Razgovor s gradonačelnikom Roštašem povodom 715. obljetnice prvog spomena imena grada Slatine

Ove godine Slatina proslavlja 715. obljetnicu prvog spomena svoga imena. Kako ocjenjujete situaciju u Gradu i koji su najveći izazovi gradske administracije?

Obilježavanje 715. obljetnice prvoga spomena imena Slatine posebna je prilika za rekapitulaciju rada gradske administracije u proteklom razdoblju, ujedno i dobar povod da široj javnosti predstavimo postignute rezultate u sklopu razvojne strategije. To je prilika za kritičko preispitivanje svega što smo postigli, s obzirom na okolnosti u kojima živimo, kako u zemlji tako i širem okruženju. Grad Slatina, unatoč ekonomskoj i financijskoj krizi, uspješno izvršava osnovne zadaće, a to je briga za ukupno funkcioniranje društvenog života u gradu, prije svega nesmetano funkcioniranje javnih komunalnih službi, mada u otežanim uvjetima. Tu je i stalna briga za socijalno ugrožene građane nizom socijalnih programa i mjera, skrb o udrugama proizašlim iz Domovinskog rata i stalno unapređivanje kulturnog i športskog života u gradu. Unatoč sve složenijim uvjetima rada, nije se dogodilo da neka od vitalnih gradskih službi nije bila u funkciji. Sve ustanove o kojima brine Grad nesmetano funkcioniraju, kao i udruge koje financiramo iz proračuna.

Otvaranje novih radnih mjesta

Gradske službe stalno su na usluzi svim građanima u njihovim svakodnevnim potrebama, a posebno onima kojima je pomoć najpotrebnija. U našem programu javnih radova u komunalnim djelatnostima ove godine zaposlili smo 40 osoba, a krajem kolovoza počelo je s radom dodatnih 14 radnika, koji rade na čišćenju grada i održavanju zelenih površina u okviru komunalnih tvrtki. Time smo maksimalno iskoristili mogućnost da i na ovaj način pridonesemo stabilizaciji radnog tržišta. Smatram da je otvaranje nove perspektive razvoja prioritetni zadatak na kojemu radimo već nekoliko godina i koji bi uskoro trebao dobiti svoje praktične rezultate otvaranjem većeg broja novih radnih mjesta. Situaciju nam dodatno otežava suša, mada ćemo učiniti sve da u rješavanju problema budemo fleksibilni i pomoći najugroženijim obiteljima.

Grad je uložio značajna sredstva u izgradnju gospodarske infrastrukture. Kakav je interes poduzetnika za pokretanje razvojnih projekata, što činite da ih privučete?

Svjesni smo koliko je važno stvoriti preduvjete za gospodarski razvoj, čemu, između ostaloga, pripada izgradnja industrijskih i poduzetničkih zona. U prostornom planu Grada planirano je izgraditi sedam zona na oko 180 hektara. Dvije Industrijske zone, Turbina I i Trnovača, s površinom od 37 hektara, prodane su poduzetnicima, a trenutno se radi na popunjavanju zone Turbina 2, te priprema dokumentacija za zonu Kućanica-Mednici, što je dodatnih 49 hektara za razvoj poduzetništva. Naglasio bih da je za polovinu površina već pokazan interes poduzetnika za realizaciju projekata. Posebno bih istaknuo kako su neki projekti u fazi dobivanja lokacijske dozvole. Tako u Trnovači na površini od oko 13 hektara teku pripreme za realizaciju tri razvojna projekta. Radi se o gradnji tri pogona – jedan je za proizvodnju papira, zatim pogon za proizvodnju celuloze te gradnja geotermalne elektrane. U sklopu projekta predviđa se podizanje nekoliko plastenika za proizvodnju voća, povrća i cvijeća, te izgradnja prerađivačkih kapaciteta u sklopu Agro-Eko-Industrijskog Centra. Pogoni za proizvodnju papira i celuloze usko su povezani s trećim projektom, korištenjem geotermalne vode kao energetskim izvorom, tako da je njihova dinamika realizacije međusobno povezana i uvjetovana. Projekte realiziraju tvrtke Pan-papir i Dravacel d.o.o. U ovome trenutku predana je dokumentacija za dobivanje ‘Odobrenja za istraživanje geotermalne vode na istražnom području Slatina’ koje se prostire na oko 27 četvornih kilometara. Uskoro očekujemo raspisivanje javnog natječaja Ministarstva gospodarstva, a nakon toga dobivanje Odobrenje za prvu radnu (istražnu) bušotinu. Prema očekivanoj dinamici, pretpostavljamo da bi bušenje uslijedilo polovinom 2013. godine. Bit će to značajan događaj za Slatinu i prekretnica budućeg gospodarskog i svakog drugog razvoja. U zoni Turbina I predstoji izgradnja elektrane na biomasu, snage 4,5 MWe te značajna proizvodnja topline za potrebe okolnih poduzetnika. U postupku je završno pregovaranje s inozemnim investitorom koji želi izgraditi elektranu na biomasu u već postojećoj hali.

