Prošle godine u školu za frizere i mehatroničare bilo teže “upasti“ nego u gimnazije, Bunić: Strukovno obrazovanje se razvija i učenici pokazuju sve veći interes za pojedina zanimanja

Reforma strukovnih obrazovanja aktualna je tema u školstvu, pogotovo jer iz godine u godinu ima zanimanja za koje se odlučuje sve manje učenika, dok se za neke smjerove traži i „klupa više“. Škole s područja Virovitičko-podravske županije zabilježile su tako zanimljivu statistiku, da su smjerove poput frizera, medicinskog tehničara ili mehatroničara u novoj školskoj godini upisivali sami odlikaši, pa se među roditeljima i djecom stvorila percepcija da je teže „upasti“ u frizere i „strukovnjake“ (zajednički naziv za strukovna i obrtnička zanimanja, struku, op.a.) nego u neku od gimnazija.

Da su ta dva zanimanja pravi hit među učenicima, potvrdila nam je i Martina Bunić, županijska pročelnica za obrazovanje i demografiju, s kojom smo razgovarali o stanju, novitetima i planovima u školstvu na našem području.

“Da, prošle godine bio je velik pritisak izvrsnih učenica na smjer frizer, pa su uz Industrijsko-obrtničko školu u Virovitici odlične rezultate, upise kakve nisu postigli u posljednjih deset godina, ostvarili i u Industrijsko-obrtničkoj školi u Slatini. Interes je bio velik za zanimanje mehatroničar u Tehničkoj školi u Virovitici, koje su također upisivali učenici s odličnim prosjekom. Drago nam je što se strukovno obrazovanje razvija i što učenici pokazuju sve veći interes za pojedina zanimanja u kojima vide svoju budućnost na tržištu rada” – kaže pročelnica.

Škole, Županije i Ministarstvo u narednih nekoliko godina imaju velik izazov, a to je kako privući učenike u strukovna zanimanja i ponuditi im smjerove koji će im biti ne samo aktualni, već im i osigurati egzistenciju nakon završetka školovanja.

Pročelnica kaže kako su svjesni da su u 2024. godini neka od ponuđenih zanimanja neatraktivna učenicima pa iz godine u godinu imaju sve manje upisanih đaka. S druge strane, postoji interes za zanimanja koja bi učenici voljeli upisati, ali škole ih još ne mogu uvesti jer je riječ ili o prevelikom ulaganju u infrastrukturu ili o novim zapošljavanjima kadrova, za što škole nemaju dozvolu. I to je dio izazova pred njima.

“Svakako ćemo morati mijenjati određena strukovna zanimanja i programe i to u razdoblju od tri do pet godina, kao i povećavati postotak gimnazijskih programa, što traže smjernice nadležnog ministarstva, ali i Europske unije. Činjenica je da se broj osmaša smanjuje. U ovoj školskoj godini imamo ih oko 760, a projekcije govore kako će za pet godina osmaša biti za 160 manje, odnosno oko 600 u generaciji, pa ćemo morati stvarati samo kvalitetne strukovne obrazovne programe kako bismo sačuvali dobra i tražena zanimanja za budućnost i za tržište rada. Ujedno, u tom razdoblju moramo osigurati i veći postotak gimnazijalaca u sustavu, pa će se i na tim strategijama raditi” – ističe pročelnica.

Poznato je da su školama sredstva ograničena i da se mnoge snalaze kako znaju. M. Bunić naglašava važnost vaučera, kvalitetnih projekata i programa kroz koje škole mogu dobiti sredstva i dodatno uložiti u kadar, opremu i bolje uvjete. Ističe kako su strukovnim i industrijsko-obrtničkim školama na raspolaganju vaučeri koje su dosad iskoristile tek rijetke škole, a kojima mogu ostvariti dodatan prihod za zapošljavanje npr. nastavnika koji im je potreban ili ostvariti uvjete kojima će i same zarađivati.

“Škole se na ovaj način mogu dodatno unaprjeđivati i ostvarivati same ogroman prihod, a kadru koji je u ovom trenu možda neraspoređen osigurati radno mjesto ili dodatno školovanje za neko od budućih smjerova. Vaučeri su tako izvrsna podloga za sve, a mogu se iskoristiti ne samo za postojeća brojna strukovna zanimanja, već i za digitalna i zelena zanimanja koja su sve više u fokusu poslodavaca” – smatra pročelnica.

