je predavanje o Održivom razvoju i suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji održao Cosmin Salasan sa Sveučilišta za biosistematske znanosti u Temišvaru u Rumunjskoj, a njegova kolegica Carmen Simona govorila je o koristi i ograničenjima ekološke poljoprivrede.

O proizvodnji i tržištu ekološke poljoprivrede u RH govorio je Damir Kovačić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je napomenuo da se u Hrvatskoj ekološka proizvodnja trenutno najviše očituje u tri segmenta.

• Ekološka proizvodnja trenutno je najzastupljenija na krškim pašnjacima i livadama u kontinentalnom dijelu Hrvatske radi proizvodnje zelene krme. Nakon toga dolaze oranične kulture te proizvodnja voća i povrća. Kada govorimo o ovom potonjem, za sada je to relativno skromno. Postoji potražnja na tržištu, no ona je usko vezana za kupovnu moć stanovništva, a trenutno najveću potrošnju po stanovniku ima Danska koja ima 380 eura per capita po stanovniku godišnje, dok je u Hrvatskoj ta brojka oko 25 eura. Očekujemo stoga da će s rastom kupovne moći porasti i potrošnja ekoloških proizvoda. Mi smo dio EU koja se u svom Zelenom planu opredijelila za Održivi razvoj gdje ključnu ulogu ima upravo ekološka proizvodnja i mislim da nije upitno da će važnost i značaj iste svake godine sve više rasti i u Hrvatskoj – naglasio je Damir Kovačić.

Na ovoj konferenciji bio je nazočan i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu VPŽ Bojan Mijok naglasivši da je VPŽ poljoprivredno orijentirana županija u kojoj je ekološka proizvodnja nositelj održivog razvoja.

• Ponosni smo na ekološku proizvodnju, u čemu smo prepoznati u cijeloj Europi. Prvenstveno je riječ o ljekovitom bilju, koje čini 80 posto ukupne količine u Hrvatskoj. Također ekološki proizvodimo i trajne nasade, a vjerujem da ćemo s vremenom još dosta učiniti po tom planu i dodatno učvrstiti tu granu proizvodnje – rekao je Bojan Mijok.

O mjerama za poticanje održive poljoprivrede govorila je i voditeljica Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede RH Ana-Marija Čajkulić, koja je pritom naglasila mjere koje se kroz zajedničku poljoprivrednu politiku provode od 2023. do 2027. godine.

• Te mjere se tiču poljoprivredne proizvodnje općenito s naglaskom na ekološku proizvodnju. Radi se o mjerama koje služe zaštiti prirode, ljudi i životinja te očuvanju biološke raznolikosti. No da bi sve to zaživjelo, potrebna je duga prilagodba, ne samo poljoprivrednika nego i proizvođača gnojiva i zaštitnih sredstava jer poljoprivrednik mora imati široku paletu proizvoda koji se smiju koristiti u ekološkoj proizvodnji. Trenutno nije takva praksa, a tome se valja što prije prilagoditi – upozorila je Ana-Marija Čajkulić.

Jedan od onih poljoprivrednika u VPŽ koji se bavi ekološkom proizvodnjom je i Miroslav Slaviček, vlasnik OPG-a Chresno iz Male Črešnjevice, koji osim uzgoja loze, ekološki uzgaja i druge kulture.

• Trenutno imamo 4 hektara ekološkog vinograda, oko dva hektara oraha, i toliko žitarica, kao i šume. Razlika između konvencionalne i ekološke proizvodnje je u tome da se više pozornosti posvećuje samoj zemlji i prirodi općenito, s ciljem da traje i dalje i donosi plodove. Posao je mukotrpniji, ulaganja su veća, ali se u konačnici isplati, a kupci to znaju prepoznati – rekao nam je.

Uz organizatore ove konferencije, konferenciju na kojoj su uz poljoprivrednike bili nazočni i predstavnici raznih institucija s područja VPŽ kao i predstavnici lokalne samouprave, načelnici općina Špišić Bukovica i Gradina, Hrvoje Miler i Josip Vučemilović Jurić, pozdravila je i pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i demografiju Martina Bunić koja je pri tom istakla zadovoljstvo činjenicom da je upravo Srednja škola Stjepana Sulimanca iz Pitomače usmjerena ka poljoprivrednoj proizvodnji s naglaskom na ekološku proizvodnju.

• Vjerujemo da će zahvaljujući tome doći do obrazovanja sve većeg broja mladih ljudi koji se žele baviti poljoprivredom, s težištem na ekološku proizvodnju, kako bi sa svojim proizvodima u budućnosti mogli biti konkurentni na domaćem i stranom tržištu – napomenula je Martina Bunić. (www.icv.hr, Fotografije: Bruno Sokele)