Obilaznica je kapitalni projekt

Očekujem nastavak realizacije projekata koje smo započeli, a koji su malo zastali zbog ekonomske krize. Tu mislim na gradnju plastenika za ekološku proizvodnju povrća i voća te gradnju doma za starije i nemoćne. Svi ovi projekti donijet će u narednom periodu otvaranje nekoliko stotina novih radnih mjesta, čime ćemo značajno smanjiti postojeću nezaposlenost u gradu.

Lani je svečano otvorena obilaznica, ovih dana se radi na obnovi prometne infrastrukture. Koliko je važna prometna povezanost Slatine s ostatkom zemlje za njen budući razvoj, i u kojem pravcu nastavljate s ovim aktivnostima?

Prošlogodišnje otvorenje obilaznice u duljini od 10,2 kilometra najveći je kapitalni projekt u povijesti Slatine i jedan od najvećih projekata prometne infrastrukture u županiji, ukupne vrijednosti više od 150 milijuna kuna. Osnovna je namjena izmještanje tranzitnog i lokalnog kamionskog te drugog cestovnog prometa iz središta grada i nekih prigradskih naselja. Ovime je znatno povećana sigurnost na gradskim prometnicama, jer je sav kamionski promet lociran izvan grada, lakša je komunikacija i djeca više nisu u tolikoj prometnoj opasnosti. Svjesni smo koliko je važna kvalitetna prometna infrastruktura za jedan grad, ne samo zbog sigurnosti građana nego i za privlačenje investitora. Danas više nije dovoljno imati samo izgrađene i opremljene industrijske zone, traži se i očekuje mnogo više, od kvalitetne prometne povezanosti do energetske neovisnosti lokalne sredine. U tom smislu Slatina realizacijom projekta Betterment, u drugoj godini njegove realizacije, nastavlja kapitalni projekt ulaganja u prometnu infrastrukturu, što obuhvaća prometni pravac Slatina – Čađavica. Završetkom rekonstrukcije ovog cestovnog pravca Slatina će dobiti modernu prometnicu, u sklopu koje se gradi i mini-obilaznica u Medincima, koja će poboljšati sigurnost vodozaštitnog područja, jer se novim pravcem izbjegavaju ekološki akcidenti. Također, obnovljena je kolnička infrastruktura u drugim dijelovima grada i prigradskim naseljima.

Uložena su značajna sredstva u poboljšanje komunalne infrastrukture. Možete li nabrojiti najvažnije na kojima ste radili posljednjih godinu dana?

U sklopu izgradnje komunalne infrastrukture posebno ističem rekonstrukciju vodocrpilišta Medinci, čime ćemo povećati kapacitet prerade pitke vode sa 65 na 99 litara u sekundi. Dograđena je nova zgrada, postavlja se oprema, a dovršetak bi trebao uslijediti krajem godine. Vrijednost investicije je 15,35 milijuna kuna. Na ovaj način Slatina i šira okolica imat će sigurnu opskrbu pitkom vodom, posebno sada kada smo svjedoci velikih restrikcija u snabdijevanju vodom u nekim sredinama, posebno na moru. Radimo i na pripremi dokumentacije za izgradnju zatvorenog sustava odvodnje otpadnih voda, dobili smo lokacijsku dozvolu za izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, dovršeni su radovi na izgradnji vodovoda Slatina-Radosavci-Mačkovac. Glede odlagališta smeća, ističem da sada koristimo novu odlagališnu plohu kod Radosavaca, u sklopu koje će biti reciklažno dvorište. Radi se intenzivno na izgradnji akumulacije Slanac, čime ćemo stvoriti zaštitnu tampon-zonu oko grada i spriječiti vodonanose, a time i štete od naplavina koje smo imali prije nekoliko godina. Vrijednost radova je 28,5 milijuna kuna, a planirani završetak je 2013. U prigradskom naselju Bistrica dovršeni su radovi na gradnji pješačkog mosta i pristupne staze, vrijednosti veće od 300.000 kuna. Slijedi nastavak uređenja dvorane stalnog postava Zavičajnog muzeja Slatina. U 2011. je godini u njegovu rekonstrukciju uloženo 455.000 kuna, ove godine ugovoreni su radovi u vrijednosti 645.000 kuna. Očekujemo da bismo investiciju završili u 2013.godini, čime bi Slatina dobila stalni postav Zavičajnog muzeja, što je od posebnog značenja za građane, posebno za kulturnu javnost koja brine o očuvanju materijalne baštine ovog kraja.

