Austrijske tvrtke dosad su u Hrvatsku investirale 3.2 milijarde eura

Peter Hasslacher, prvi čovjek Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu, ureda koji je vrlo važna karika u austrijsko-hrvatskoj gospodarskoj suradnji i trgovinskoj razmjeni.
– Gospodarska suradnja Hrvatske I Austrije je dugoročna. Austrijski ured za vanjsku trgovinu u Hrvatskoj postoji više od 50 godina, od 1954. Naše tvrtke prve su došle u Hrvatsku nakon proglašenja njene neovisnosti. Ta dugoročnost prvi je aspekt suradnje. Drugi je aspekt njena intezivnost. U Hrvatskoj posluje više stotina austrijskih tvrtki. Mi znamo za više od 400, a procjenjuje se da ih ima dvostrukko više. U Hrvatskoj posluje oko 800 austrijskih tvrtki ili tvrtki s austrijskim kapitalom. One su u gotovo svakom segmentu gospodarstva. Ekonomski pokazatelji pokazuju da su austrijske tvrtke najveći ulagači u Hrvatsku. Dosad su uložili više od 3, 2 milijarde eura. Robna razmjena je također na vrlo visokoj razini.
Koja su iskustva austrijskih tvrtki s obzirom na uvjete poslovanja u Hrvatskoj?
– Iskustva su uglavnom pozitivna. Svake godine radimo ankete u austrijskim tvrtkama u vašoj zemlji, iz kojih dobivamo odgovore što oni smatraju najvećim prednostima, a što nedostacima poslovanja u Hrvatskoj. U prošloj anketi među najvećim prednostima u Hrvatskoj oni su naveli geografski položaj, zalaganje suradnika, tj. radnika, i status kanidata Hrvatske za članstvo u EU. Također su kao značajan naveli i gospodarski stupanj razvoja, odnosno gospodarski rast u Hrvatskoj. S druge strane, naravno da ima i negativnih faktora. Oni nisu ništa novo i već su dobro poznati problemi u Hrvatskoj. Čak 78 posto austrijskih tvrtki kao prepreku je navelo preveliku birokraciju i administraciju, Više od pola ih je kao velike nedostatke navelo neučinkovito i sporo pravosuđe te neusklađene zakone. Tu su i korupcija te rad na crno kao značajne prepreke normalnom poslovanju.

Koliko su hrvatski zakoni usklađeni s onima u EU?
– Nisu svi zakoni još usklađeni s propisima EU ili ugovorima s EU koji su već na snazi, ali još je veći problem to što pojedini zakoni nisu u skladu čak ni s drugim zakonima u Hrvatskoj. To stvara puno veće probleme u praktičnom poslovanju nego sama neusklađenost s propisima Europske unije.
Na kojim je područjima suradnja najintezivnija?
– U robnoj razmjeni najveći je promet u segmentu trgovine strojevima i tehničkim postrojenjima. Zanimljivo je da imamo sličnu strukturu robe koju razmjenjujemo, odnosno stvari koje međusobno razmjenjujemo su slične. Velika je trgovina i papirom, različitim proizvodima od kože te prehrambenim proizvodima. Prošle godine zabilježen je velik rast i u trgovini proizvodima i sirovinama od plastike.
U kojim se segmentima može poboljšati suradnja?
– Na svakom od područja vidim velik potencijal. Primjer može biti robna razmjena Slovenije i Austrije. Slovenija ima gotovo upola manje stanovnika od Hrvatske, a razmjena sa Slovenijom je gotovo dvostruko veća nego s Hrvatskom. Pogotovo treba raditi na poboljšanju hrvatskog izvoza u Austriju, gdje još ima jako puno prostora za djelovanje. I turizam je područje velikog potencijala. Pitanje je zašto autrijski umirovljenici zimuju u Španjolskoj i Portugalu, a ne u Hrvatskoj gdje su slični vremenski uvjeti te koja je bliža i ljepša. Odgovor je ponuda koja ih ne zadovoljava ni u Istri ni u Dalmaciji. Kad sezona bude produljena i ponuda bolja, a pod tim mislim na igrališta za golf, primjerene hotele i restorane koji rade ne samo u sezoni nego cijele godine, bit će više austrijskih turista u Hrvatskoj. Rast će sve više i ulaganja u nekretnine, trenutačno austrijske tvrtke već izvode projekte vrijedne oko 1-1,5 milijardi eura.