Ujedno, škole imaju priliku učenike dodatno zainteresirati za određena znanja, kompetencije i vještine zahvaljujući centrima kompetencija, ali i centrima izvrsnosti na području VPŽ. Tu su i roditelji koji učeniku od 14 godina, a koji možda još uvijek ne zna točno što želi ni što koje zanimanje predstavlja, mogu pomoći pri odabiru smjera, ako imaju dovoljno informacija o samoj školi, stipendijama, suradnji s poslodavcima, a onda i konkretnim radnim mjestima na tržištu rada, poručuje M. Bunić.

Sve su to aspekti koje se uzima u obzir kada se kreira novi smjer strukovnih obrazovanja, a sve s jednim ciljem:

“Želimo učenicima osigurati da u našoj maloj županiji imaju sva zanimanja koja su potrebna tržištu rada, ali i koja će njima biti poticajna i zanimljiva za upis. Ujedno, nastavnom kadru želimo osigurati poticajne radne uvjete, kvalitetnu opremu i mogućnost napredovanja kako bi bili i ostali motivirani i kako bismo svakoj novoj generaciji omogućili kvalitetno obrazovanje s kojim će ostati raditi na našem području” – stav je M. Bunić.

Nadalje, budući da je trenutno suficitaran program komercijalist u našoj Strukovnoj školi Virovitica, planira se taj program ukinuti sljedeće školske godine. Program koji se ukida zamjenjuje se nekim drugim eksperimentalnim programom koji će povećati kompetentnost same škole, pa će Strukovna škola tu priliku iskoristiti i zahvaljujući Regionalnom centru kompetentnosti u kojem je zajedno s Osječko-baranjskom županijom. U SŠ Stjepana Sulimanca Pitomača, koja je partner Regionalnom centru kompetentnosti u poljoprivredi u Požeško-slavonskoj županiji, uvodi se program farmaceutski tehničar, koji bi eksperimentalno trebao zamijeniti trenutni program upravni referent i agroturističar za koje prošle godine nisu ostvarili upis.

U Orahovici je prije dvije godine uveden smjer za zanimanje fizioterapeutski tehničar, za koji postoji interes, ali škola u isto vrijeme ostvaruje jako mali broj učenika u programu voćar, vinogradar, vinar. Opća gimnazija u Orahovici također se pokazala kao neatraktivna, u prošloj školskoj godini upisalo se samo 11 učenika. U suradnji s ravnateljem škole i Ministarstvom znanosti i obrazovanja planira se pokrenuti prirodoslovnu gimnaziju koja je kao program jako atraktivna diljem županije, a koja se kasnije može povezati s fizioterapeutskim tehničarem budući da oba smjera zahtijevaju uvjete poput laboratorija i slično.

Inače, prijašnjih godina tražili su se novi smjerovi poput tehničar nutricionist u Strukovnoj školi Virovitica i web dizajner u Tehničkoj školi Virovitica. No, suglasnost nije dobivena jer je za tehničara nutricionista procijenjeno da je potrebno veliko infrastrukturno ulaganje u školu, dok je u slučaju web-dizajnera trebalo dodatno zaposliti nastavnika, a u području školstva vrijedi zabrana zapošljavanja novog stručnog kadra jer već postoji određeni broj viška stručnih nastavnika.

Nadalje, kada neka škola želi uvesti novo zanimanje ili program, prvo provede anketu među zainteresiranima, a ukoliko se pokaže interes, program se prvo usmeno dogovara s osnivačem, Virovitičko-podravskom županijom. Potom slijedi zahtjev Županiji za osiguravanjem administrativno-tehničkih uvjeta na temelju postojećih kadrova, budući da ne bi smjelo biti novih zapošljavanja u školama. Ako su uvjeti zadovoljeni, Županija će izdati suglasnost za određeni program na temelju kojeg se cjelovit zahtjev upućuje nadležnom Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Treba naglasiti kako se anketa mijenja od trenutka kada je netko popunjava do trenutka kada bi konkretan program trebao i krenuti. Naime, ovisi o tome je li program koji se uvodi u kombinaciji s nekim obrtničkim programom ili nije, a potom se određuje potreban broj učenika u razrednom odjelu. Ministarstvo će izaći ususret školama koje ne mogu osigurati velik broj učenika u novom programu, osim kada je on zaista premali za realizaciju, npr. jedan ili dva učenika. Tada se on briše iz programa aplikacije Nacionalnog informacijskog sustava. Primjer je program zidar, zanimanje koje je izuzetno traženo. Nakon ankete koja je pokazala velik interes i zbog koje se i krenulo u traženje novog zanimanja, ostao je na kraju samo jedan prijavljen učenik. Nije bilo uvjeta za pokretanje tog programa, bio je brisan iz Nacionalnog sustava i više nije bilo prava tražiti ga. (www.icv.hr, mlo, Foto: K. Toplak)