Dobra suradnja s Mađarskom

Na pragu smo ulaska u EU. Kakvu suradnju imate sa susjednom Mađarskom, s njihovim razvojnim agencijama i postoji li plan šire suradnje, dakle pokretanje zajedničkih projekata?

Ulazak Hrvatske u EU je povijesni čin i trenutak našeg pridruženja zajednici europskih naroda u kojoj ćemo ubuduće živjeti i raditi. Slatina dulje vrijeme ima uspješnu suradnju s mađarskim gradovima, posebno kulturno-sportsku suradnju. U posljednjih nekoliko godina ova suradnja nije ostala samo na toj razini, već je dobila i nove sadržaje. Da podsjetim, Slatina već nekoliko desetljeća održava prijateljske veze s gradom Szigetvarom i njegovim kulturnim institucijama. U međuvremenu uspostavili smo kvalitetnu suradnju sa Szentlorincom, s kojim nas veže i nekadašnja carska pruga. Približavanjem EU zajednici, svoju smo suradnju s mađarskim gradovima proširili na područje gospodarstva, ne samo kroz organizaciju sajmova i nastupe naših poduzetnika već i razradili zajednički pristup u pripremi i realizaciji nekoliko projekata prekogranične suradnje, koje provodimo u suradnji s domaćim i mađarskim razvojnim agencijama. U sklopu te suradnje ističem projekt zapošljavanja, koji ima za cilj educirati i obučiti nezaposlene kako bi lakše pronašli posao i bili konkurentniji na tržištu rada. Vrijednost projekta je 153.885 eura. Drugi važan projekt je “Od carske željeznice do održivog razvoja turizma”, gdje su nam partneri gradovi Szigetvar, Szentlorinc i Našice. Projekt se odnosi na uspostavljanje turističke rute temeljem stare pruge koja je prometovala od Szentlorinca preko Slatine do Našica, i bila okosnica razvoja ovoga područja. Vrijednost projekta je 375.000 eura. Pučko otvoreno učilište Slatina s gradom partnerom Csurgom, agencijom VIDRA i turističkom zajednicom Slatine radi na projektu digitalizacije kina, a predviđa se i održavanje filmskog festivala u Slatini, Voćinu i Csurgi. Vrijednost projekta je 470.388 eura. Županijska Turistička zajednica u suradnji sa Szentlorincom prijavila je projekt obnove bivše zgrade Doma zdravlja kao mjesta budućeg turističko-edukacijskog centra za školu u prirodi s biciklističkim parkom. Godine 2011. osnovana je Lokalna akcijska grupa Marinianis, a osnivači su Slatina te općine Čađavica, Mikleuš, Nova Bukovica, Sopje i Voćin. Ona djeluje sa statusom razvojne udruge, s ciljem osiguravanja protoka informacija i transfera znanja za napredak u razvoju ruralnog gospodarstva i lokalne zajednice, iskorištavanju i razvijanju postojećih potencijala, te briga o infrastrukturnom, ekološko-socijalnom, kulturnom, gospodarskom i svakom drugom razvoju. Lokalna akcijska grupa Marinianis priprema se za Leader Program unutar IPARD Programa. Na kraju, posebno bih istaknuo da je Grad Slatina s Udrugom inovatora Hrvatske po peti put organizirao Međunarodni sajam “Agro Arca” – sajam inovacija, eko ideja, proizvoda i tehnologija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, na kojoj je sudjelovalo više od 230 izlagača, koji su predstavili 220 inovacija, uz sudjelovanje izlagača iz 11 zemalja. Ovaj sajam naša je direktna veza s poduzetnicima u okruženju, naša vrata u svijet poduzetništva i inovacija. Vjerujem da će to prepoznati i naši poduzetnici.

S kakvom vizijom nastavljate daljnji razvoj grada Slatine, koji su prioriteti u narednom razdoblju?

Slatina, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, ima 13.609. stanovnika, s 4.800 kućanstava. Za budućnost upravo sada stvaramo uvjete za svestran gospodarski, a onda i svaki drugi razvoj, socijalni, kulturni i sportski. Važno je istaknuti da činimo sve da Slatina postane mjesto u koje se dolazi i ostaje, a ne odlazi i napušta zauvijek. To moramo učiniti, ne samo zbog sebe već zbog budućnosti mladih naraštaja. Vrijeme pred nama puno je nepoznanica, živjet ćemo u novim okolnostima, u društvu koje ne poznaje granice, koje se integrira u gospodarskom, kulturnom i svakom drugom smislu. Mi smo prepoznali svoje razvojne mogućnosti i prirodne potencijale, na osnovi kojih smo pripremili razvojne planove koje ćemo znanjem i upornošću realizirati na dobrobit svih građana. (S. Kadić/virovitica.info)