Što je s hrvatskim ulaganjima u Austriju?
– Ona su mnogo skromnija, ali u posljednje vrijeme ipak je pojačan interes. Dobivamo sve više upita od hrvatskih tvrtki o uvjetima poslovanja u Austriji i što je potrebno kako bi ondje osnovali tvrtku. No, u Austriji je prisutno jako malo hrvatskih tvrtki, najviše desetak. Uglavnom su to tvrtke s područja prehrambenih proizvoda, laboratorijskih uređaja i proizvodnje kabela te institucije poput Hrvatskih željeznica.
U čemu se sastoji primarna zadaća vašega ureda?
– Austrijski ured za vanjsku trgovinu obradi dnevno 50 upita austrijskih i 10 upita hrvatskih poduzeća te je to glavna djelatnost našeg ureda – podizanje razine gospodarske suradnje, njeno poboljšanje i intenziviranje. To znači, s jedne strane, grupiramo tvrtke te pokušavamo poboljšati njihovu uspješnost i što se tiče izvoza i što se tiče investicija. U tom kontekstu za svaku godinu imamo jedan zahtjevan i zanimljiv program, koji uključuje niz različitih događaja, susreta gospodarstvenika, prezentacija i druge aktivnosti. Druga strana aktivnosti odnosi se na to što gospodarske odnose ne gledamo kao jednosmjernu aktivnost nego pomažemo i hrvatskim tvrtkama da nađu partnera u Austriji. To znači da, kad neka hrvatska tvrtka želi u Austriji prodavati, recimo cipele, mi ćemo se potruditi da pronađemo zainteresiranog uvoznika koji bi želio surađivati s tim hrvatskim proizvođačem. Nedavno smo otpočeli i razgovore o osnivanju logističkog centra u Zagrebu, slično takvom centru koji već postoji u Grazu.
Koji su, prema vašem mišljenju, osnovni strukturalni problemi gospodarstva RH? U kojem smjeru bi se ono moralo okrenuti i transformirati kako bi bilo dovoljno konkurentno?
– Za zdrav gospodarski rast morate se okrenuti resursima koje posjedujete. Tu pod broj jedan mislim na turizam koji je najveći potencijal. Austrija nema more, ali godišnje prihoduje od turizma 35 milijardi eura, a razvijen je i zimski i ljetni turizam. Hrvatska ima još veći potencijal nego naša zemlja. S turizmom je povezano nekoliko industrija koje njegovim razvojem također mogu procvjetati. Tu su prehrambena industrija, investitori u nekretnine, uslužne djelatnosti vezane uz turizam… Sve su to velika područja na kojima se možete dobro razvijati. Druga velika prednost je geografski položaj koji vam omogućuje da susjednim zemljama nudite logističke usluge i usluge vezane uz proizvodnju. U Austriji ima mnogo clustera vezanih uz automobilsku industriju, preradu plastike i metalnu industriju itd. Tu se može razviti i suradnja, tako da se proizvodi razvijaju i proizvode djelomice u Austriji, a djelomice u Hrvatskoj. Imamo lijepe primjere za to u razvoju softvera. Različite austrijske tvrtke koje ili surađuju s hrvatskim developerima softvera ili koje imaju tvrtke u Hrvatskoj u kojima hrvatski stručnjaci izrađuju softvere koji se upotrebljavaju diljem svijeta. Očekujem da će se u sljedećih deset godina udvostručiti trgovinska razmjena i austrijske investicije porasti na ukupno 6 milijardi eura, uz, naravno, ravnopravno članstvo u Europskoj uniji.