Novi Zakon o regionalnom razvoju: u sustavu potpore ukupno 264 jedinice lokalne samouprave

Novi Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske osigurava potpunu primjenu jedinstvenog sustava ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne samouprave prema indeksu razvijenosti

Prijedlog novog Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske predstavlja daljnji iskorak u utvrđivanju zakonodavnog, institucionalnog i strateškog okvira za upravljanje politikom regionalnog razvoja. Novi zakon daje pravnu osnovu za povlačenje sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjenih urbanom razvoju. Također, on osigurava potpunu primjenu jedinstvenog sustava ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne samouprave prema indeksu razvijenosti. Navedeni sustav omogućava da se sve postojeće i nove poticajne mjere koje u sebi sadrže i dimenziju poticanja uravnoteženog regionalnog razvoja samouprave jasno povežu sa stupnjem razvijenosti.

Ključne novine koje Zakon donosi su:

– Uvođenje četiri urbane aglomeracije sa sjedištima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku i većih odnosno manjih urbanih područja; obveza donošenja strategija urbanog razvoja kao osnovice za planiranje projekata sufinanciranih kroz fondove Europske unije i druge izvore;

– Jedinstvena kategorizacija potpomognutih područja definiranih prema indeksu razvijenosti, koja će povećati učinkovitost trošenja sredstava iz državnog proračuna namijenjenih poboljšanju položaja slabije razvijenih područja; ukupno 100 novih jedinica ulazi u sustav, dok 65 jedinica s područja posebne državne skrbi (uključuje i 9 jedinica koje su samo dijelom svog teritorija na PPDS-u) i brdsko-planinskih područja prema indeksu razvijenosti ne ostvaruju pravo na status potpomognutih područja, radi čega izlaze iz sustava potpora;

– Uvođenje obveze donošenja razvojnih programa, koji će predstavljati programsku osnovicu za planiranje proračuna za središnje tijelo državne uprave nadležno za regionalni razvoj;

– Utvrđivanje mjera za razvoj potpomognutih područja: ustupanje od strane države prihoda od poreza na dobit i naknade za iskorištavanje mineralnih sirovina; pomoć za sufinanciranje pripreme i provedbe projekta financiranih EU sredstvima; uvođenje naknade, koju su javne ustanove nadležne za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima, a koje ostvaruju značajne financijske prihode (neto prihod od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog prirodnog područja veći od 15.000.000,00 kuna), dužne uplaćivati jedinicama lokalne samouprave, za potrebe financiranja razvojnih projekata u području zaštite okoliša, gospodarskog razvoja i društvene infrastrukture;

– Uvođenje prijelaznog razdoblja isključivanja i uključivanja u sustava potpora;

– Uvođenje mogućnosti sklapanja razvojnog sporazuma kao višegodišnjeg dokumenta, kojim se utvrđuju razvojni prioriteti i strateški projekti za područje najmanje tri županije unutar statističke regije; sporazum sklapa ministarstvo zaduženo za regionalni razvoj s jedinicama područne (regionalne) samouprave i velikim gradovima središtima urbanih područja za koje se sklapa sporazum;

– Osnivanje Vijeća za regionalni razvoj, kako bi se osnažila suradnja s predstavnicima regionalne i lokalne razine te znanstveno-stručne zajednice u pogledu formuliranja i praćenja rezultata i učinkovitosti politike regionalnoga razvoja;

– Mogućnost osnivanja partnerskog vijeća i podvijeća Partnerskog vijeća statističke regije, s ciljem olakšane komunikacije i usuglašavanja stavova različitih aktera unutar područja jedne statističke regije;

– Dodatno jačanje položaja regionalnih koordinatora, kao centara stručnosti i znanja, kako bi pospješili planiranje i provedbu regionalnih strategija i projekata; osnivači (županije, gradovi i općine) su dužni osigurati sredstva za rad regionalnih koordinatora;

– Uređivanje pitanja osnivanja lokalnih razvojnih agencija, u svrhu bolje koordinacije i poticanja lokalnog razvoja.

Usvajanjem novog Zakona stvorit će se uvjeti za:

– Ispunjenje jednog od temeljnih preduvjeta za povlačenje sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjenih urbanom razvoju;

– Povećanje učinkovitosti poticajnih mjera namijenjenih razvoju slabije razvijenih područja;

– Pojednostavljenje dosadašnjeg trostrukog sustava pomaganja slabije razvijenih područja, kroz sustav područja posebne državne skrbi, brdsko-planinska područja i kroz potpomognuta područja temeljena na indeksu razvijenosti; ubuduće će postojati samo posljednji, što će dodatno olakšati i smanjiti troškove provedbe poticajnih mjera;

– Stvaranje financijskog okvira za što uspješnije sudjelovanje slabije razvijenih jedinica u razvojnim programima kroz: uvođenje posebnog programa razvoja potpomognutih područja (i drugih područja s razvojnim posebnostima) i obvezu središnjeg državnog tijela nadležnog za regionalni razvoj da sufinancira troškove pripreme i provedbe projekata financiranih iz fondova Europske unije;

– Pripremu i provedbu razvojnih programa za druga geografska područja izvan potpomognutih područja, a koja se zbog svojih razvojnih posebnosti mogu izdvojiti kao specifična područja (npr. demografski ugrožena područja);

– Jačanje fiskalnih kapaciteta manjeg broja jedinica lokalne samouprave koje na svojem području imaju evidentirano zaštićeno prirodno područje. (www.mrrfeu.hr, www.ravidra.hr)